1. Sp. Socijalna Spoznaja Kako Razmišljamo O Socijalnom Svijetu

Front 1

Ubistvo dilajsa

Back 1

Imigranti iz zapadne Afrike koji je radio i išao u školu kako bi upisao faks

policajci sumnjaju da je on jedan od silovatelja

Hteli su ga privesti on je htio pokazati svoj dokumente posegnuo je za dzep i ubili su ga

Front 2

Zašto je policija reagovala na taj način

Back 2

Imaju vrlo malo vremena da zastanu i analiziraju šta se događa

neki smatraju da su to uradili zato što je bio i crnac i da je preuranjena pretpostavka policajca o njemu bila temeljena na njegovoj rasi

Front 3

Šta je u ljudskoj prirodi

Back 3

Brzo analizirali novu situaciju izvodeći gotovo trenutno zaključke

Ljudi odmjere svoju okolinu i bez imalo truda zaključuju o njoj

ovi zaključci su često ispravni ali mogu biti i pogrešnih

Front 4

Šta učimo sada

Back 4

IsTražiti načine na kojima ljudi donese automatski zaključke o socijalnom svijetu

uvjete pod kojima je vjerovatno da će ti zaključiti biti ispravni ili pogrešni kao i

uvjete u kojima će ljudi biti skloni da se zaustavi i ponovo razmisli o svojim početnim pretpostavkama

Front 5

Socijalna spoznaja

Back 5

Način na koji ljudi misle o sebi i socijalnoj okolini ili specifičnije

kako odabiru tumače pamte i koriste socijalne informacije u prosudjivanju i odlučivanju

Front 6

Socijalna spoznaja

Back 6

Kako ljudi misli o sebi i socijalnom svijetu ili tačnije kako ljudi odabiru domaći pamte i koriste socijalni informacije u procenjivanju i odlučivanju

Front 7

Dva važna oblika socijalne spoznaje

Back 7

Jedan je brz i automatski

postupci su bez razmišljanja to jest bez svjesnog promišljanja o tome što su vidjeli i jesu li njihove pretpostavke ispravne

Nekada stanu i razmisle o sebi i svojoj okolini i uloze mnogo umnog naporan kako bi odredili odgovarajući smjer ponašanja

Da li u svom životu razmišljate o toj aktivnosti

drugi oblik socijalne spoznaje je kontrolirano razmišljanje koje je namjerno i u kojoj se ulaze više truda

Front 8

Dva oblika socijalnih spoznaje

Back 8

Brz i automatski bez razmišljanja

kontrolirano razmišljanje namjerno i ulaže se truda

Front 9

Automatski pilot kakvo razmišljanja

Back 9

Površno razmišljanje

Front 10

Kako prepoznati kontrolirano mišljenje

Back 10

Izvaditi komad papira zapisati svoje misli i analizirati sve plus dvi minute

Front 11

Automatska analiza temeljena je na

Back 11

Prošlim iskustvima i poznavanju svijeta

Front 12

Automatsko mišljenja

Back 12

Razmišljanje koje nije svjesno namjerno voljno i u koje se ne ulaze napora

Front 13

Automatizam

Back 13

Mišljenje koje zadovoljava sve ili većinu ovih kriterija

Nije svjesno namjerno voljno i nema napora

Front 14

K************* automatskog mišljenja

Back 14

Ljudi brzo stvaraju pretpostavke na osnovu onoga što se vidjeli ranije

Kao što naučnik razvija teorije i hipoteze o prirodi tako i ljudi razvijaju teorije koje im pomažu u tumačenju stvarnosti

ove se teorije nazivaju šheme

Front 15

Šta su sheme

Back 15

Spoznajne strukturirane cjeline koje ljudi stvaraju kako bi organizirali svoje znanje o nekoj temi ili području i koje utječu na informacije koje ljudi uočavaju o kojima misli i koje pamti

Front 16

Kada se susretnemo s ljudima

Back 16

Brzo stvaramo pretpostavke o tome Kakve su osobe koristeći se Shimama spoznajnim strukturama koje nam omogućavaju da organizira mo ljude po kategorijama brucoš intelektualac ljubitelj rep muzike

Front 17

Šta pojam šheme

Back 17

Obuhvata naše pretpostavke i znanja o mnogim stvarima drugim ljudima nama samima socijalnim ulogama i određenim događajima

naše šeme sadrže naša temeljna znanja i dojmove

Front 18

Ako šeme uključuju spol ili rastu

Back 18

govori se o stereotipima

stereotipi kao pretpostavke i uvjerenja temeljana na rasi i spolu predstavljaju poseban slučaj mnogo šireg fenomena- čovjekove organizacije svijeta u šheme

Front 19

Funkcije sheme zašto ih imamo

Back 19

Dovodi do greške pa zašto ih ljudi stvaraju

one su vrlo važni zbog organiziranja i uvođenjA smisla u svijet koji nas okružuje

da njih nemamo to bi bilo kao da nikad ništa nismo upoznali sve vidimo prvi put i to se događa s ljudima sa korsakovljev sindrom

