Use LEFT and RIGHT arrow keys to navigate between flashcards;
Use UP and DOWN arrow keys to flip the card;
H to show hint;
A reads text to speech;
128 Cards in this Set
- Front
- Back
- 3rd side (hint)
|
SEOSKA NASELJA |
Naselja u kojima se vecina stanovnistva bavi poljoprivrednim djelatnostima (stocarstvo, ratarstvo, povrtlarstvo, vinogradarstvo..) |
Cime se bavi vecina stanovnistva? |
|
|
O cemu ovisi velicina seoskih naselja |
-broju stanovnika -broju domacinstava -velicini atara |
Ima ih 3 |
|
|
Atar |
Zemljiste koje obraduju stanovnici jednog sela |
Zemljiste |
|
|
TIPOVI POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE |
-Autarkicna ili samoopskrbna poljoprivred -trzisna poljoprivreda |
2 su |
|
|
AUTARKICNA ILI SAMOOPSKRBNA POLJOPRIVREDA |
-karakteristicna za slabije razvijene zemlje -proizvodi se uglavnom za vlastite potrebe, a samo manji dio namijenjen prodaji -kombinira uzgoh 4-5 kultura + stocarstvo |
3 natuknice |
|
|
TRZISNA POLJOPRIVREDA |
-karakteristicna za razvijene zemlje -namijenjena uglavnom trzistu/prodaji, uzgaja se uglavnom 1, najvise 2 kulture na vrlo velikim povrsinama -dominiraju FARME I RANCEVI ( ugl stoka) |
3 natuknice |
|
|
STALNA NASELJA PREMA OBLIKU |
-RASTRKANA -ZBIJENA -OSAMLJENA -MJESANA/PRIJELAZNA OBILJEZJA |
3+1 |
|
|
RASTRKANA SEOSKA NASELJA |
-posljedica reljefnih obiljezja, pa su najcesce u brezuljkastim i gorskim prostorima -uglavnom manja naselja, a ponekad znaju biti i PATRONIMICKA NASELJA |
|
|
|
ZBRIJENA/OKUPLJENA SEOSKA NASELJA: |
-GOMILASTA(nepravilnig tlocrta, starija naselja, razvila na krizistima cesta oko crkve) -CESTOVNA(izduzena uz glavnu cestu, napred imaju kucu) -KVADRATICNA (planskom kanalizacijom, ima ih u istocnoj hrvatskoj) |
3 |
|
|
OSAMLJENA SEOSKA NASELJA |
-cine osamljeni domovi oko kojih se nalazi okupljen posjed, a domovi su udaljeni i po nekoliko stotina mezara -OSAMLJENA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA- dominiraju na kontinentima novoga svijeta |
|
|
|
PATRONIMICKA NASELJA |
Imaju ime prema dominantnom prezimenu/najstarijem imenu...(Modric, Ivankovo, Vukelic...) |
|
|
|
SEOSKA NASELJA PREMA STALNOSTI |
-STALNA(ona koja dominiraju u svijetu) -PRIVREMENA( najcesci nomadska-sredisnja AzijaMONGOLI, sj.AfrikaBBRBXTUATEZI) -PERIODICNA(u Europi su rijetka, a vezana su uz TRANSHUMANCU |
3 |
|
|
TRANSHUMANCA |
Izmjena zimskih nizinskih i ljetnih planinskih pasnjaka ( ispada) ( prisutna u mediteranu, Alpe) |
|
|
|
OSNOVNI OBLICI ZEMLJISNE RAZDIOBE |
-OKUPLJEN POSJED(sve zemljisne parcele okupljene na jednome mjestu koje obraduhe 1 vlasnik) -RASTRKAN POSJED( zemljisne parcele udaljene i do nekoliko kilometara) |
2 su tipa |
|
|
PULVERIZACIJA |
Usitnjavanje posjeda -u Europi i Aziji zbog stare i guste naseljenosti je prisutan taj proces |
|
|
|
ARONDACIJA |
Zaokruzivanje posjeda |
|
|
|
KOMASACIJA |
Okrupnjavanje posjeda |
