2. Socijalna Percepcija Kako Spoznajemo Druge Ljude

Front 1

Pisma u kontejneru

Back 1

Dvoje su se voljeli raskinuli i djevojka je bacila sva pisma u kontejner a beskućnik je našao ta pisma i nazvao njenog bivšeg momka beskućnik je potrošio svoj poslednji novac kako bi nazvao čovjeka

Front 2

Kako možemo objasniti ponašanje drugih ljudi

Back 2

Što ljudi čini što kažu njihovi izrazi lica geste ton glasa

Oslanjamo se na svoje dojmove i osobni teorije

Front 3

Zašto posveČujemo toliko vremena da objasnimo ponašanje drugih ljudi

Back 3

Zato što nam to pomaže razumjeti i predvideti socijalnu okolinu u kojoj živimo

Front 4

Socijalna percepcija

Back 4

Proučava kako stvaramo dojmovi i donosimo zaključke o drugim ljudima

Front 5

Važan izvor informacije socijalni percepciji

Back 5

Neverbalno ponašanje ljudi njihov izraz lica pokreti tijela i ton glasa

Front 6

Sto Utječe na prvu prosudbu

Back 6

Fizičke k************* ljudi kao što je ljepota ili oblik lica utječe na ostali prosudba o njima

Front 7

Neverbalna komunikacija

Back 7

Način na koji ljudi komuniciraju bez riječi namjerno ili ne namjerno neverbalni znakovi uključuju izraze lica ton glasa gesta položaj tijela ili pokret dodir i pogleda

Front 8

Sudac i neverbalni znakovi

Back 8

Bilo zabranjeno pokazivanje emocija

Front 9

Kako neverbalna komunikacija djeluje funkcije u komunikaciji

Back 9

Izražavanje emocija (na primjer oči su žene obrve spuštene buljenje usne stisnute ravna crta ljuti se)

Otkrivanje stavova (sviđaš mi se smiješ i pojačan Kontakt očima)

Održavanje osobina ličnosti (ja sam otvorena osoba široke geste promjene u modulaciji tijekom govora energičan ton glasa)

Reguliranje verbalne komunikacije ( spustite glas i od vratite pogled dok završavate rečenicu kako bi vas govornik znao da ste završili i da je na njemu red da govorite)

Neki neverbalni znakovi naglašavaju ili nadopunjuju izgovorenu poruku kao kad se smiješ dok izgovarate jako sam sretan zbog tebe

drugi mogu biti kontradiktorni izgovorenim riječima sarkazam u komunikaciji

Neverbalni znakovi mogu takođe zamijeniti verbalnu poruku kazivanje znaka OK

Front 10

Prednost pokazivanje emocija izrazom lica

Back 10

Izvanredna komunikativnost ljudskog lica

Front 11

Primarni emocije izražene na licu su

Back 11

Univerzalne sva ljudska bića kodiraju ili izražavaju ovi emocije na isti način i sva ljudska bića ih mogu dekodirati ili tumačiti s jednakom točnoscu

Front 12

Kodiranje

Back 12

Pokazivanje ili izražavanje neverbalnog ponašanja kao što je smiješenje ili tapšanje nekog po leđima

Front 13

Dekodiranje

Back 13

Tumačenje značenja neverbalnog ponašanja koje drugi ljudi izražavaju kao što je zaključivanje da je tapšanje po leđima bio izraz gledanja s visine a ne naklonosti

Front 14

Kako su specifični neverbalni odgovori

Back 14

Oni su specifični za vrstu a ne kulturalno specifični

izrazi Lica su ostaci nekadašnjih korisnih fizioloških reakcija i taj izraze lica zadobio je evolucijski značaj

Mogućnost da se izrazom lica komunicira ovakvo emocionalno stanje imalo je značaj za preživljavanje vrste koja se razvija

Front 15

Šest osnovnih emocija

Back 15

Srdžba radost iznenađenja strah gađenje i tuga

Front 16

Ekman eksperiment izraza lica

Back 16

Proučavali sposobnost dekodiranja pripadnika južnih fora

Njihov zadatak je bio da spoje emocionalni priča sa izrazom lica

rezultat je bio da su bili jednako tačni kao što su bili i ispitanici zapadnjaci

Onda su morali sami pokazati i izraze lica dok su oni fotografisali i pokazani su američkom stanovništvu koji je takođe ispravno dekodirao

Front 17

Eksperiment izraza lica

Back 17

Otkrivanje ljuti lica izrazito važno jer je to znak izravni i prijetnje nečijeg opstanka

Imali slike ljudi sretnih i neutralnih lica na način da su slike bile sastavljene od mnogih slika lica

Zadatak Njihov je bio da pronađu što brži drugačiju sliku u mnoštvo mjereno je vrijeme reakcije

Ljuto lice se uvjek najbrži pronalazimo

Front 18

Postoji Ili drugi specifični izrazi osim ovih šest

Back 18

Keltner je utvrdio da postoji izraz lica nelagode okretanje glave i pogleda prema dolje od vraćanja pogleda na stranu smiješ ka na silu dodirivanje lica rukama utvrdio je na način što je

Što su imali testove za koje su dobili povratne informacije I to ih je činilo nelagodni ma

Front 19

Univerzalnih izraza emocija

Back 19

Srdzba gađenje strah hrabrost uživanje u humoru ljubav mir tuga sram nelagoda i čuđenje

Front 20

Faktori koji smanjuju tačnost dekodiranja emocija

Back 20

Prvi je taj što ljudi često pokazuju mješavina emocija

Ljudi ponekad pokušavaju izgledati manji emocionalno nego što jesu Kako niko ne bi znao kako se ustvari osjećaju

Kultura iz koje potječe igra ulogu u tome kada i kako će ljudi pokazati osjećaje na svojim licima