Front 20

Korsakovljev sindrom

Back 20

Oni izgube sposobnost stvaranja novog pamćenja i moraju svakoj situaciji pristupiti kao da se s njome susreću prvi put čak iako su je zapravo doživjeli mnogo puta prije toga

Front 21

Šta je Važno za ljude

Back 21

Imamo kontinuitet da povežemo nova iskustva sa našim ranim šemama da ljudi koji izgube tu sposobnost izmišljaju šeme i tamo gdje one ne postoje

Front 22

Kad su sheme naročito važno

Back 22

Kada se susretnemo sa informacijom koja se može tumačiti na mnogo različitih načina zato što nam omogućuju smanjivanje višeznačnosti

Front 23

Istraživanja Harolda kelija

Back 23

Studentima rečeno da će doci gostujući predavač

ReCeno im je kako će različita odeljenja reagirati na različite predavače i zbog toga će dobiti kratku biografiju o predavačima

Bio. je sadržavala porijeklo i iskustvo i opis njegove ličnosti hladan topla osoba

Front 24

Tok eksperimenta

Back 24

Predavač proveo diskusiju i studenti izražavali svoje dojmovi o njemu

s obzirom da je situacija imala nejasnoća Keli je pretpostavio da će koristiti šemu stvorenu na osnovu biografije i njegova hipoteza je potvrđena

studenti koji su očekivali toplog predavača davali su mu bolje procjene nego studenti koji su očekivali hladnog oni su bili skloni i postavljati mu pitanja i sudjelovati u raspravi

Front 25

Šta ako je situacija nedvosmisleno

Back 25

Onda ne koristimo šeme kako bi nam pomogle da to protumačimo

Kako je profesor bio nedvosmisleno samoumjeren umišljen a to je nedvosmislena osobina tako da se studenti nisu ni oslanjanali na svoja očekivanja i procenili su ga ne skromnim

ali humor kao manje Jasna osobina oslanja li su se na svoju šemu

zaključak je što su informacije kojima raspolažemo dvosmislenije više se koristimo šemama kako bi smo popunili praznine

Front 26

Je li Ok koristiti šeme

Back 26

Dokle god ljudi imaju razloga vjerovati da su njihove šeme ispravne savršeno je razumno koristiti ih za razrešavanje dvosmislenosti

One mogu pomoći da izbegnemo ozbiljan i poguban nesporazum

ako u svijest Dozvolite krivu šemu možete se naći u neprilici problem je kada automatski primjenimo sheme koje nisu ispravne

Front 27

Na šta utiču Seme

Back 27

Utječu na to koje informacije ćemo uočiti razmišljati o njima ili ih se kasnije sjećati

ako vidimo člana životinjske kuće kako se ponaša pristojno ta će informacija biti u neskladu sa našom šemom i u većini situacija ćemo tu informaciju zaboraviti ignorisati ili čak nećemo ni primijetiti

Tako da možemo vidjeti da sheme djeluju kao filteri ne propuštaju one informacije koje su kontradiktorne ili nekonzistentna s njom

Front 28

Šta ako Činjenica je toliko nekonzistentna sa šemom da je ne možemo zanemariti

Back 28

Određene činjenice toliko Očito odstupaju od naše šeme da će se ponašanje usjeci u naše misli

odnosno ako je ponašanje toliko ne konzistentno sa našim šemama da trošimo vrijeme na razmišljanje o tome kako se to moglo dogoditi vjerovatno ćemo ga dobro zapamtiti

Front 29

Čemu smo skloni razmišljati

Back 29

Činjenicama koje odgovaraju našim koncepcijama i ignorirati ponašanja koja im neodgovaraju

Front 30

Šeme i sposobnost pamćenja za rekonstruisanje

Back 30

Ljudi često praznine ispunjavaju informacijama u skladu sa svojim šemama

Front 31

Funkcioniše ljudsko pamćenje

Back 31

Ne sećamo se tačno što se dogodilo u nekoj situaciji umjesto toga sjecamo se nekih prisutnih informacija na koje smo obratili pažnju vođeni svojom šemom i onim što smo dodali kasnije

Front 32

Rekonstrukcija u pamćenju nastoji biti u skladu

Back 32

U skladu sa šemama Koji ljudi imaju

tako na primjer u eksperimentu linde karli Bila je priča o barbari i džeku koji su otišli na skijanje u jednoj priči On je nju silovao u drugoj zaprosio

nakon dvije sedmice sudionici su pristupili testu pamćenja U kojim su trebali procijeniti Jesu li se ova dva lika pojavila u priči

U situaciji prosidbe ljudi su se pogrešno Dosjecali određenih detalja koji su bili u skladu sa njihovom šemom prosidbe

Ljudi koji su čitali o silovanju bili su skloni pogrešnom dosjećanju detalja koji je bio u skladu sa njihovom šemom silovanja

Zaključak jeste da su ljudi ispunili praznine u svome pamćenju s detaljima u skladu sa šemom

i to potvrđuje da šema vremenom postaju čvršća i otporna na promjene

Front 33

Kojeg sheme ce se primijeniti

Back 33

Dostupne i udešene

Front 34

Dvosmislene situacije shemal koje upotrebljavamo što će odrediti izbor šema

Back 34

Izbor sheme kojom ćemo interpretirati dvosmislenu situaciju može biti pod utjecajem dostupnosti

