Socijalna Psihologija 2: Socijalna Spoznaja

Front 1

Socijalne spoznaje

Back 1

Kako ljudi mjsle o sebi i socijalnoj okolini ili specificnije kako odabiru, tumace, pamte i koriste socijalne informacije u prosudjivanju i odlucivanju

Front 2

Primjer socijalne spoznaje sa pocetka treceg poglavlja (aronson)

Back 2

Kad su policajci streljali crnca

Front 3

Dva vazna oblika socijalne spoznaje

Back 3

1. Brz i automatski

2. Kontrolirano razmisljanje

Front 4

Automatsko misljenje

Back 4

Razmisljanje koje nije svjesno, namjerno, voljno i u koje se ne ulaze napor

Front 5

Sheme

Back 5

Spoznajne struktuirane cjeline koje ljudi stvaraju kako bi organizirali svoje znanje o nekoj temi ili podrucju i koje utjecu na informacije koje ljudi uocavaju, o kojima misle i koje pamte

Front 6

Sta sheme obuhvacaju

Back 6

1. Druge ljude

2. Nas same

3. Socijalne uloge

4. Odredjene dogadjaje

Front 7

Primjeri istrazivanja sa shemama

Back 7

Kelley - gostujuci predavac, jednoj grupi receno da je hladan, drugoj da je topao

Carli - prica sa Jack i Barbarom, jedna situacije je zaprosi, druga siluje

Higgins et al. - 1. Donald,ljudi koji su pamtili rijeci kao avanturistican itd. su ga smatrali pozitivnim, ljudi koji su pamtili rijeci kao lakomislen itd. su ga smatrali negativnim

2. Druga situacija su davali generalne pozitivne rijeci nepovezane sa donaldom u tim situacijama rijeci nisu posebno utjecale na njihovo misljenje o donaldu

Bargh - udesavanje je nesvjesno,prikazivanje rijeci koje nisu ispitanici mogli da procitaju je utjecalo na njihovu prosudbu osobe

Ross - stvaranje shema tacnosti i netacnosti, cak i kada ispitanci vide da one nisu prave

Rosenthal - samoispunjavajuce prorocanstvo, visoko nadareni i nisko nadareni studenti

Front 8

Kod kojih informacija najcesce koristimo sheme

Back 8

Kod dvosmislenih informacija

Front 9

Kako sheme reaguju na informacije koje se ne poklapaju sa shemom

Back 9

Djeluju kao filter, ne propustajuci one informacije koje su kontradiktorne ili nekonzistentne s tonom koji prevladava

Front 10

Ako je informacija totalno nekonzistentna sa shemom kako reagujemo

Back 10

Ako je toliko nekonzistetno da moramo da razmisljamo kako se to dogodilo vjerivatno cemo ga dobro zapamtiti

Front 11

Kada ljudi rekonstruiraju pamcenje sa cim su u skladu informacije koje upotpunjavaju praznine

Back 11

U skladu su sa shemama

Front 12

Dostupnost

Back 12

Stupanj u kojem su sheme ili koncepti na najistaknutijem mjestu u nasim mislima i stoga je vjerivatno da cemo ih upotrijebiti kad donosimo prosudbu o socijalnom svijetu

Front 13

Dvije vrste dostupnosti

Back 13

1. Trajno dostupne zbog proslog iskustva

2. Osobine mogu biti trenutno dostupne zbog vise prozaicnih razloga

Front 14

Udesavanje

Back 14

Proces kojim nedavna iskustva povecavaju dostupnost neke sheme, osobine ili pojma

Front 15

Efekt ustrajnosti

Back 15

Vjerovanja ljudi o sebi i socijalnom svijetu ostaju postijana i nakon sto je dokaz u prilog ovim uvjetenjima opovrgnut

Front 16

Samoispunjavajuce prorocanstvo se pojavljuje kada

Back 16

1. Ljudi imaju ocekivanje o tome kakva je druga osoba

2. Utjece na njihovo ponasanje prema toj osobi

3. Izaziva da se ta osoba ponasa u skladu s pocetnim ocekivanjima dovodeci do toga da se ta ocekivanja pokazu istinitima

Front 17

Heuristike u prosudjivanju

Back 17

Mentalni precaci koje ljudi koriste da bi brze indjelotvornije prosudjivali

Front 18

Heuristika dostupnosti

Back 18

Spoznajno pravilo zasnovano na iskustvu, pri kojem ljudi donose svoje prosudbe na temelju lakoce kojom se mogu neceg dosjetiti

Front 19

Teskoca sa heuristikom dostupnosti

Back 19

Ponekad ono cega se najlakse sjetiti nije tipicno za cjelokupnu sliku, sto dovodi do pogresnih zakljucaka

Front 20

Primjer heuristike dostupnosti

Back 20

Schwarz - ljudi da navedu 6 i 12 primjera kad su bili asertivni/neasertivni

Front 21

Heuristika reprezentativnosti

Back 21

Ljudi klasificiraju nesto s obzirom na to koliko je slicno tipicnom slucaju

Front 22

Informacija o relativnoj zastupljenosti

Back 22

Informacija o relativnoj frekvenciji propadnika razlicitih kategorija u nekoj populaciji

Front 23

Heuristika pomaka s uporista

Back 23

Mentalni precac kojim ljudi koriste neki broj ili vrijednost kao polaznu tocku i zatim se nedovoljno pomaknu od tog uporista

Front 24

Koristenje pristranog uzorka

Back 24

Stvaranje generalizacija iz uzorka informacija za koje se zna da su pristrane ili atipicne

Front 25

Primjeri heuristike pomaka s uporista

Back 25

Englich - veca zatvorska kazna kada je tuzitelj preporucio vecu, takodjer veca zatvorska kazna kada dolazi od nepouzdanog izvora

Tversky - kolo srece, veci broj predvidja vecu procjenu

Mussweiler - kada razmislja sudac o vecem broju ima losije misljenje o silovatelju

Hamill - majka koja prima socijalnu pomoc i neodgovorna je

Front 26

Kontrolirano razmisljanje

Back 26

Razmisljanje koje je svjesno, namjerno, dobrovoljno i u koje se ulaze trud

Front 27

Gilbertova teorija o automatskom vjerovanju

Back 27

1. Pocetno prihvacanje informacije (automatski)

2. Procjena istinitosti prihvacenih uvjerenja (kontrolirano)

3. Neprihvacanje ako je potrebno (kontrolirano)

Front 28

Potiskivanje misli

Back 28

Pokusaj da se izbjegne razmisljanje o necemu sto nas muci, a sto cemo i tako uskoro zaboraviti

Front 29

Uspjesno potiskivanje misli ovisi o

Back 29

Medjuddjelovanje dva procesa: proces motrenja (automatski) i proces djelovanja (kontrolirani)

Front 30

Primjeri nemogucnosti potiskivanja misli

Back 30

Wegner - seksisticki odgovori, nisu se pojavljivali kad su imali vremena da razmisle, jesu kad nisu inali vremena

Front 31

Kakav uticaj na osobu moze imati zamisljanje sto je moglo biti

Back 31

Velika emocionalna reakcija ljudi na neki dogadjaj. Sto je lakse promijeniti ishod to je jaca emocionalna reakcija na njega

Front 32

Unapredjivanje ljudskog misljenja

Back 32

1. Uciniti ljude skromnijim u pogledu njihovih sposobnosti rasudjivanja

2. Izravno pouciti ljude nekim osnovnim statistickim i metodoloskim nacelima o tome kako ispravno rasudjivati