Front 21

Mješavina osjećaja

Back 21

Izrazi lica pri čemu jedan dio lica izražava jednu emociju a drugi dio izražava drugačiju emociju

Front 22

Potiskivanje emocija eksperiment

Back 22

Pokazivali snimke osoba koji su bili fizički ozljedjeni i jednoj grupi rečeno da ne treba pokazati facijalne ekspresije dok drugoj grupi nije ništa kazano rezultat toga je bio da su ispitanici slabije pamtimli biografakeški informacije i imali značajno viši krvni tlak u usporedni se ispitanici ma kojima je bilo dozvoljeno da izražavaju emocije

Front 23

Pravila pokazivanja emocija

Back 23

Kulturalno specifična pravila o tome koja je neverbalna ponašanja prikladno pokazati

Front 24

Primjer pravila pokazivanja emocija

Back 24

Američka a kultura obeshrabruje muskarce u pokazivanju osećanja kao što su žalosti plač a dozvoljava i ženama a u Japanu i ženama pokazivanje širokog na suzdržan osmijeha

Front 25

Ostali kanali neverbalne komunikacije

Back 25

Kontakt očima i pogled su naročito moćni neverbalni znakovi način na koji ljudi koriste osobni prostor

prstima i rukama

Front 26

Amblemi specifični znakovi

Back 26

Neverbalne geste koje imaju jasno razumljivo značenje unutar neke kulture obično imaju izravan verbalni prijevod kao znak OK

Oni nisu univerzalni

Front 27

Proučavanje dekodiranja neverbalnog ponašanja u više kanala

Back 27

Imamo 20 scena neverbalnog ponašanja pitaju se određena pitanja a postoji jasam kriteriji tačnosti

Front 28

Koje su neverbalni kanale komunikacije koristili da bi riješili zadatak

Back 28

I 64 postoje bilo uspješno zato tačnost im je pomoglo ton glasa položaj tijela i držanja Kontakt očima dodir bebe

Front 29

Šta je eksperiment pokazao

Back 29

Višestruki kanali olakšavaju gledatelj u posao i da neki ljudi posebno su nadareni za izravno dekodiranje neverbalnih zadataka dok su drugi vrlo slab

Front 30

Šta ako osoba laže

Back 30

Otkrili su da je vjerovatno da će žena uzeti lažnu komunikaciju zdravo za gotovo verujući laži dok će muškarci uočiti te neverbalne znakove to je zbog toga što su žene pristojni iako su u mogućnosti dekodirati te znakove one su suoečane sa odmorom

Front 31

Teorije socijalnih uloga

Back 31

Teorija Prema kojoj do spolnih razlika u socijalnom ponašanju dolazi zbog društveni podijeli poslova među polovima

ova podjela dovodi do razlika u očekivanjima vezanim u spolni uloge i spolno specifični vještina koji su odgovorni za razlike između socijalnog ponašanja muškaraca i žena

Front 32

Dvije važne posljedice podijeli posla

Back 32

Javljaju se očekivanja vezana uz spolno ulogu razvijaju različite skupine vještina i stavova temelje na na svojim spoljnim ulogama

Front 33

Šta dovodi do spolnih razlika u socijalnom ponašanju

Back 33

Očekivanja vezana u spolni uloge i spolno specifične vještine

Front 34

Kako je izražen sindrom pristojnosti

Back 34

Kako taj sindrom nastaje zbog sam i kulture istraživači smatrao da uplaćeni na kulturama imamo i najveći pristojnosti tako ustvari potvrđeno

Front 35

Primjer načina kako stvaramo dojm ove o drugim ljudima

Back 35

Kada su ljudi nesigurni u pogledu prirode socijalne situacije koriste se svojim šemama kako bi ispunili praznine

Front 36

Implicitna teorija ličnosti

Back 36

Vrsta šeme kojom se ljudi koriste kako bi grupisali različite osobine ličnosti koje se javljaju zajedno primjerice mnogi ljudi vjeruju da će osoba koja je ljubazna biti takođe i velikodušnost

Front 37

Kako lakše kazati

Back 37

Koje se osobine ličnosti pojavljuju zajedno

Front 38

Koja je funkcija implicitne teorije ličnosti

Back 38

Svi se služimo mentalnim precacima kako bismo iz male količine informacija izvukli što je moguće više

Front 39

Kako se razvijaju ovi teorija

Back 39

Imamo vrlo sličnae teorije kao i one koji se razlikuju

one se razvijaju sa vremenom i sa iskustvom

neki će kulture dijeliti isti implicitni teorije ličnosti zato što su one kulturalna vjerovanja koja se prenose u tom društvu

Front 40

Implicitna teorija fizičke i privlačnost

Back 40

Osobe koje su lijepe ima tiče i mnogi drugi divne osobine

Front 41

Eksperiment kulture i implicitni teorije

Back 41

Različite kulture imaju različite ideje o tipovima ličnosti na primer umjetnucju tip šik

pretpostavka bila da ce te kulturalni odrednice utjecati kako ljudi stvaraju dojmovi o drugim ljudima

Napisali su priče u kojima se ljudi ponašaju kao umjetnički ili kao shego osoba

Ispitanici su trebali napisati svoje dojmovi o likovima priči a oni su gledali dali se upotrebljavaju i druge osobine koje su u skladu sa umjetničkih ili sigoti licnostu

Kada su engleski govornici čitali o likovima bilo je mnogo vjerovat nije da će stvoriti dojam u skladu sa umjetničkih tipom nego sigo a kad su eng. kineski proučavali opis oni su stvorili dojam u skladu sa umjetničkih tipom a oni što su kineski govorili pokazali su obrnut rezultat njihov dojam je više u skladu sa šegom nego njihov dojam o umetniku

Front 42

Atribut ciska teorija

Back 42

Opis procesa kojim ljudi objašnjavaju uzroke vlastitog ponašanja ili ponašanja drugih ljudi

