Socijalna Psihologija 2: Samopoimanje

Front 1

Pojam o sebi i svijest o sebi

Back 1

1. Sadrzaj, tj. Nase znanje o tome ko smo

2. Razmisljanje o sebi

Front 2

Primjer da li zivotinje imaju svijest o sebi

Back 2

Gallup - crvena tacka na zivotinjama i ogledalo

Front 3

Kako o sebi izvjestavaju djeca, a kako stariji

Back 3

Djeca: lako uocljive karakteristike kao sto su spol, dob, porijeklo i hobiji

Stariji: manje fizicke karakteristike vise psiholoska stanja i sta drugi misle o nama

Front 4

Tri vazne funkcije pojma o sebi

Back 4

1. Organizacijsku funkciju

2. Emocionalna funkcija

3. Izvrsna funkcija

Front 5

Singelis je razvio upitnik za sta?

Back 5

Da se izmjeri nezavisnost odnosno medjuzavisnost kod ljudi

Front 6

Razlike u medjuzavisnosti izmedju muskaraca i zena

Back 6

Zene imaju vecu medjusavisnost u odnosu

Muskarci imaju vecu kolektivnu medjuzavisnost

Front 7

Introspekcija

Back 7

Proces kojim ljudi zahvacaju sebe iznutra kako bi proucili vlastite misli, osjecaje i motive

Front 8

Dvije cinjenice o introspekciji

Back 8

1. Ne koristimo je toliko cesto

2. Osjecaji i ponasanja mogu ostati skriveni id njihove svjesne spoznaje

Front 9

Primjer koliko cesto ljudi misle o sebi

Back 9

Figurski - dojavljivaci koji su se oglasavali u toku dana, gdje su ispitanici trebali da odgovaraju na pitanja i njihovoj aktivnosti u danu.

Front 10

Teorija svijesti o sebi

Back 10

Kada svoju paznju usmjerimo na sebe, mi vrjednujemo i usporedjujemo svoje trenutno ponasanje sa svojim unutarnjim standardima i vrijednostima

Front 11

Teorija samoprocjene

Back 11

Kad su nasi stavovi i osjecaji nejasni ili viseznacni, zakljucujemo o njima opazajuci svoje ponasanje i situaciju u kojoj se ono javlja

Front 12

Efekt suvisnog opravdanja

Back 12

Pridavanje prevelike vaznosti, ekstrinzicnim razlozima u podcjenjivanje intrinzicnih razloga pri pokusaju objasnjenja vlastitog ponasanja

Front 13

Primjer efekta suvisnog opravdanja

Back 13

Green - djeca sa matematickim igrama

Front 14

Slucaji kad se mogu izbjeeci efekti suvisnog opravdanja

Back 14

1. Ukoliko je zadatak dosadan smanjit ce se efekat

2. Vrsta nagrade (nagrada ovisna o zadatku i nagrada ovisna o ucinku)

3. Pomaganje djeci da djeluju unutar sustava

Front 15

Primjer pomaganja djeci da djeluju unutar sustava

Back 15

Hennessey - djeci prikazan snimak djece kako uzivaju u zadaci zbog intrinzicnih razloga, pola djece nije. Djeca koja su gledala snimak ekstrinzicna motivacija nije imala uticaja na njih

Front 16

Dvofaktorska teorija emocija

Back 16

Razumijevanje nasih emocionalnih stanja zahtijeva dva koraka:

1. Prvo moramo osjetiti emocionalno uzbudjenje

2. Moramo potrazit priklad objasnjenje tog uzbudjenja

Front 17

Primjer dvofaktorskog teoriju emocija

Back 17

Schachter - ubrizgavanje epinefrina, ljut saradnik, dovodi do ljutnje

Front 18

Pogresne atribucije uzbudjenja

Back 18

Kada ljudi donose pogresan zakljucak o tome sto je uzrokovalo njihovo uzbudjenje

Front 19

Promjer pogresne atribucije uzbudjenja

Back 19

Dutton - zgodna djevojka, na mostu i u parku

Front 20

Teorija emocija temeljene na kognitivnoj procjeni

Back 20

Emocije su rezultat nasih tumacenja i objasnjenja dogadjaja, cak i u odsustvu fizioloskog uzbudjenja

Front 21

Dvije procjene su narocito vazne u teoriji emocija temeljenih na kognitivnoj procjeni

Back 21

1. Shvacanje ima li dogadjaj dobre ili lose posljedice po nas

2. Tumacenje toga sto je do dogadjaja dovelo

Front 22

Teorija socijalna usporedbe

Back 22

Ljudi spoznaju kakve su njihove sposobnosti ili stavovi usporedjujuci se sa drugim ljudima

Front 23

Teorija socijalne usporedbe se vrti oko dva pitanja

Back 23

1. Kad se upistamo u socijalnu usporedbu? (Kad ne postoje objektivni standardi kojima bi se izmjerili i kada osjecaju odredjenu nesigurnost u pogledu toga kakvi su u nekkm podrucju)

2. S kim se usporedjujemo (sa svakim ko se nalazi oko nas)

Front 24

Uzlazna socijalna usporedba

Back 24

Usporedjivanje s ljudima koji su bolji od njih u odredjenom polju

Front 25

Silazna socijalna usporedba

Back 25

Usporedba s drugima koji su slabiji od vas u odredjenoj osobini, samozastitna strategija koja jaca samopostovanje

Front 26

Upravljanje dojmovima

Back 26

Svjesno ili nesvjesno upravljanje pazljivo osmisljenom samoprezentacijom kako bismo stvorili odredjeni dojam koji odgovara nasim ciljevima ili potrebama u socijalnoj interakciji

Front 27

Dvije strategije samopredstavljanja

Back 27

1. Umiljavanje

2. Samoopterecivanje

Front 28

Dva nacina samoopterecivanja

Back 28

1. Ljudi stvaraju prepreke koje smanjuju vjerovatnost njihova uspjeha u zadatku

2. Smisljanje izgovora