Socijalna Psihologija 2: Stavovi

Front 1

Stav

Back 1

Trajno vrednovanje ljudi, objekata il ideja

Front 2

Stavovi se izjednacavaju sa vrednovanjima zato sto..

Back 2

se sastoje od pozitivnih ili negativnih reakcija na nesto

Front 3

Stavovi imaju tri dijela:

Back 3

1. Emocionalne sastavnice

2. Spoznajne sastavnice

3. Ponasajne sastavnice

Front 4

Veza izmedju genetike i stavova

Back 4

Jednojajcani blizanci imaju slicnije stavove nego dvojajcani. Stavovi povezani sa dispozicijama izravno povezani sa genetikom

Front 5

Socijalni psiholozi su tvrdili da se proces formiranja stavova vrsi kroz

Back 5

Spoznajna, emocionalna i ponasajna iskustva

Front 6

Svaki pojedinacni stav moze biti vise zasnovan

Back 6

Na jednom tipu iskustva nego na drugom

Front 7

Spoznajno zasnovan stav

Back 7

Ukoliko je vrjednovanje primarno zasnovano na vjerovanjima i obiljezjima objekta stava. Svrha takvog stava klasificirati predbosti i nedostatka

Front 8

Emocionalno zasnovani stavovi

Back 8

Vise se zasniva na emocijama i vrijednostima negoli na objektivnoj analizi prednosti i nedostataka

Front 9

Izvori emocionalno zasnovanih stavova

Back 9

1. Mogu proizilaziti iz vrijednosti kao sto su temeljna religiozna i moralna uvjerenja

2. Rezultat osjetilnih stavova

3. Rezultat estetskih reakcija

4. Uvjetovanje

Front 10

Kljucna obiljezja emocionalno zasnovanih stavova

Back 10

1. Nisu rezultat racionalnog razmatranja pitanja

2. Njima ne upravlja logika

3. Cesto su vezani uz vrijednosti tako da pokusaji mijenjanja takvih stavova ugrozavaju sustav vrijednosti

Front 11

Stavovi zasnovani na ponasanju

Back 11

Opazanje vlastitog ponasanja prema objektu stava

Front 12

U kojim uvjetima ljudi zakljucuju o stavovima na osnovu vlastitog ponasanja

Back 12

1. Pocetni stav treba biti slab ili neodredjen

2. Kada za ponasanje nemaju drugih pruhvatljivih rjesenja

Front 13

Uticaji koji uticu na snagu stava

Back 13

1. Prema tesseru, sto je stav vise odredjen genima to je snazniji

2. Koliko je stav vazan ili koliko znamo o toj temi

Front 14

Postoji saglasnost oko dvije stvari oko snage stava

Back 14

1. Jacina stavova se mjeri utvrdjivanjem pobudljivosti tog stava iz pamcenja

2. Sto je stav snazniji to je otporniji

Front 15

Pobudljivost stava

Back 15

Definira kao snagu asocijacije izmedju nekog objekta i vrednovanja tog objekta

Front 16

Promjena stava je cesta reakcija na...

Back 16

...socijalni uticaj

Front 17

Teorija spoznajnog nesklada

Back 17

Ljudi dozivljavaju nesklad kada cine nesto sto ugrozava sliku o sebi kao o pristojnoj, ljubaznoj i postenoj osobi, pogotovo ako svoje ponasanje ne mogu pripisati vanjskim okolnostima

Front 18

Koje su faktore hovland i suradnici istrazivali da vide uticaj na uvjeravajuce poruke

Back 18

1. Izvor poruke

2. Samu poruku

3. Publiku

Front 19

Problem kod uvjeravajucih poruka

Back 19

Ni jedan cimbenik se nije pokazao dodatno vaznim

Front 20

Koje teorije bolje objasnjavaju kada je bolje koristiti sredisnje cimbenike, a kada sporedne

Back 20

1. Heuristicko sustavni model uvjeravanja

2. Model vjerojatnosti elaboracije

Front 21

Model vjerovatnosti elaboracije

Back 21

Teorija koja razlikuje dva nacina promjene stava uslijed uvjeravajuce komunikacije: sredisnji put koji se javlja kada su ljudi motivirani i sposobni poklanjati paznju argumentima u komunikaciji, i periferni put koji se javlja kada ljudi ne poklanjaju paznju argumentima, nego su pod utjecajem povrsinskih obiljezja poruke

Front 22

Kad djeluje sredisnji, a kad periferni put uvjeravanja i primjer

Back 22

Kada je tema osobi vazna sredisnji ima vise efekta, a kad je tema nevazna osobi perifer put ima veci efekat. Petty - studenti slusaju o uvodjenju generalnog ispita

Veca potreba za spoznajom vise se fokusira na sredisnji put uvjeravanja

Kada ne mozemo usmjeriti punu paznju na argumente periferni znakovi su jaci

Front 23

Kada se mijenja duogtajni stav

Back 23

Ako se fokusiraju ljudi na pazljivoj analizi argumenata stav ce se odrzati kroz vrijeme

