Use LEFT and RIGHT arrow keys to navigate between flashcards;
Use UP and DOWN arrow keys to flip the card;
H to show hint;
A reads text to speech;
44 Cards in this Set
- Front
- Back
|
Pokazivanje niskog samopostovanja zbog predrasuda primjeri |
Clark - crna djeca stara tri godine bila uvjerena sa nije narocito pozeljno biti crnac. Djecs su trebala izabrati crnu ili bijelu lutku da se igraju, djeca su vecinski birali bijelu Goldberg - isti clanak dat studenticama, jedan potpisan kao muskarac drugi kao zena, smatrali su da je clanak gdje je muskarac bio potpisan bolji |
|
|
Da lj se efekti snizenog samopostovanja zbog predrasuda i sada pojavljuju |
Vecina suvremenih istrazivanja nije uspjela ponoviti rezultate ranijih eksperimenata. Nedavna istrazivanja sugeriraju da mozda nema nikakvih bitnih razlika u opcem samopostovanju crnaca i bijelaca ili muskaraca i zena |
|
|
Predrasuda |
Neprijateljski ili negativan stav prema pripadnicima prepoznatljive grupe ljudi koji se zasniva iskljucivo na njihovu clanstvu te grupe |
|
|
Stereotip |
Generalizacija o grupi ljudi, kojom se istovjetne osobine pripisuju gotovo svim clanovima te grupe, neovisno o stvarnim varijacijama izmedju clanova. Jedbom formiran stereotip su otporni na promjene uslijed novih informacija |
|
|
Primjer stereotipiranjau sportu |
Stone - audiosnimak utakmice, prate jednog igraca. Jednoj grupi je recno da je crnac jednoj da je bijelac. Samo po toj razlici su davali druge osobine igracu, ukljucujuci kad su mislili da je crnac da bolje igra |
|
|
Stereotipi u spolovima |
Swim je pokazao da su promatraci uspjeh muskarca pripisivali sposobnosti, dok uspjeh zena napornom radu. Ako muskarac nije uspio pripisuju losoj sreci ili premalom trudu, ako zena ne uspije smatraju da je zadatk bio pretezak za nju. Mlade djevojke su sklone podcjenjivanju svojih sposobnosti, djecaci velicaju svoje sposobnosti kod uspjesnih zadataka, a pripisuju losoj sreci kod neuspjesnih. Djevojcice umanjuju svoju uspjesnu izvedbu, a sebe vise okrivljuju za neuspjeh. Stipek je pokazao da djevojcice umanjuju svoju sposobnost u tradiocionalnim muskim disciplinama kao matematika Jacobs - majke koje sa snaznim spolnim stereotipima su vjerovale da im sinovi imaju visoke mat. sposobnosti, a kcerke niske. Majke bez spolnih stereotipa su vjerovale da su im sinovi uspjesniji od kcerki. Kcerke zena sa stereotipima su smatrali da nemaju dovoljno razvijene sposobnosti za matematiku, a u kod nestereotipnih majki nisu pokazivali ovakav stav |
|
|
Diskriminacija |
Komponenta akcije. Neopravdano negativno ili stetno ponasanje prema clanovima grupe smo zbog njohove pripadnosti toj grupi |
|
|
Bond istrazivanje diskriminacije |
Kako se psihijatrijsko osoblje ponasalo prema nasilinim crncima i bijelcima. 4 puta vise su koristili grublju metodu sa crncima. Nakon nekoliko sedmica nakon sto su shvatili da su jednako agresivni poceli su se isto ponasati |
|
|
Objasnjenja nastajanja presrasuda |
1. Evolucijska 2. Kultura 3. Bioloski 4. Predrasude se moraju nauciti (vecina socijalnih paihologa ovo vjeruje) |
|
|
Elliot eksperiment sa plavim i smedjim ocima |
Segrerirao razred na plave i smedje oci jedan dan, drugi dan obrnuto, treci dan sklonio sve razlike. Ucenici su izjavljivali kako su zbog tog iskistva kasnije u zivotu imali manje predrasuda |
|
|
Osnovni motiv u pristrasnosti prema vlastitoj grupi |
Samopostovanje |