Front 35

Dostupnost

Back 35

Stupanj u kojem su šeme ili koncerti na najistaknutijem mjestu u našim mislima i zbog toga je vjerovatno da ćemo ih upotrijebiti kad donosimo prosidbu o socijalnom svijetu

Front 36

Dvije vrste dostupnosti

Back 36

Trajno dostupne šeme zahvaljujući prošlom iskustvu

Kao npr. ako postoji povijest alkoholizma u vašoj porodici osobine koje opisuju alkoholičara će vam vjerovatno biti lako dostupne povećavajući vjerovatnoću da će vam te osobine pasti na pamet kad razmišljate o ponašanju čovjeka u autobusu međutim ako neko pati od psihičke bolesti tada će misli o tome kako se ponašaju psihički bolesnici vjerovatno biti dostupnije

Osobine mogu postati trenutno dostupni zbog više prozaičnih razloga

Npr. Šta god mislili ili radili prije nego što smo se susreli s nekim događaj može udesiti osobinu učini šije dostupnijom time vjerovatnijom za upotrebu u tumačenju tog događaja

na primjer čitanje knjige Let iznad kukavičjeg gnijezda u svijesti bile dostupne misli o psihičkim bolesnicima

Ovo je primjer udešavanja

Front 37

Šta je udešavanja

Back 37

Proces kojim nedavna iskustva povećavaju dostupnost neke šeme osobine ili pojma

Kako na primjer knjiga o psihičkim bolestima povećava vjerovatnost da će se te osobine koristiti u tumačenju novog događaja

Front 38

Eksperiment udešavanja

Back 38

ReCeno im je da imaju dva nepovezana ispitivanja

prvo ispitivanje percepcije u kojem se traži da prepoznaju različite boje dok u isto vrijeme pamte listu riječi a drugo ispitivanje je o čitanju se razumijevanjem o kojem će pročitati odlomak i onda izraziti svoj dojam o njemu

Ronaldove k************* moguće protumačiti na pozitivan i negativan način

Rezultat:

značenje k************* ovisilo o tome jesu li pozitivne ili negativne osobine bile pamćenje riječi to je udešavanja i dostupnost

riječi se moraju primjeniti na ponašanje o kojim sudimo

Front 39

Šta je važno kod u dešavanja

Back 39

Misli moraju istovremeno biti i dostupne i primjenjive da bi mogli djelovati kao udešavajući podražaj

Front 40

Kako se javlja u dešavanja

Back 40

To je dobar primer automatskog mišljenja jer je brzo nenamjerno i nesvesno

Front 41

Kako dokazati da je u dešavanja automatski i nesvesni proces

Back 41

Na računarskom ekranu prikazane neutralne i neprijateljske riječi

poslije toga pročitao se tekst u kojem se Donald mogao okarakterisati kao neprijateljski ali i neutralan i uglavnom to je zavisilo o riječima koje su bile prikazane na ekranu to je jedan od primjera subliminalni utjecaja

Front 42

Zašto su Šeme toliko moćne

Back 42

Mogu stvoriti svoj vlastiti život čak i kada se dokaz za njih pokaže potpuno nevaljanim

Front 43

Eksperiment o ovome

Back 43

Na karticama se nalaze i stvarne i izmišljene oproštajne poruke a zadatak je da se pogodi koje su stvarne pod pretpostavkom da se ispituje utjecaj fizioloških procesa na odlučivanje

nakon svakog pokušaja dobijete feetback Jeste li pogodili ili ne

u zadatku iznad proseka radite ili ispod

A na kraju otkrijete da je ispitivanje proučavalo utjecaj uspjeha i ne uspjeha na fiziološki reakcije i da je povratna informacija bila lažna

imamo završni upitnik u kojem vam se pita što mislite koliko ste stvarno imali tačnih odgovora i koliko bi ste tačno pogađali u drugom takvom test

Front 44

Šta se događa ovisno o situaciji

Back 44

Ovisno o situaciji stvorili biste šemu da ste ili vrlo dobri ili vrlo slabi u zadatku ali kako se šema opovrgne sta se Desi

oni koji su primili povratnu informaciju o uspehu su i dalje mislili da bi tačno pogodili na više kartica i da bi bili bolji i u sledećim testu nego ljudi koji su primili povratnu informaciju o neuapjehu

ovo je efekt ustrajnosti

Front 45

Efekt ustrajnost i

Back 45

Nalaz da vjerovanja ljudi o sebi i socijalnom svijetu ostaju postojana i nakon što je dokaz u prilog ovim uvjerenjema opovrgnuti

Front 46

Efekt ustrajnost i

Back 46

Ljudi ustraju u svojim vjerovanjima čak i kad ae početni dokaz za njih opovrgnu

Front 47

Šta ljudi rade

Back 47

Kada su ljudi primili povratnu informaciju objasnili su sami sebi zašto radi tako dobro ili tako loše do sećajući se dokaza iz prošlosti koji su bili u skladu sa njihovim uratkom