Front 43

Ko je otac atribucije teorije

Back 43

Hajder hajde

On je razmatrao kako je sam to nazvao naivnu ili zdravorazumsko psihologiju

po njegovom mišljenju ljudi se ponašaju kao znanstvenici amateri pokušavajući razumjeti ponašanje drugih ljudi sastavljaju đjeliće informacija dok ne dođu do razumnog objašnjenja

njega je zanimalo što se ljudima čini razumljiv i na koji način dolazi do svojih zaključaka

Front 44

Dok nastojimo odrediti Zašto se ljudi ponašaju na određen načim možemo koristiti dvije atributi

Back 44

Unutrašnja atribucija i vanjska

Front 45

Unutrašnja atribucija

Back 45

Uzrok nečijeg ponašanja nešto u njemu

zaključak da se osoba ponaša na određen nacin zbog nečeg u vezi te osobe kao što su njezini stavovi k******* ili osobina ličnosti

Front 46

Vanjska atribucija

Back 46

Zaključak da je uzrok njegovom ponašanju nešto u situaciji kao činjenica da je njegova kćer upravo stupila na kolnik bez prethodnog gledanja

zaključak da se osoba ponaša na određen način zbog nečeg vezano za situaciju u kojoj se nalazi pretpostavka je da bi većina ljudi reagirala na isti način u toj situaciji

Front 47

Kakvi će biti dojam o ocu

Back 47

To zavisi od same atribucije koju smo doneli ako smo donijeli unutarnju atribucije imaćemo negativan dojam o njemu ako smo donijeli vanjsko atribucija nećemo saznati mnogo o njemu miljenu

Front 48

Finchar partnerski odnosi

Back 48

Partneri koji su sretni zadovoljni svojim brakom donose i sasvim drugačije atribucije o svojim partnerima nego oni u problematičnim narušenim brakovima

zadovoljni partneri su skloni internal Nalizirati pozitivna ponašanja svojih partnera a externalizirati njihova negativna ponašanja nasuprot tome partneri u nesretnom braku skloni se raditi suprotno

Front 49

Drugi Hajde rog značaj

Back 49

Njegova rasprava o našoj preferenciji unutarnjih uzroka nad vanjskim nismo skloni uzroke nečijeg ponašanja vidjeti u samoj osobi jer je naša percepcija usmerena na ljude a kako je teško u vidjeti i objasniti situacije ona može ostati zanemarena

Front 50

Model ko varijacije

Back 50

Unutarnji naspram vanjskim atribucija ma

Front 51

Kelijeva teorija atribucije

Back 51

Prvi i osnovni korak u procesu socijalni percepcije kako ljudi odlučuju hočeli donijeti unutarnju ili vanjsku atribucije

pri stvaranju dojmovi o nekoj osobi uočavamo i razmišljamo o više dijelova koji čine informaciju kako bi objasnili ponašanje osobi

Kelly predlažemo model ko varijacije tvrdi da ćete razmatrati više pojedinačnih ponašanja koja su se dogodila u različito vrijeme i u različitim situacijama

Front 52

Model ko varijacije

Back 52

Teorija koja navodi da u nastojanju da donesemo atribucije o tome što je uzrokovalo ponašanje neke osob,e, sistemski uočavamo obrazac između prisustva i odsustva mogućih uzroka i javljanja ili ne javljanja istog ponašanja

u situaciji mi prikupljamo informacije koje nam pomažu u donošenju zaključka Kako se ponašanje mijenja kroz situacije na vrijeme mjesto i različite osobe

i ako postoji kovariranje u ponašanju možemo donijeti zaključak o tome šta je uzrok

Front 53

Među kojim vrstama informacija tražim kovarijaciju kada stvaramo atribucija

Back 53

Postoji tri važna oblika informacija suglasnost različitosti doslednost

Front 54

Informacija o suglasnost i

Back 54

Odnosi se na to kako se drugi ljudi ponašaju prema istom podražaj u u ovom slučaju je to Hana

Front 55

Informacija o suglasnost i

Back 55

Informacija o stupnju u kojem se drugi ljudi ponašaju na isti način kao izvođač prema istom podražaj

Front 56

Informacija o različitosti

Back 56

Odnosi se na to kako izvođač reagira na druge podržali nvičie li šef inače i ponižava li i druge zaposlenike u trgovini

Front 57

Informacija o različitosti

Back 57

Informacija o stupnju u kojem se određeni izvođač ponaša drugačije prema drugim podražaj ima

Front 58

Informacija o doslednosti

Back 58

Informacija o stupnju u kojem se ponašanje između istog izvođača i istog podražaj a ponavlja tokom vremena i u različitim okolnostima

Front 59

Kada se donosi unutarnja atribucija

Back 59

Kada su suglasnost i različitog tog postupka mali a doslednost velika

Front 60

Vanjska atribucija

Back 60

Ako su suglasnost i različitosti doslednost veliki

Front 61

Atributi iz ka specifična situacija

Back 61

Ako je doslednost mala ne možemo donijeti ni jasno unutrašnju niti vanjsko atribucija

Front 62

Atribucija specifični situaciji

Back 62

U ovim okolnostima događa nešto nesvakidašnji ili neobično

Front 63

Kako ljudi donose atribucija

Back 63

Racionalno i logički on je opažaj u znakove kao što je različitost nekog postupka izvode i logičan zaključak o tome zašto je osoba učinila to što je učinila

Front 64

Dva iznimke atribucije

Back 64

Ljudi se ne koristi informacijom o suglasnost i toliko koliko kelijeva teorija predviđa

i prilikom atribucije više se oslanjaju na informacije od o sličnosti i različitosti

drugo ljudi nemaju uvijek relevantne informacije koje su im potrebne od sve tri kejlijeve dimenzije ako nema tih informacija a ljudi i dalje nastavljaju atributi rat i koristeći informacije koje imaju A ako je potrebno zaključuju podacima koji nedostaju