|
|
Primjer pristrasnosti vlastitoj grupi |
Tajfel - dijeljenje ljudi u nebitne grupe (bacanjem novcica) su smatrali ljude u svojoj grupi simpaticnijima, ugodnijima i uspjesnijima u obavljanju zadataka kad se porede sa vanjskom grupom |
|
|
Cak i kad su razlikovanje izmedju grupa minimalni kakvo je ponasanje osoba u grupama |
Povecana zelja za pobjedom nad drugom grupom i to rezultira nepravednim ponasanjem prema drugoj grupi sto povecava samopouzdanje i kad grupa pobjedjuje povecava se osjecaj ponosa i identifikacije sa tom grupom |
|
|
Homogenost vanjske grupe |
Smatranje da su svi van nase grupe isti |
|
|
Primjeri homogenosti vanjske grupe |
Quattrone - Princetone i Rutgers rivalitet. Kad je ciljna osoba bila clan vanjske grupe sudionicinsi vjerovali da je njegov izvor prediktivniji za to sto su izabrali njefoce kolege, nego kad je on bio clan vlastite grupe |
|
|
Zbog cega se pojavljuju propusti u logici |
1. Emocionalni aspekt stava (negiraju snazne argunente, iskrivljava cinjenice, zanemaruje cinjienice, zapocinje novo podrucje napada 2. Spoznajni aspekt stava (ono sto im se slaze sa shemom lakse im ostaje u mislima) |
|
|
Stereotipna aktivacija primjer |
Greenberg - rasiticki komentar aktivira predrasude kod ljudi i procjenjuju crnog debatistu kao losijeg |
|
|
Automatska i kontrolirana obrada stereotipa |
Automatski se jednostavno pojave u svijesti cak iako postizemo nizak skor na skali predrasuda. Ljudi koji nemaju izrazene predrasude mogu kontroliranim procesom potisnuti ili nadjacati ih |
|
|
Devinov model kognitivnr obrade od dva koraka |
1. Automatska obrada aktivira sheme 2. Kontrolirana obrada ih moze odbaciti ili zanemariti |
|
|
Istrazivanje devinove |
Studneti sa malim i velikim nivoom predrasuda su pokazivali jednake predrasudena automatskom testu, dok su na kontroliranom testu manje predrasuda prikazivalo studenti sa niskim nivoom predrasuda |
|
|
Istrazivanje koje govori protiv devinove teorije |
Fazio - ljudi su trebali ocijeniti jel rijec pozitivna ili negativna. U nekim slucajevima bi se pokazala slika necijeg lica koje je moglo biti crnac ili bijelac. Mjerilo se koliko brzo nakon prikazivanja lica bi ocijenili rijec pozitivnom ili negativnom. Osobe koje su imale vise predrasuda su brze stavljali da je rijec negativna kada je pokazana slika crnca, a sporiji su bili kad je rijec bila pozitivna. Ovo se nije pokazalo kod osoba sa manjim predrasudama. |
|
|
Ljudi sa stavovima prema crncima se mogu se svrstati u tri grupe |
1. Oni koji nemaju automatsku negativnu reakciju na crnce 2. Oni koji imaju automatsku negativnu reakciju i ne stide se toga 3. Oni koji imaju automatsku reakciju ali je pokusavaju susppregnuti |
|
|
Automatska predrasuda kod negativnih reakcija muskaraca prema zeni |
Bargh - pokazao da postoji automatska veza izmedju moci i seksualne privlacnosti |
|
|
Iluzorna korelacija |
Sklonost uocavanju odnosa ili korelacije izmedju dogadjaja koji u stvari nisu povezani |
|
|
Tri moguca modela za mijenjanje stereotipnih vjerovanja |
1. Model knjigovodstva - svaka nepotvrdjujuca informacija postupno mijenja stereotip 2. Model obrata - stereotipi se radikalno mijenjaju kao reakcija na snazne istaknute informacije 3. Model podtipova - stvara se novi podtip ili potkategorija stereotipa, kako bi se on prilagodilo opovrgavajucim informacijama |
|
|
Primjer tri modela mijenjanje stereotipa |