|
|
|
AGRARNI PEJZAŽ |
-cini oblik sela i sustav zemljisne razdiobe |
|
|
|
TIPOVI AGRARNOG PEJZAŽA |
1-OPENFIELD- PEJZAŽ OTVORENOG POLJA 2-ENCLOSURE- PEJZAŽ ZATVORENOG POLJA |
2 tipa |
|
|
OPENFIELD |
-karakteriziraju velike zemljisne parcele koje su najcesce pravokutnog lblika i koje su medusobno odijeljene međama ( istocna hrv) |
|
|
|
ENCLOSURE |
-karakteriziraju male zemljisne parcele( u mediteranu) koje su igradene suhozidom (GROMACAMA) -U V.Britaniji ili Sj. Europi zemljisne parcele su velike i ogradene su ZIVICOM ILI DRVOREDOM |
|
|
|
DANAS SELA KARAKTERIZIRAJU PROCESI_ i _ , oni vode ka _ |
-DEAGRARIZACIJE -DERURALIZACIJE -RURALNOM EGZODUSU( praznjenje sela) |
|
|
|
NASELJENOST |
-prisutnost covjeka u nekom prostoru i vremenu |
|
|
|
NASELJE |
-mjesto covjekova obitavanja -obitavaliste -moze ciniti 1 nastamba i 1 covjek, ali i 1000 nastambi i milijuni ljudi - u osnovi se dijele na seoska i gradska naselja |
|
|
|
MJESOVITA NASELJA |
-u osnovi su to seoska naselja koja su poprimila niz urbanih sadrzaja ( javna rasvjeta, kanalizacija, izgradnja skole, trgovina) i kazemo da su se URBANIZIRALA -nalaze se na rubovima gradova i vecina zaposlenih radi u NEpoljoprivrednim djelatnostima |
|
|
|
NASELJA DIJELIMO PREMA |
1.VELICINI 2.OBLIKU 3.FUNKCIJAMA 4.TRAJNOSTI 5.OKUPLJENOSTI |
|
|
|
NASELJA PREMA VELICINI |
A-osamljena gospodarstva B-zaselak( naselje do 15 domova) C-selo D-trgoviste E-gradovi |
5 |
|
|
NASELJA PREMA OBLIKU |
A-cestovna ili duguljasta naselja(ŠOR) B-rastrkana(?) C-zbijena naselja(?) |
|
|
|
NASELJA PREMA FUNKCIJAMA |
A-gradska(II.,III.,IV. djelatnostima) B-seoska (I.djelatnostima) (?) |
|
|
|
NASELJA PREMA TRAJNOSTI |
A-stalna-koja danas u svijetu dominiraju B-povremena-najcesce nomadska naselja, satorska naselja-brzo podizu i spustaju C-sezonska- uglavnom turisticka naselja |
|
|
|
NASELJA PREMA OKUPLJENOSTI |
A-osamljena gospodaestva B-disperzna/rastrkana gospodarstva C-okupljena/grupirana gospodarstva |
|
|
|
BURG |
-utvrdeni grad na uzvisenom |
|
|
|
STANOVNISTVO |
-gospodarska djelatnost koja uglavno oneciscuje i djeluje negativno na prirodnu okolinu , stoga je potrebno provoditi mjere PROSTORNOG PLANIRANJA |
|
|
|
STO SE POSTIZE PROSTORNIM PLANIRANJEM |
Racionalno iskoristavanje prostora i ekolosko ocuvanje prostora |
|
|
|
1900.g na 1 hektar obradivih povrsina prosjecno je bilo __ stanovnika, a 2000. G na 1 hektar __ ljudi |
1900- 1,4 stan 2000- 4,3ljudi |
|
|
|
BDP-BRUTO DOMACI PROIZVOD |
-ukupna vrijednost proizvedenih roba i usluga za neko drustvo u jednoj godini izrazeno u americkim dolarima $ (dve crtice na s) - pokazuje nam velicinu nekog gospodarstva, ali nam ne pokazuje prosjecni zivotni standard, za sto je bolji pokazatelj BDPp.c. -razvijene zemlje imaju BDPp.c. preko 30000 $ Dok nerazvijene zemlje 700-800$ |
|
|
|
BND- BRUTO NARODNI DOHODAK |