Front 65

Model ko varijacije

Back 65

Ljudi zaključuju o uzrocima ponašanja jednako sistematski i logično kao što bi to uradio i Sherlock Holmes međutim Ljudi nisu uvijek racionalni I logično i ponekad iskrivio informacije kako bi zadovoljili potrebu za visokim samo poštovanjem a u drugim slučajevima oslanjaju se na mentalni prečice

Front 66

Pogreška prijati A3 Buci

Back 66

Vjerovanje da ljudi čini ono što čini zato što su takvi a ne zbog situacije u kojoj se nalazi i to je nazvana osnovna atributska pogreška

Front 67

Osnovna atributska pogreška

Back 67

Sklonost precenjivanje stupnja u kojem je ponašanje ljudi određeno unutarnji dispoziciju s kim faktorima i potcenjivanje uloge situacijski faktora

Front 68

Eksperiment osnovni atribucije ski pogreške

Back 68

Tražen od studenata da pročita esej kojeg je napisao drugi student u kojem se ili podržava ili suprotstavlja vlasti kastra u Kubi i da zatim pokušavaju pogoditi Kakav je autor stvarni stav o kasteri

Di je situacije imao mogućnosti nije da izabere koje će stajalište zauzeti u kastri zaključak je da su sudionici ipak smatrali da autor Zaista vjeruje ono što je napisao

Front 69

Bit osnovne atribucije pogreške

Back 69

Ljudi skloni podcijeniti vanjske utjecaj prilikom objašnjavanja ponašanja drugih ljudi čak i kad je situacijski pritisak na ponašanje Očito

Front 70

Zašto ljudi čine osnovnu atribucije skupo grešku

Back 70

Kada pokušavamo objasniti nečiji ponašanje svoju pozornost obično u smjera vamo na osobu a ne na situaciju konji zato što su nam situacijski uzroci ponašanja skoro nevidljivi ili su informacije o situaciji skim uzrocima nedostupni ili ih je teško ispravno protumačiti

Front 71

Perceptivna istaknuto

Back 71

Prividna važnost informacije koja je u fokusu čovjekove pažnje ljudi su skloni precijeniti uzročni ulogu perceptivno istaknute informacije

Front 72

Eksperiment perceptivni istaknut osti

Back 72

Dva suradnika eksperimentator a bila zaokupljen a konverzaciju upoznavanja i plus šestero stvarni sudionika

nezavisna varijabla je bila pozicija drugih ispitanika vizuelna istaknuto nakon toga sudionici istraživali odgovor na pitanje o dvojici muškaraca

zaključak je bio da osoba koju su mogli bolje viđeti je bila osoba za koju su smatrali da je imala već i utjecaj na konverzaciju oni koji su vidjeli obojicu muškaraca dobro smatrali su da su obadvojica imala podjednako utjecaj

Front 73

Zašto usmerenost na osobu na vodi nas na preuveličavanje stepena u kojem sama osoba određuje svoje postupke

Back 73

Heuristika pomaka se porište

Krenuo od referentni tačke i zatim nisu se dovoljno pomakni od tačke osnovna attribucika pogreška još je jedan nuz proizvod ovi prečice

ljudi se koristi objektom na koji im je usmerena pozornost kao polaznu tačku ljudi jednostavno ne prilagođavaju svoje prosidbe dovoljno

Front 74

Proces atributi ranja u dva koraka

Back 74

Kada ljudi analiziraju ponašanje druge osobe obično automatski donosi unutarnju atribucije zatim mogu svjesno odabrati da se upusti u zahtjevni drugi korak procesa razmišljajući o mogućim situacijskim razlozima za ponašanja nakon čega mogu promijeniti svoju početnu vanjsku atributi

Front 75

Šta prolazi prilikom atributi ranja

Back 75

Proces u dva koraka

Front 76

Kako započinje atribucija

Back 76

Započinje donošenjem unutarnje atribucije pretpostavljaju da je ponašanje osobe izazvano nečim u vezi same osobi

Front 77

Šta zatim radi

Back 77

Pokušavaju prilagoditi svoju atribucije uzimajući u obzir situaciju u kojoj se osoba nalazi ali se ne po maknu dovoljno u tom drugom koraku

Front 78

Zašto ako su ometenii Ili preopterećen i da ne učini ovaj drugi korak

Back 78

Zato što se početni korak odvija brzo i spontano dok drugi korak zahtjeva više i truda i svesnog obraćanja pozornosti

Front 79

Gilberti dva koraka

Back 79

Traženo od ispitanika da objasni zašto je netko učinio to što je učinio ali su ometa li tako da su isto vrijeme trebali raditi nešto drugo i oni su stvorili još ekstremni unutarnje atribucije nego ispitanici koji nisu ometeni

Front 80

Jesmo mi svjesni da se drugi ljudi bavi stvaranjem unutarnjih atribucija o nama

Back 80

Intuitivna razumijemo da su ljudi skloni unutarnjim atribucija ma pa ikada stvaraju atribucija a nama

Front 81

Eksperiment intuitivna vjerovanja o osnovnoj atribucije skup pogreške

Back 81

Ispitanici bacali novčić kako bi odlučili ko će od njih imati ulogu i ispitivača a ko hoće biti ispitanik

zadatak ispitivača Bio je pročitati 20 pitanja pitajući ispitanika o njegovoj moralnosti i životnim pogledima a zadatak ispitanika Bio je da odgovori služeći se unaprijed pripremljenom listom odgovora nisu bili njegovi stavovi već popis koji je morao pročitati a ispitavi ispitivači su bili upoznati