Front 48

Ispunjavanje naših šema

Back 48

Samoispunjavajuće proročanstvo

Ljudi nisu uvijek pasivni primatelji informacija oni se često ponasaju ponašaju u skladu sa svojim šemama čineći to mogu izmijeniti stupanj u kojem su njihove šeme potkrepljeno ili pobijene

načinom ponašanja prema drugima, ljudi mogu nehotice učiniti da se njihove šeme pokažu tačnim

Front 49

Kada je riječ o samoispunjavajuće proročanstvo

Back 49

Ljudi imaju očekivanja o tome kakva je druga osoba

što utječe na njihovo ponašanje prema toj osobi

što izaziva da se ta osoba ponaša u skladu sa početnim očekivanjima dovodeci do toga da se ta očekivanja pokažu istiniti

Front 50

Zastrašujuće posljedice samoispunjavajuće proročanstvo

Back 50

Djevojčice slabije od dječaka

vjerovanja nastavnika da su muškarci pametniji i akademski uspješniji, roditelji imaju slična uvjerenja, a i sami adolescenti o vlastitim talentima

Front 51

Djevojčice i samoispunjavajuće proročanstvo

Back 51

Drugačije se ponašaju tako da se ostvari njihovo očekivanja od spolu i akademskom postignuću to se ne radi namjerno niti muškarci uvijek imaju prednost u razredu

Muškarci i sprečavanje emocionalnog razvoja

Front 52

Učitelji i spool djeteta

Back 52

Učiteljica okreće leđa devojčicama i objašnjava problem dečacima povremeno se okreće i devojčicama ima dokumentirano mnogo takvih Primera o povoljnijem odnosu dečaka nego devojčica

Front 53

Eksperimentalna kontrola učitelj ovih očekivanja

Back 53

Prvo se primijenio test inteligencije za sve učenike u školi i rečeno je nastavnicima da su neki učenici imali tako dobre rezultate da ce sigurni akademski procvjetati

a oni su jednostavno slučajno izabrani od strane istraživača

razlika između te grupe učenika i njihovih vršnjaka Bila je samo u glavama učitelja

Front 54

Šta se dogodilo stvaranjem očekivanja učitelja

Back 54

Zaista se proročanstvo ostvarilo učenici koji su u svakom razredu Bili označeni kao obećavaju su postigli značajno veći porast u kocentu inteligencije nego drugi učenici

nastavnička očekivanja postala su stvarna

Kada šema postane istinita to je rezultat samoispunjavajuće proročanstvo

Front 55

Primjeri šema

Back 55

Šema o tome Kakav je njihov partner za izlazak

šema majke o tome kakva su prerano rođena beba

očekivanje naslednika u Ratku radnika na traci

očekivanje sudaca okreni optuženog i očekivanje liječnika o zdravstvenom stanju pacijenata

Front 56

Samoispunjavajuće proročanstvo nije

Back 56

Nije svjesno namjerno ponašanje nego primer automatskog mišljenja

Front 57

Kako su učitelji postupali prema obećavajučim učenicima četiri načina

Back 57

Stvorili su toplu emocionalnu atmosferu za njih pružajuci im više osobne pažnje ohrabrivanje i podrške

davali su im više gradiva za učenje teže zadatke

pružili su im više i bolje povratne informacije o njihovom radu

davali su im više prilika za odgovaranje u razredu i omogućili im da duže odgovaraju

Front 58

K************* samoispunjavajuće proročanstvo

Back 58

Nisu namjerno potvrdili Sema

oni se događaju nenamjerno i nesvesno čak i kada ljudi pokušavaju biti pravedni očekivanja mogu promijeniti njihova ponašanja a to mijenja ponašanje druge osobe posebno kada su ljudi nečim ometeni i ne mogu se fokusirati na to kakvi su drugi kao pojedinci

Front 59

Kako isključiti samoispunjavajuće proročanstvo

Back 59

Osobu koju ne preferirate Zamislite da je to naj prijateljski ja najljubaznija i najslađa osoba koji se ikada upoznali i budite topli i šarmantni koliko god možete prijateljsku ponašanje rađa prijateljstva

Front 60

Vladavina pogreške

Back 60

Greška Ne leži u izboru dokaza da ima više muškaraca boljih u školama iz matematike nego djevojčica nego u propustu da uoči svoju ulogu u izazivanju toga

Front 61

Vladavina pogreške

Back 61

Ljudi navode stvarni slijed događaja kao dokaz da su bili u pravu od samog početka

Front 62

Odakle nastaju šeme

Back 62

Kultura u kojoj ljudi živi u čijoj sa kakve oblike ima i stereotipa

Primjer iranca i fudbala

Front 63

Šime i kultura

Back 63

Ima veliku utjecaj na ono što primjer čujemo i pamtimo o svijetu

Front 64

Odnos kulturi shimmy i pamćenja

Back 64

SKot se nije mogao sjetiti transakcije dok se pripadnik bandu plemena od od samog početka sjetio

njihovo pamćenje oko stoke je toliko dobro da se ne trude ni žigosati

svi imaju dobro pamćenje u područjima koji su nam bitne

Front 65

Sažetak važnih informacija

Back 65

Količina informacija s kojom smo svaki dan suočeni toliko je ogromna da je moramo reducirati na opseg Sa kojim se možemo nositi

veliki dio tih informacija je dvosmislen ili težak za odgonetnuti od načina kako se nosimo sa težinom i obimom tih informacija jeste oslanjanje na seme

ove šeme se primjenjuju brzo bez napora i namjeru i jedan su oblik automatskog mišljenja