Webber - stil knjigovodstva i podtipova je uspjesan, dok je model obrata neuspjesan |
|
|
Kako greske u atribuciji mogu uticati na stereotipe |
Oslanjamo se na dispozicije, osnovna atribucijska greska |
|
|
Krajnja atribucijska greska |
Sklonost dispozicijskim atribucijama za citavu grupu ljudi |
|
|
Stereotipna prijetnja |
Strepnja clanova manjinske grioe da njihovo ponasanje moze potvrditi kulturalni stereotip |
|
|
Primjeri stereotipne prijetnje |
Aronson - crnci rade test losije od bijelaca kada misle da je test ingeligencije, a jednako dobro kad misle da je samo provjeta validnosti testa |
|
|
Kako ljudi atribuiraju izuzetak stereotipu |
Situacijska atribucija se koristi, u toj situaciji nisu pokazali svoje ocekivano ponasanje |
|
|
Primjer situacijske atribucije kod iskrivljenja ocekivanog ponasanja |
Ickes - kada im je receno da im je partner neprijateljski nastrojen, njihovo fino ponasanje su samo izjednacili sa situacijom |
|
|
Optuzivanje zrtve |
Sklonost okrivljavanje pojedinca za njihovu viktimizaciju. Obicno je motivirana zeljom da se svijet vidi kao pravedno mjesto |
|
|
Istrazivanje samoispunjavajuceg prorocanstva |
Word - prvi eksperiment bijelci su intervjuisali ispitanike bijelce i crnce. Prema crncima su se ponasali losije, sjedili dalje brze zavrsavali intervjue i procijenili ih kao generalno losije. Drugi eksperiment suradnik je bio intervjuer i svi su ispitanici bili bijelci, samo sto se prema polovini ponasao kao intervjuisti prema crncima u prvom eksperimentu i takodjer se pokazalo da su te ispitanike procjenjivale na kraju kao losije |
|
|
Teorija realnog sukoba |
Ograniceni resursi vode sukobu izmedju gruoa i rezultiraju predrasudama i diskriminacijom |
|
|
Kada se povecava jaca prijetnja od clanova vanjske grupe? |
Kada su vremena teska a resursi ograniceni |
|
|
Sherifov eksperiment |
Kamp sa dvije grupe, dobro se zavadili |
|
|
Istrazivanje zrtvenog jarca |
Bijelci su davali vece elektrosokove crncima koji su ih vrijedjali nego bijelcima, isto tako manje sokove kad ih nisu vrijedjali |
|
|
Institucionalizirani rasizam/seksizam |
Rasisticki/seksisticki stavovi vecine clanova drustva zato sto zive u drustvu u kojem su stereotipi i diskrimincija norma |
|
|
Moderne predrasude |
Nepredrasudno ponasanje pred drugima, dok se u sebi zadrzavaju predrasudni stavovi |
|
|
Istrazivanje modernih predrasuda |
Jones - lazna cijev (lazni detektor lazi) ljudi su vise pokazivali predrasude kada su bili prikaceni na laznu cijev |
|
|
6 uvjeta kada kontakt rezultira smanjenjem prerasuda |
1. Medjusobna ovisnost (situacija u kojoj dvije ili vise gripa tre aju jedna drugu i moraju se osloniti jedna na drugu kako bi postigle cilj kojibke vazan za obje grupe) 2. Zajednicki cilj 3. Zajednicki status 4. Kontakt se mora ostvariti u prijateljskom neformalnom okruzenju gdje mogu grupe da se mijesaju 5. Kroz prijateljske neformalne interakcije s visestrukim clanovima vanjske grupe, pojedinac ce nauciti da su njegova vjerovanjano vanjskoj grupi pogresna 6. Socijalne norme promicu i podrzavaju ravnopravnost medju grupama o kojima se radi u odredjenoj situaciji |
|
|
Razred slagalica |
Tehnika za smanjenje predrasuda i povecanja samopostovanja u ucionici |
|
|
Razlozi zasto razred-slagaloca djeluje |
1. Ponistava podjelu na unutarnju i vanjsku grupi 2. Stavlja u situaciju cinjenja usluga 3. Proces suradnje razvija empatiju |