Imali su dvije liste altruisticna i sebična ispitivač

Ispitivači su postavljali pitanja i signalizira li vrstu odgovora koji je eksperimentator tražio a ispitanici su na traženi odgovor odgovarali a svjedoci su gledali i nakon toga ispitivači su odgovorili na niz pitanja o dojimo ispitanik ovoj ličnosti ma ispitanici i svjedoci su trebali pre dijeti ispitivač ev procjene

Front 82

Rezultati

Back 82

Procjeni li su ispitanika negativni ako su čuli sebični odgovore a pozitivni ako su čuli altruistički odgovore rezultati takođe pružaju jaku podršku postavci da ljudi intuitivno znaju da će doći do osnovne atribucije ski podrške

ispitanici su točno predvidjeli kako će ih ispitivači procijeniti pozitivno ili negativno ustvari jadni su ispitanici precijeneli jačinu unutrašnjih atribucija koje su ispitivati o njima stvorili jer u druDačije percipirani negativni je ili pozitivni je nego što Zaista su bili

a takođe i svjedoci su a takođe svi svjedoci intuitivno znali da će se pojaviti osnovna atributi iz ka pogreška i takođe su je precijeinuli

Front 83

Zaključak

Back 83

Ljudi su svjesni toga da će se drugi usmeriti na njih a ne na situaciju i takođe se pojačava taj efekt smatramo da drugi stvaraju još ekstremniju unutarnju atribucije o nama nego što oni stvarno čini

Svaki primjer U kojim pretpostavljamo da će nas neko smatrati nema nemarni glupim I tako dalje

Front 84

Efekt reflektora

Back 84

Sklonost precenjivanja stupnja u kojem su naši postupci i izgled uočljiv i drugima

Front 85

Razlika izvođač promatrač

Back 85

Sklonost da se ponašanje drugih ljudi vidi kao dispozicije iz ko uvjetovanje a veće usmeravanje na ulogu situacijivih faktora pri objašnjavaju vlastitog ponašanja

odnosno isti postupak može izazvati i dispoziciju i situacijski atribucije zavisno Da li ga druga osoba radi ili mi

Front 86

Revidirana perceptivna istaknuto

Back 86

Bolje uočavamo situaciju u kojoj se sami nalazimo nego vlastitu ponašanja gledamo prema van perceptivno su nam istaknuti drugi ljudi objekti događaj ali ne obraćamo toliko pažnje na same sebe

Front 87

Eksperiment

Back 87

Četiri sudionika na određeni način su sjeli

dvojica od njih su trebali razgovarati jedan s drugim a a dvojica posmatrati da se usmeri na jednu a ocaj na drugog ovih koji pričaju i dvije kamere

posle toga trebali su izraziti svoje atribucije izvođači su stvarali atribucije o sebi a promatrač i o izvođačima

ZakljyČak je bio da su promatrač i atribuiraali više dispozicije značajke dok su izvođači više situacijski atribucije

Front 88

Dodatak eksperimenta

Back 88

Nekim ispitanici ma pokazani video snimci prije nego što su dali svoje procene kada su trebali formirati kauzalni atribucije oni su ispitanici pokazali istu razliku izvođač promatrač kao i ranije iako su izvođači donosili još izraženije situacijski atribucije od samima sebi kada su imali priliku opustiti se i ponovo razmotriti tvoju situaciju a-b

Front 89

I dodatak

Back 89

Vidjeli su video snimke koja je imala suprotnu vizuelnu orijentaciju od onih koji su iskusili u stvarnosti izvođači a i b

Izbrisana tipična razlika O pa zar promatrač izvođači su donijeli više dispozicije atribucije a promatrač i su donijeli više situacijski atribucije o izvođaču

Front 90

Uloga dostupnosti informacija u razlici izvođač promatrač razlog javljanja

Back 90

Izvođači imaju više informacija o sebi nego promatrač i izvođači znaju kako su se ponašali tokom godine znaju Što im se dogodilo tog jutra

daleko su više nego promatrač i svjesni sličnosti i razlika u svom ponašanju kroz vrijeme i u različitim situacijama izvođači imaju daleko više informacija o distinktivnost i i konzistencije svog ponašanja nego promatrač

Front 91

Motivacijske osnova prečac a

Back 91

Atribucije kojima čuvamo tvoje samopoštovanje i vjerovanje da je svijet sigurno i pravedno mjesto motivacijske osnova

Front 92

Atribucije u vlastitu korist

Back 92

Objašnjavanje svog uspjeha pridajući zaslugu unutarnji disspozicijskim uzrocima i objašnjavanje svog neuspjeha tako da se optužuju vanjski situacijski uzroci

Front 93

Zašto Se dešava atribucija u vlastitu korist

Back 93

Kada je ugroženo naše samopoštovanje čisto donosimo atribucija u vlastitu korist

Front 94

Profesionalni sport i atribucija u vlastitu korist

Back 94

Objašnjenje Zašto je ekipa pobijedila ili izgubila i kada su objašnjava li

pobjede u znatno većoj mjeri su naglašava li vlastite timove i igrače

porazi se u večoj mjeri pripisuju uzrocima izvan nečijeg tima losa sreca dobar protivnički igrač

Front 95

Za koga je vjerovat nije da će stvarati atribucije u vlastitu korist

Back 95

Manje iskusni igrači bili skloni atribucijama u vlastitu korist nego oni koji su viši iskustva imali

izuzetno sposobni sportaši koriste li su više atribucije u vlastitu korist nego oni manji Vještina

takođe izuzetno talentovani sportaši

individualni sportaši viši atribucija u vlastitu korist pravili u odnosu na sportaše u grupnim sportovima

Front 96

Zašto ljudi stvaraju atribucija u vlastitu korist

Back 96

Ljudi nastoje zadržati svoje samopoštovanja kad god je to moguće pa i ako to podrazumijeva iskrivljenje stvarnosti promjenom kognicija, takođe ima posebna atribucijska strategija koja se može koristiti za zadržavanje ili uzdizanje samopoštovanja