Front 66

Dva oblika automatskog mišljenja

Back 66

Automatsko mišljenja šeme

i drugi oblik primjena određenih pravila i prečaca prilikom razmišljanja o socijalnom svijetu

Front 67

Kako odlučiti koji faks upisati

Back 67

1 strategija temeljno istraživanje svakog fakulteta

Druga strategija suziti izbor fakulteta i proučiti samo informacija o njima

mentalni strategija i prečica olakšavaju odluke dozvoljavajući nam da budemo funkcionalni u našim životom

Front 68

Koje prečice ljudi koriste

Back 68

Šeme kako bismo shvatili nove situacija ali nekada imamo previše šema tako da nije nam jasno koju upotrijebiti i u takvom slučaju ljudi će se koristiti mentalnim prečicama

Front 69

Heuristika u prosuđivanje

Back 69

Mentalni prečice Koji ljudi koriste da bi brže i efikasnije donijeli prosudba

Front 70

Od koje riječi potječe heuristika

Back 70

Riječ heuristika dolazi od Grčke riječi koja znači otkriti

U području socijalnih poznaje heuristike su mentalni prećaci Koji ljudi koristi da bi brže i delotvorni nije prosudjivanje

Front 71

greška heuristika

Back 71

Nekada su neprikladne za zadatak koji je pred nama ili se pogrešno primjenjuju

Front 72

Zašto koristimo mentalni strategije

Back 72

U većini slučajeva oni su krajni funkcionalni i korisni

Front 73

Heuristika dostupnosti

Back 73

Koliko lako nam pada na pamet

Front 74

Heuristika dostupnosti i odgovori na pitanja

Back 74

Da li sam neasertivan

Bismo se pozvati na već postojeći šeme ako prijatelja poznajemo već dugo

Ili koliko nam lako primjeri padaju na pamet

Koje situacije se lakše dosjetiti

spoznajna pravila zasnovana na iskustvu

Front 75

Heuristika dostupnosti

Back 75

Spoznajno pravilo zasnovano na iskustvu pri kojem ljudi donose svoje prosudbe na temelju lakoće kojom se mogu nečeg dosjetiti

Front 76

Teškoča sa heuristika dostupnosti

Back 76

Jeste to što ponekad ono čega se najlakše dosjetimo nije tipično za celokupnu sliku što dovodi i do pogrešnog zaključka

Front 77

Koristi li se liječnici heuristika dostupnosti počeli razmišljati o onoj dijagnozi koja im prije padne na pamet

Back 77

Nikola je imala neurološke ispade dezorijentacija nesanice nerazumljivo izgovaranja riječi i čudni zvukovi kao mjaukanja

Mada su doktori sve pokušali nisu mogli dijagnosticirati a jedan doktor je to od prvi odradio

kako je on tako brzo napravio dijagnozu

on je pisao o naslednim bolestima povijesnih ličnosti i Georgije treći je isto patio od te bolesti

dijagnoza je jednostavno bila dostupna u liječnikovoj glavi

Front 78

Koristili ljudi heuristike dostupnosti da bi donijeli zaključke o sebi samima

Back 78

Ljudi nemaju čvrste šeme o svojim osobinama iz toga mogu stvarati zaključke o sebi na temelju lakoče i kojem se mogu doajetiti primjera vlastitog ponašanja

Front 79

Eksperimentalni dokaz

Back 79

Variranje stupnja lakoče kojom su se ljudi Dosjecali primjera svog ranijih ponašanja

Prva situacija 6 slučajeva u kojoj su reagira li asertivna

U drugoj situaciji trebali su navesti 12 slučajeva asertivnog ponašanja

A nakon toga je traženo da procene koliko sati

Zaključak je taj da ljudi od kojih je traženo da se dossjete šest primjera procjenili se relativno asertivniMa zato što je bilo jednostavno sjetiti se toliko primjera a ljudi kojima je traženo da se dosjeti 12 primjera procjeneili su se ne asertivni ma zato što im je bilo teško sjetiti se toliko primjera

Front 80

Heuristika reprezentativnosti

Back 80

Koliko je a slično bi

Front 81

Šta rade ljudi kada želi nešto category Zira ti

Back 81

Prosudjuju koliko je to slično njihovoj predodbi o tipičnom slučaju

Front 82

Heuristika reprezentativnosti

Back 82

Mentalni pečat kojim ljudi kad si fiksiraju objekte s obzirom na to koliko se slični tipičnom slučaju na primer e Prime koji ima plavu kosu i osunčan izgleda sličan stereotipi ljudi iz Kalifornije

Front 83

Izvor informacija koje možemo upotrebiti pri zaključivanju

Back 83

Heuristik reprezentativnosti ili informacija o relativnoj zastupljenosti

Front 84

Informacija o relativnoj zastupljenosti

Back 84

Informacija o frekvenciji članova različitih kategorija u nekoj populaciji

Front 85

Šta šta se više koristi heuristika reprezentativnosti ili informacija o relativnoj zastupljenosti