Front 24

Kada cemo koristiti sredisnji a kada periferni put uvjeravanja sa obzirom na emocije

Back 24

Kada su osobe dobro raspolozene pokusavat ce takvo raspolozenje i da odrze, ukoliko citaju nesto negativno koristit ce periferne puteve. Ako smo tuzni koristit cemo sredisnji put

Front 25

Primjer dobrog raspolozenja (periferne putevi) i loseg raspolozenja (glavni putevi)

Back 25

Bless - dobro raspozeni studenti koristili periferne puteve, a lose raspolozeni glavne

Front 26

Utjecaj straha na koji put koristimo

Back 26

Ako je ozazvana umjerena kolicina straha i ako ljudi vjeruju da ce slusanjem te poruke nauciti kako smanjiti strah, mijenjat ce stavove sredisnjim putem

Ako je poruka prestrasna ljudi ce reagirati odbrambeno, negirat ce vaznost prijetnje i o toj temo nece moci racionalno razmisljati

Front 27

Primjeri koristenja straha

Back 27

Leventhal - pusaci kojima su prikazivani filmovi raka pluca i letak kako da prestaju pusiti su pokazali najvecu stopu smanjivanja broja cigara popusenih, dok takve rezultate nisu pokazali smao prikazivanje filma ili samo prikazivanje letaka

Front 28

Heuristicko-sustavnom modelu uvjeravanja

Back 28

Ljudi pri perifernom nacinu promjene stava cesto koriste heuristike

Front 29

Kako promijeniti razlicite vrste stavova

Back 29

Ako se radi o spoznajno zasnovanom stavu, pokusat cemo ga promijeniti racionalnim argumentima, ako se radi o emocionalno zasnovanom stavu, pokusajte ga promijeniti emocionalnim apelima

Front 30

Eksperoment sharon shavitt

Back 30

Prikazivane reklame za proizvode koji su utilitarni (klima npr.) te su spoznajno zasnovani i za proizvode socijalnog identiteta (parfemi npr.). Ispitanici su najbolje reagovali kada su vrsta reklame pratili sta su reklamirali

Front 31

Razlike u kulturi

Back 31

U individualnim kulturama visa je zainteresovanost za individialnost i samounapredjenje. U kolektivistickim kulturama temelje svoje stavove vise za zainteresiranost za svoj polozaj u socijalnoj grupi

Front 32

Kada su ljudi podlozni napadima na stav koristenjem logickih argumenata

Back 32

Kada ljudi ranije vise razmisljaju o argumentima za i protiv bolje se mogu odbraniti od pokusaja mijenjanja svojih stavova koristenjem logickih argumenata. Ako ljudi nisu puno razmisljalo o toj temi, znaci ako su stav formirali perifernim putem, narocito su podlozni napadima na taj stav koristenjem logickih argumenata

Front 33

Ucvrscivanje stava

Back 33

To je proces razvijanja imunosti ljudi na pokusaje promjene njihovih stavova ranijim izlaganjem malim kolicinama argumenata protiv njihova stajalista

Front 34

Teorija reaktivnosti

Back 34

Ljudi ne vole osjecati da je njihova sloboda misljenja i ponasanja ugrozena

Front 35

Kada cemo moci predvidjeti spontano ponasanje preko stavova

Back 35

Samo kada su stavovi jako pobudljivi

Front 36

Teorija planiranog ponasanja

Back 36

Kada ljudi imaju vremena za razmisljanje kako se ponasati, najbolji prediktor njihova ponasanja je namjera ponasanja, koju odredjuji tri elementa: stavovi orma specificnom ponasanju, subjektivne normi i opazeni stupanj kontrole

Front 37

Testiranje podijeljenog trzista

Back 37

Propagandisti suradjuju sa kompanijama kablovskih televizija i samoposluga, prikazujuci ciljanu reklamu slucajno izabranoj skupini ljudi. Mogucim kupcima pridruzuju se posebne identifikacijske kartice koje ocitavaju na blagajnama u trgovinama te beljeze sto kupuju

Front 38

Greenwald istrazivanje o subliminalnim porukama

Back 38

Pola sudionika slusalo vrpce za bolje pamcenje, pola za vece samopostovanje. Nista nije imalo efekta. Takodjer je polovici ispitanika receno da su slusali vrpcu koju su zapravo slusali, a polovici je receno da su slusali drugu vrpcu od one koje su zapravo slusali

Front 39

Uticaj subliminalnih porika u lab okolini

Back 39

Murphy - pokazivanje kineskih znakova, prije znaka bi pokazali sliku sretne osobe, geometrijskog oblika ili ljute osobe na nekoliko milisekundi da nije dovoljno da udje u svjesno. Pokazalo je da se osobama najvise svidjeli kineski znakovi kojim je prethodilo sretno lice

Front 40

U kojim uvjetima funkcionise subliminalni uticaj

Back 40

Iztrazivaci trebaju u prostoriji osigurati tacno odredjeno osvjetljenje, tocnu udaljenost ljud od ekrana i nepostojanje nicega drugog sto bi ljude moglo omesti pri percipiranju subliminalnog podrazaja