Drugi razlog je vezan uz to kako se predstavljamo drugim ljudima želimo da ljudi misli dobra o naMa i da nam se dive i objašnjavanje da nam se nešto desilo zbog vanjskog razloga je strategija samo predstavljanja koja se ponekad naziva stvaranja opravdanja

Treći razlog vezan je za našu raniju raspravu o vrsti informacija koje su dostupne

S obzirom na informaciju koja je dostupna Desiće se zaključak

Ljudi takođe koristi različite atribucije kako bi se mogli nositi i sa drugim vrstama pretnji njihovom samopoštovanju silovanje bolesti nesreće

Front 97

Korake kojima nijecemo činjenica o spoznaji da smo smrtni i drugim teškim spoznaja ma

Back 97

Jedan način na koji to činimo je stvarajući obrambene atribucije koje služe kao objašnjenja za ponašanja koja nas čuvaju od osjećaja ranjivosti i smrtnosti i

jedan oblik obrambene atribucija je ne realistični optimizam

Front 98

Obrambene atribucija

Back 98

Objašnjenja događaja koja omogućuju izbegavanje osjećaja ranjivosti i smrtnosti

Front 99

Ne realistični optimizam

Back 99

Oblik obrambene atribucije prema kome ljudi misle da je verovatnije da če se dobre stvari dogoditi njima nego drugima odnosno manje vjerovatno da će im se dogoditi loše stvari nego drugima

Front 100

Eksperiment ne realistično optimizma

Back 100

Studenti procenjivanje i da je mnogo vjerovatnije da ce se dobre stvari dogoditi njima dobre stvari a loše stvari drugima

i na osnovu nerealno optimizma žene imaju stavove oboljevaju od raka takođe ekstremni sport

Front 101

Ekstremni sport i nerealni optimizam

Back 101

Istraživači su našli jake dokaze u prilog ne realistično optimizmom među skakač ima svaki skakači svoj rizik od povrede i procenio manji od onog za prosječnog skakača i na osnovu toga ljudi se štiti od neugodnog osjećaja smrtnosti

Isto tako žene koje su prošle zlostavljanje smatraju svoj rizik manjim od prosjecne zene Kad se vraćaju ti muškarcima

Front 102

Kako se nosimo s uznemiravajućim podsjetnicima da se loše stvari ipak događaju

Back 102

Vjerovanje da se loše stvari događaju samo lošim ljudima ili u najgorem slučaju ljudima koji čini glupe greške donosi loše odluke i slično tako da se nama neće dogoditi jer nismo ni ti loše niti glupi i to je vjerovanje u pravedan svijeta

Front 103

Vjerovanje u pravedan svijet

Back 103

Oblik odbrambeni atribucije prema kojim ljudi pretpostavljaju da se loše stvari događaju lošim ljudima a da se dobrim ljudima događaju dobre stvari

pretpostavljanje da se ljudima događa ono što su zaslužili i da zaslužuju ono što im se događa

Front 104

Istraživanje waltstera verovanju u pravedan svijet

Back 104

Na žrtve zločina ili nesreće gleda kao na one koji su izazvali svoju sudbinu ne samo da ljudi vjeruju da se žrtve silovanja krive zato što su silovanje nego se i pretučene žene vidi odgovorni za nasilničko ponašanje svojih muževa

Front 105

Atribucijske pristrasnosti

Back 105

Osnovna atribucija pogreška razlika izvođač promatrač i odbrambeni atribucije

Front 106

Razlika u kulturama

Back 106

S a d naglašava autonomiju pojedinca istočnjačke kulture naglašavaju autonomiju grupi

Socijalizacija pripadnike da preferiraju dispozicije atribucije nad situacijski a istočnjački suprotno

Front 107

Eksperiment prave li ljudi u kolektivi stič kim kulturama manje osnovno atribucijsku po grešku

Back 107

Hindusi i Amerikanci prisjecali su se različitih primjera ponašanja koje su učinili njihovi prijatelji i da Objasni zašto su se ta ponašanja javila

Američki ispitanici davali prednost dispozicije skom objašnjavanje ponašanja indusi situaciji skom

Amerikancima da te neke od situacija koji su naveli indusi i traženo da ih objasni i ponovo je dobiven A razlika u objašnjavanje

Front 108

Drugo istraživanje

Back 108

Poređenje naslova u novinama na kineskom i engleskom jeziku izabran zločin višestruka ubojstva

novinari koji su pisali na engleskom učinili su značajno više dispoziciju s kim atribucija ma nego novinari koji su pisali na kineskom

Front 109

Poređenje dvije vrste članaka

Back 109

Komentar urednika koji zahtjeva više kognitivnog rezonovanja i sportsko izveštavanja

sportski natpisi pokazali su učinak kulturalni pristrasnosti

međutim kada se radilo o komentarima urednika koji su zahtjevali više i razmišljanja i pažljivo novinari su se u pustile su se u drugi korak stvaranja atribucija ispravili su svoje početni sklonosti i uključili i suprotni vrste atribucije

Front 110

Zaključak

Back 110

Kultura igra ulogu u tome Hoće li posmatrač biti previše dispozicije ski ili situacijski usmjeren

međutim ulaganje kognitivnog napora može ove ekstremne atribucije dovesti do umjerenije kombinovani razini

Front 111

Istočnjačke kulture

Back 111

Pripadnici kolektiv isti čki kultura hvataju dispoziciju atribucije i stvaraju ali su oni svjesni Kako situacija utječe na ponašanje

Front 112

Sukladno zaključivanje

Back 112

Sklonost zaključivanja da je ponašanje ljudi sukladno odgovara njihovim dispozicija ma