Back 85

ljudi nedovoljno koristi informaciju o relativnoj zastupljenosti obraćajući najviše i pažnju na stupanj u kojom je informacija o konkretnoj osobi reprezentativna za opću kategoriju

Ljudi se često previše usmeravaju na individualni osobine onoga što opažaju a premalo na postojeće omjer

Front 86

Heuristik reprezentativnosti i problem

Back 86

Konzumiranje listići iz pluća lijek za astmu jer lisice imaju snažan respiratorni sistem

Front 87

Uzimanje zdravo za gotovo

Back 87

Heuristika pomaka s uporište

Front 88

Heuristika pomaka s uporište

Back 88

Mentalni Precac kojim ljudima koriste neki broj ili vrijednost kao polaznu tačku i zatim se nedovoljno pomaknu od tog uporišta

Front 89

Primjer heuristika pomaka se uporišta

Back 89

Ako nam je u mislima broj 75 to se čini malo previše Daću mu 60 godina ako vam je na umu pet reče te da je to malo i bit će znatno manja kazna

Dobra strategija ako je na primjer sugestivno dijelovalo strucno lice

Eksperimenti preporuka tužioca o kazni

Front 90

Teškoća ovog heuristika

Back 90

Jesu to mi je što su ljudi ponekad pod utjecajem potpuno proizvodnih uporednih vrijednosti

Front 91

Zašto su ljudi pod utjecajem proizvoljnih brojeva

Back 91

Ljudi pri razmišljanju o polaznog tački selektivno se dosjećaju informacije koja je u skladu s njom

Front 92

Sa Kojom ulogom je povezan ovaj heuristika

Back 92

Povezana je sa ulogom dostupnosti o kojoj smo raspravljali, Prema kojoj misli koje su najistaknutije u glavama ljudi utječu na njihove prosidbe Ovo je primer automatskog mišljenja

Front 93

Korišćenje pristranog uzorka

Back 93

Kad na osnovi uzorka informacija za koje znamo da su pristrane Generali ziramo na populaciji informacija

Front 94

Korištenje pri stranog uzorka

Back 94

Stvaranje generalizacije iz uzorka informacija za koje se zna da su pri strane ili atipične

Front 95

Primjer pristrasnosti

Back 95

Ljudi pročitali priča o majci na socijalnoj pomoći nekim sudionici ma rečeno da je ona tipičan primjer ljudi koji žive od socijalne pomoći a drugima da je atipičan ljudi su imali negativni je stavove kada su mislili da je ona tipičan primer ali i oni koji su smatrali da je ona a tipičan primer postali su negativni

Greška pri zaključivanju je ta da se ljudi ne prilagođavaju dovoljno i previše jesu pod utjecajem svoje početni prosudbe

Front 96

Zašto je važno automatsko mišljenje

Back 96

Zato što ono prevladava i dominira većim dijelom naše mentalne aktivnosti

Front 97

Zašto je to nazvao kognitivnim čudovištem

Back 97

Zato što je to rigida način mišljenja koji dovodi do grešaka

Šime samoispunjavajuće proročanstvo heuristicki

Front 98

Zašto je važno automatsko mišljenja

Back 98

Može biti prilično funkcionalan štedeci ljudima dobar dio vremena nevolja i tjeskobe mišljenje postaje automatskog kroz iskustva na taj način štedimo mnogo vremena i energije

Front 99

Šta je kontrolira na socijalna spoznaja

Back 99

Ulaganje truda u razmišljanja

Zaustavio ga zbog rase da pregleda ima li droge

mada slične situacije sa ubistvom policajca crnca ovdje je policija imala vremena da razmisli Hoće li ga zaustaviti tako da je njihova odluka bila svjesna i namjerno

Front 100

Kontroli rano razmišljanje

Back 100

Razmišljanje koje i svjesna namjerno dobrovoljno i u koje se ulaže truda

Front 101

Kakav je u razliku od automatskog mišljenja

Back 101

Mogu uključiti ili isključiti ovaj način razmišljanja

u potpunosti su svjesni o čemu razmišljaju

zahtijeva mnogo mentalni energije

imaju kapaciteta da misliš jasno i kontrolirano o samo jednoj stvari u nekom trenutku a automatsko mišljenja može se javiti u pozadini bez imalo uloženog napora

Front 102

Svrha kontroli ranog razmišljanja

Back 102

Omogući provjeru i protutezu automatsko mišljenju

Kontrolirano mišljenje preuzima kontrolu kad se pojavi neuobičajeni događaj

kontrolirano razmišljanje zahtjeva motivaciju i trud moramo imati vremena i energije da se posvetim a i htjeti to učiniti

kada mi nije važna ispravnost odluke uvijek Puštamo automatsko mišljenje

Front 103

Kada ljudi isključi automatski pilote

Back 103

Su motivirani da pažljivo analiziraju poruku i imaju mentalnu kapaciteta da to učiniti