Front 113

Kultura i atribucije pogreške

Back 113

Znači sve kulture su podložne osnovne atribucije pogrešni

Front 114

Učinak kulturi

Back 114

Kulturalna razlika sastoji se u tome da kada su situaciji ska objašnjenja za ponašanje istaknuta ili očita pripadnici kolektiv isti čki kultura ih primjećuje razmišljaju o njima i koriste kako bi stvorili viši situaciji su atribucije o drugima

a na zapadu čak i kada su situacijski objašnjenja istaknuta zanemaruju se

Front 115

Kako učiniti situaciju istaknutu

Back 115

Proći kroz isti postupak kao i osoba koju procenjuju

Amerikanci i nadalje nastavljaju činiti grešku atribucije dok kolektiv isti čki kulture uzimaju tu informaciju u obzir donošenju presude

Front 116

Šta razlikuje atribucije ski procesu individualni stič kim i kolektivi stič kim kulturama

Back 116

Različita osjetljivo za situacijski utjecaj na ponašanje

Front 117

Kulturalni razlike u atribucijs kom procesu

Razlike u procesu u dva koraka

Back 117

Prvo objašnjenje jeste da automatska atribucija u kojoj se ne ulazei trud kod zapadnjacki kultura ne dispozicijska a kod istočnjačkih situaciji ska tako da se razlikuju u oba koraka ova procesa

Objašnjenje je da svi ljudi počinju od iste polazni tački dispozicija atribucije

istočnjačke kulture u drugom koraku se razlikuju, oni čini više i situaciji skih korekcija a to se dešava zbog toga što su osetljiviji za situacijski objašnjenja ponašanja i više su udešeni na razmišljanje o ponašanju kao da je uvjetovan o drugim ljudima

Front 118

Kultura i razlika izvođač promatrač

Back 118

Nisu se razlikovali u atribucija ma koje su donosili o sebi izvođačima jedni i drugi su stvarali situacijsku atribucije

ali su se razlikovali po atribucijma drugih ljudi Amerikanci dispozicija atribucija a istocna kulture situaciji ska

Front 119

Pristrasnost u vlastitu korist

Back 119

Kineska kultura cijeni skromnost i usklađenost s drugima

stoga se očekuje da će svoj uspjeh pripisati drugim ljudima ili nekom drugom aspektu situacije

oni uzimaju sebi manje zasluga za uspjeh nego zapadnački kulture a ne uspjeh atributi raju unutarnjim a ne vanjskim uzrocima

Front 120

Kultura i vjerovanje u pravedan svijet

Back 120

Odbrambena atribucija koja ljudima pomaže održati sliku da je život siguran uređen i predvidljiv

Postoje kulturalne razlike u stepenu u kojem ljudi koriste atribucije o pravednom svijetu i da je ona češća u kulturama u kojima postoje ekstremi u bogatstvu i siromaštvu

Front 121

Efekt reflektora i kultura

Back 121

Intuitivno vjerovanja kod istočnjački kultura u osnovnoj atribucije pogrešni su manji nego kod Amerikanaca

oni ne preuveličava ju procene koji drugi daju o njima

Front 122

Šta jec cilj atribucija

Back 122

Razumjeti druge ljude i pred vidjeti što će oni učiniti

Front 123

Koliko je tačno naša atribucija

Back 123

Mnogim okolnostima nismo naročito tačni naročito u odnosu na to koliko mislimo da jesmo

naš prvi dojam brza atributska snimka nisu naročito tačni ali postoji sve tačnije Kako osobu bolje upoznajmo

Stranci i bliski prijatelji proceni vali studente i više je u pravu su bili bliski prijatelji z

aključak jeste da bolje nekoga poznamo što ga dulje i poznajemo

Front 124

Odstupanje od ovog zaključka

Back 124

U jednom istraživanju tačnost procene prijatelja nije bila naročito velika

korelacija između dojmova prijatelja i osobnih procena studenata u njihovim osobinama ličnosti iznosila je samo tačka 27

Ljudi nisu toliko tačni koliko misli da jesu

istraživanja u kojem je utvrđeno da iako su cimeri u studentskim domovima bili prilično tačni u predviđaju uzajamnog ponašanja ipak su bili pretjerano sigurno da da se njihova predviđanja Tačno nego što su bile

Front 125

Zašto su naši dojmovi o drugima ponekad pogrešni

Back 125

Zbog mentalnih precaca kojima se služimo pri donošenju socijalne prosudbe

Front 126

Prvi krivac toga

Back 126

Osnovna atribucija pogreška ljudi su pretjerano spremni postupke drugih ljudi atributi rat i njihovim osobinama ličnosti umjesto situaciji dispozicija određenih osobi na vodi tu osobu da se nađe u situacijama koje potiču njeno ponašanje

Drugi razlog zbog koji naši dojmovi mogu biti pogrešni tiče se upotrebi naših šema i služenje implicitnih teorija ličnosti naši dojmovi su toliko tačni Koliko je naše teorije

Front 127

Zašto nam se naši dojmovi čin je tačnim a kad su tako često pogrešno

Back 127

Često druge ljude vidimo u ograničenom broju situacija iz toga nikada nemamo priliku vidjeti da su naši dojmovi pogrešno

Nećemo uocitii da su naši dojmovi pogrešni ako ih sami učinimo istinit ima samoispunjavajuće proročanstvo

ako se mnogo ljudi slaže u tome Kakav je netko, makar svi oni bili u krivu

različiti promatrači često za vrlo kratko vrijeme donose isti zaključak o tome kakva je neka osoba

Front 128

Kako povećati tačnost svojih atribucije

Back 128

Pokušajem suprotstavljanja osnovna atribucije pogrešni odbrambeni atribucija i samoispunjavajuće proročanstvo pretjerano oslanjanje na implicitni i teorije ličnosti sklonost pristrasnosti u vlastitu korist i ne realistično optimizam

Front 129

Socijalna percepcija

Back 129

Proučava kako ljudi stvaraju dojmovi i zaključke o drugim ljudima

ljudi neprestano donose takve prosudbe jer im to pomaže da bolje i razumnije i predvide događaje u socijalnom svijetu

Front 130

Izvor informacija kojima se služi

Back 130

Koriste neverbalno ponašanje drugi svrha neverbalne komunikacije dekodiranje ili izražavanje emocija pokazivanje stavova održavanje osobina ličnosti i poticanje ili mijenjanje verbalne komunikacije

Front 131

Šta pokazuju istraživanja

Back 131

Noga istraživanja pokazuju da ljudi mogu tačno dekodirati suptilni neverbalni znakove primjerice izrazi lica prilikom šest osnovnih emocija tačno se prepoznaju u svim dijelovima svijeta

Front 132

Mješavina osjećaja

Back 132

Ponekad su to izrazi lica pri čemu jedan dio lica izražava jedno emociju a drugi dio lica drugu

Front 133

Kako se razlikuje i pokazivanje emocija kroz kulturu

Back 133

Razlikuje se s obzirom na određeno pravila pokazivanja ova pravila određuju U kojim je situacijama i za koje pojedince prikladno pokazati emocije i na koji način

Front 134

Amblemi

Back 134

Neverbalnih St koje imaju određenu značenje Takođe su kulturalno gde terminiranje

Front 135

Spor i razumijevanjem neverbalna komunikacija

Back 135

Žene bolje razumije i otkrivaju neverbalni izraze emocija iznimka je međutim to da su žene slabiji u otkrivanju Važi prilikom opažanja neverbalnog ponašanja

Front 136

Teorija socijalnih uloga

Back 136

Spolni razlike mogu biti rezultat toga što su u mnogim društvima žene bile poučavanje drugačijim vještina ma od kojih je jedna da budu ljubazne u socijalnim interakcijama zanemaruju uči činjenicu da druga osoba može lagati

Front 137

Organizacija različitih informacija u celovit u sliku o nekoj osobi

Back 137

Sanjamo se na implicitni teorije ličnosti kojima popunjavamo prazninu ove teorije su sastavljene od naših općenito ih spoznaja o tome Koje osobine ličnosti se mogu javiti zajedno u jednoj osobi kultura ima važnu ulogu u formiranju implicitnih teorija ličnosti

Front 138

Atributi Iska teorija

Back 138

Pokušavamo odgovoriti na pitanje Zašto ljudi radi ono što radi kako bi smo otkrili osjećaje i osobine ličnosti koje su u podlozi njihovih postupaka

Front 139

Model ko varijacije

Back 139

Usmjeren je na opažanje ponašanja različitih ljudi prema različitim objektima tokom vremena i u različitim situacijama čime je određeno Hoće li promatrač formirati unutrašnji ili vanjski atribucije o uzrocima nekog događaja

Front 140

Kako donosimo takvi odluka

Back 140

Takve odluke donosimo koristeći se informacijama o su glasnost i različitosti i doslednosti

Front 141

Jedan od uobičajenih prečaca je

Back 141

Osnovna atribucija pogreška sklonost ljudi da procenjuju stupanj u kojem se nečije ponašanje može objasniti unutarnjim dispoziciju s kim uzrocima a razlog zbog kojeg se javlja ova pogreška je to što je nečije ponašanje obično više receptivno istaknuto nego situacije u kojoj se ono odvija

Front 142

Atribucije ski proces u dva koraka

Back 142

Pokazuje da su početni automatski atribucije koji donosi imao način ponašanja najčešće i dispozicije iske ali se to može ispraviti u drugom koraku je s njim i na mirnim razmišljanjem omogućim situaciji skim objašnjenjima

Front 143

Kultura

Back 143

Ljudi iz kolektiva isti čki i individualni istočnih kultura pokazuju sukladno zaključivanje sklonost verovanju da je ponašanje odraz dispozicije pripadnici kolektiv isti čki kultura ipak su svjesni situaciji objašnjenja ponašanja istoga manje skloni počiniti osnovnu atribucije skupo grešku nego pripadnici individualist ički kultura sve dok su situacijski uzroci dovoljno istaknuti

Front 144

Efekt reflektora

Back 144

Ljudi u zapadnim kulturama intuitivno razumio da se javlja osnovna atribucije kad pogreška stoga su skloni efektu reflektora procenjivanju stupnja u kojem su uočljiv i drugim ljudima

Front 145

Razlika izvođač promatrač

Back 145

Proizilazi iz Osnovne atribucije ski pogreške skloni jesmo učiniti ovu po grešku kad objašnjavam oponašanje drugih ljudi nego pri objašnjavaju vlastitu ponašanja

Front 146

Iz čega proizilazi razlika izvođači promatrač

Back 146

Dolazi zato što se perceptivna istaknutu ti dostupnost informacija razlikuju za izvođača i opasača

Front 147

Atribucija u vlastitu korist

Back 147

Javljaju se kad ljudi stvaraju unutarnje atribucije za vlastite uspjeha vanjski za ne uspjeha i prisutan je u individualist i kim kulturama

Front 148

Obrambene atribucije

Back 148

Pomažu ljudima da izbegavaju osjećaj vlastite ranjivosti i smrtnosti jedan oblikom brani atribucije je nerealni stični optimizam

Front 149

Ne realistični optimizam

Back 149

Vjerovanje da će se dobre stvari vjerovat nije dogoditi nama a ne drugim ljudima te da se loše stvari vjerovatno dogoditi drugima a ne nama

Front 150

Vjerovanje u preveden svijet

Back 150

Loše stvari događaju lošim ljudima a dobre stvari dobrim