Kada im je stalo do određeni teme

Front 104

Eksperiment o tomu

Back 104

Ženama ispitaniciMa dali su informacije o tome koliko je tom zainteresiran za njih i nekoliko osobina tih žena zbof kojih je zainteresiran

rečeno je da presude Kakav je odnos između osobina žena i tomove želi da izađe i s njima

Zaključak je bio da ljudi koriste jednostavno strategije koje nisu naročito točno osim ako nisu bile izuzetno motivirane- grupi žena je rečeno da će i sama izlaziti sa tomom zbog toga su koristili mnogo složenije mentalni strategiji i donosili mnogo ispravnije zaključke

Front 105

Motivi Rano si ljudi i prosudbe

Back 105

Motivirani ljudi povećava tačnost njihovih prosidbi u relativno jednostavnim zadacima ali smanjuje u složenim zadacima

ako smo zaista motivirani ali je zadatak težak možemo se toliko jako truditi da postanemo napeti ispunjeni i postignemo lošiju uradak a takođe mogu ljudi da i ne znaju kako ispravno prosuditi ili previše korigiraju svoje prosudbe

Front 106

Ne vjerica može biti

Back 106

Automatska kontrolira na

Front 107

Heuristika pomaka od uporišta

Back 107

Ljudi koriste polazni tačke u svojim osobama i ne uspijevaju se dovoljno pomaknuti od tei tačke

Front 108

Kako objasniti taj proces

Back 108

Ljudi automatski koriste sve s Čim se susretnu kao polaznu tačku a da toga nisu ni svesni i onda se pokušavaju pomaknuti sa te početne poziciji uz pomoć kontroliranog razmišljanja

Front 109

Gilbertov eksperiment

Back 109

Ljudi su programirani da automatski vjeruju u svemu što čuju i vide

taj automatski proces vidjeti znači vjerovati ugrađen je u ljudska bića povremeno ono što vidimo i čujemo nije istina s toga je potreban sistem provjere i uravnoteženja kako bi smo bili sposobni ne prihvatiti ono što smo prvobitno vjerovali

Front 110

Proces neprihvatanja

Back 110

Čujemo nešto od političara i mi smo u programu automatskog mišljenja i u početku vjerujemo sve što čujemo međutim tad se uključuje proces ne prihvaćanhaa izaziva sumnju u istinitost onoga što smo čuli

Front 111

Gilbertova teorija o automatskom verovanju

Back 111

Ljudi u početku vjeruju svemu što čuju i vide

Zatim ocjenjuju da li je ono što su čuli i vidjeli bilo zaista tačno i ne prihvataju to ako je potrebno

Front 112

Šta se dešava ako smo za okupljeni i nemamo mogućnosti da se posvetim o kontroli rano razmišljanju

Back 112

Smanjuje se naša sposobnost za potiskivanje misli

Front 113

Potiskivanje misli je

Back 113

Pokušaj da se izbegne razmišljanje o nečemu što nas muči A što ćemo i tako ubrzo zaboraviti

kao što je izgubljena ljubav

Front 114

O Čemu zavisi uspješno potiskivanje misli

Back 114

Zavisi o međudjelovanju dvaju procesa jednog relativno automatskog i drugog relativno kontroliranog

proces motrenja i proces djelovanja

Front 115

Proces motrenja

Back 115

Traži dokaz da će se nezeljana misao nametnuti u svijest

Front 116

Proces djelovanja

Back 116

To je znači voljan i svjestan Pokušaj da sami sebi odvratimo pažnju nalazeći nešto drugo o čemu ćemo misliti

Jedan je proces uvijek na oprezu za neželjene misli a drugi odvraćati misli iz svijesti

Front 117

Šta se dešava ako kontrolirani proces nije sposoban obavljati posao

Back 117

Proces motrenja nastavlja pronalaziti djelića nepoželjnih misli koji se namecu svijesti neprovjereni od strane kontroliranog sistema

onda nastaje stanje pretjerane dostupnosti u kojem se neželjena misao pojavljuje velikom frekvencijom

Front 118

Wegnerov eksperiment

Back 118

Tražili od ljudi da pokušaju ne davati seksistički odgovore dok su završava li rečenice u jednom laboratorijskom zadatku

ako su imali mnogo vremena bili su u stanju potisnuti seksistički odgovore zato što su procesima motrenja i djelovanja radili zajedno

druga druga grupa morala je odmah odgovoriti tako da proces djelovanja nije imao dovoljno vremena za potiskivanja tako da su iznosili seksistički

Front 119

Emocionalna i fizička cjelina potiskivanja misli

Back 119

Studenti pisali o osobnoj temi jednom dnevno kroz tri dana

neki studenti tražili da potisnu sve misli o onome o čemu su pisali

u poređenju sa ljudima koji nisu potiskivali svojem misli ljudi u uvjetima potiskivanja pokazali su značajan Pad u funkcioniranju odbrambenog sistema

Žene koje su pobacili što su više izvjestavale o tome da su se trudili ne mislite o pobačaju to su izjavljivati o više i psihičkih smetnji

bolje je otvoreno izraziti svoje probleme bilo pišući ili razgovarajuci nego pokušavati potisnuti misli o problemu

Front 120

Uvijek pod kojim su ljudi skloni isključiti automatsko mišljenja

Back 120

Kada iskuse negativan događaj koji se dogodio Za dlaku kao kad padnu na testu za samo jedan ili dva boda ljudi se upuštaju u zamišljanje što je moglo

Front 121

Zamišljanje što je moglo biti

Back 121

Mijenjanje u mislima nekog aspekta prošlosti a naročito je prisutno ako se čini da se neželjeni događa lako mogao izbjeći

Front 122

Na šta to utječe

Back 122

Utječe na emocionalnu reakciju ljudi na neki događaj

što je lakše u mislima promijeniti izhod to je jača emocionalna reakcija na njega

Front 123

Intervju sa ljudima koji su izgubili partnera ili dijete

Back 123

Što su bolje mogli zamisliti način na koji se tragedija mogla izbjeći pokazali su već u emocionalnu uznemirenost

Front 124

Ko će biti sretniji na olimpiji Ko je postigao srebrnu ili bronzanu medalju

Back 124

Onaj što je osvojio srebrnu medalju Trebao bi se osjećati lošije zato što lakše može zamisliti svoju pobjedu istoga će više i zamišljati što je moglo biti i

oni su analizirali video snimka olimpije osvajači srebrnih medalja izgledali su manje sretni nego oni bronzani

Front 125

Do čega dovodi razmišljanje suprotno činjenicama

Back 125

Rezultira ruminiranjem kada se ljudi stalno iznova usmeravaju na negativne stvari u svom životu i ruminiranje pridonosi depresiji

Front 126

Kada je korisna takvu razmišljanja

Back 126

Ako usmerava pažnja ljudi na načine kojima se u budućnosti mogu bolje nositi

tako da imaju veću kontrolu nad sudbinom i motivirani su da uče više i na sledećim testu

Front 127

Dva oblika socijalni spoznaje

Back 127

Jedan koji ne zahtjeva trud meHani čki je nenamjeran i ne svjestan i drugi koji zahtjeva trud dobrovoljan je nam jeran i svestan automatsko i kontroli rano mišljenje

Front 128

Intereakcija vrste mišljenja

Back 128

Zapisivaj

Front 129

Interakcija obadva mišljenja

Back 129

Kontrolirano mišljenje može omogućiti provjeru i ravnotežu automatskom mišljenju tako da ne prihvata pogrešne pretpostavke koje ljudi radi brzopleto

Front 130

Koje je mišljenje važniji

Back 130

Neki smatraju da je to da je automatsko mišljenja drugi smatraju da iako je teško moguće je ostvariti svesno kontrolu nad neželjenim automatskim rakijama

Front 131

Korisnost mišljenja

Back 131

Stvaranje prvih pretpostavki o okolini Kako se ne bi morali naprezati da pokušamo razumjeti sve oko nas a drugo je važno jer možemo sporije i pažljivije razmišljati o sebi i socijalno okolinu

Front 132

Portret socijalnog mislioca

Back 132

Ljudi sofisticirani socijalni mislioci koji imaju zacudjujuce kognitivnih sposobnosti

imamo i mentalnu kontaminaciju to su oblici pogrešaka u našoj mišljenju kojw prevladavaju u svakodnevnom životu

ljudi su sLijepi za istine koje se ne slažu sa njihovim šemama i odnose se prema drugima kako bi ostvarili svoje šeme

Front 133

Kako se mogu ispraviti pogreške ljudskog mišljenja

Back 133

Učiniti ljude skromnima u pogledu njihovih sposobnosti rasuđivanja tako da svako Ko pokuša poboljšati zaključivanje ljudi naći će se pred preprekom pretjerano sigurnosti

Front 134

Prepreke pretjerano sigurnosti

Back 134

Činjenica da ljudi obično imaju preveliko povjerenje u tačnst svojih prosudbe prosudbe Ljudi nisu obično toliko ispravne koliko oni misle da jesu

Front 135

Eksperimentalni pristup pretjerano sigurnosti

Back 135

Treba se usmeriti na smanjivanje pretjerane sigurnosti pa da razmisli da nisu u pravu

kada su ljudi bili zamoljeni da razmisle o stajalištu suprotnom njihovu shvatili su da postoji i drugačiji način shvatanja svijeta od njihova i bili su manje skloni učiniti pogresku u svojim prosudbama

Front 136

Drugi pristup smanjivanja greške

Back 136

Ljude izravno poučiti nekim osnovnim statističkim i metodološkim načinima otome Kako ispravno rasudjivati u Nadi da će ta načela primijeniti u svom svakodnevnom životu

Front 137

Koja su to načela

Back 137

Ideja da ako želiš Generaliziirati iz uzorka informacija na populaciju moraš imati veliki nepristani utorak

Front 138

Eksperiment rasuđivanja ljudi o svakodnevnim problemima i oblici nastavi

Back 138

Studenti psihologije i medicini biti bolji u zadacima statističkog zaključivanja nego studenti prava i hemije zato što programi uključuju više nastavi i statistiki

nastava je utjecaala na to koliko su ispravno I logično zaključivali o svakodnevnim problemima