Manja vrijednost od BDP jer se dobije tako da od BDP-a oduzmemo troskove radne snage, energije i prijevoza RH-BNDp.c. iznosi oko 13000$ (?) |
|
|
|
BND- BRUTO NARODNI DOHODAK |
Manja vrijednost od BDP jer se dobije tako da od BDP-a oduzmemo troskove radne snage, energije i prijevoza RH-BNDp.c. iznosi oko 13000$ (?) |
|
|
|
G8 |
SAD JAPAN NJEMACKA UK FRANCUSKA ITALIJA KANADA +RUSIJA |
|
|
|
Pokazatelji razvijenosti |
-BDP -PREHRANA STANOVNISTVA -PROSJECNO TRAJANHE ZIVOTA -MORTALITET DOJENCADI -HDI-INDEKS DRUSTVENOG RAZVOJA -PARITET KUPOVNE MOCI (PKM) -PISMENOST STANOVNISTVA |
7 |
|
|
PREHRANA STANOVNISTVA |
|
|
|
|
HDI- INDEKS DRUSTVENOG RAZVOJA Pokazatelji: |
1)OSTVARENI DOHODAK 2)OCEKIVANO TRAJANJE ZIVOTA 3)STUPANJ OBRAZOVANJA STANOVNISTVA (drzavama se dodjeljuju bodovi od 0,001 do 1,0) |
|
|
|
PARITET KUPOVNE MOCI (PKM) |
Analizira visinu dohotka i kupovnu moc |
|
|
|
PISMENOST STANOVNISTVA |
Analizira stanovnistvo starije od 15 godina U RH -0,8 % nepismenih |
|
|
|
KRSCANSTVO |
-40%svj stan -najbrojniji: RIMOKATOLICI(Hrvati,Talijani, Španjolci,Brazilci,Francuzi...) PROTESTANTI(SAD,Englezi, Šveđani Norvežani, Danci..) PRAVOSLAVCI( Srbi,Makedonci, Rusi, Bugari...) ANGLIKANCI(Englezi,Americke drzave, Australija...) (*)PRAVOSLAVNE CRKVE SU DRZAVNE A RIMOKATOLICKE CRKVE SU NADDRZAVNE CRKVE |
|
|
|
ISLAM |
-~20% svj stan su muslimani -zapocinje 622.god prelaskom Muhameda iz Meke u Medinu -2 zajednice:Šiiti i Suiti -najrazvijeniji u Jz Aziji i Sj Africi |
|
|
|
HINDUISTI |
-~20% svj stan -najprisutniji u Indiji -razvio iz Brahmanizma koji je nastao 1000 g prije kr→NAJSTARIJA VELIKA RELIGIJA |
|
|
|
BUDISTICKA ZAJEDNICA |
-10% svj stan -nastao u Indiji, a prosirio u Kinu -najrasireniji u Istocnoj Aziji |
|
|
|
ATEISTI |
-oni koji ne vjeruju u Boga ( i ni u sto nadnaravno) |
|
|
|
AGNOSTICI |
-ne vjeruju u postojanje Boga, ali vjeruju u nadnaravne sile |
|
|
|
ŽIDOVSTVO |
-prosirena po cijelom svijetu ali nema mnogo sljedbenika |
|
|
|
KONFUCIONIZAN |
-religija prisutna samo u prostoru Kine, ali ima ih puno |
|
|
|
PANTEIZAM |
Vjerovanje prema kojem se svemu daje bozansko ili nadnaravno |
|
|
|
NAJPOZNATIJA HODOCASTICKA SREDISTA |
Trsat Marija Bistrica Aljmaš Sin |
|
|
|
ANGLOFONSKE ZEMLJE |
Zemlje u kojima je glavni jezik ili drugi glavni jezik engleski -Australija, SAD, Indija, Kanada |
|
|
|
FRANKOFONSKE ZEMLJE |
Zemlje u kojima je glavni ili drugi glavni jezik francuski -Kanada, Švicarska(?) , Belgija, Sj.Afrika |
|
|
|
IBEROFONSKE ZEMLJE |
Zemlje u kojima je glavni ili drugi glavni jezik Španjolski ili portugalski -Š-meksiko,argentina,cile,akvador P-brazil |
|
|
|
KULTURA |
Ukupnost duhovnog i materijalnog stvaralastva odredenog naroda ( zajednice) -u njoj se ubrajaju OBICAJI, GOVOR, PISMENOST, PREHRANA, PROZETOST MATERIJALNOG I DUHOVNOG |
|
|
|
SLOZENE KULTURE |
Kulture koje imaju raznovrsniju kulturnu produkciju (nosnja, poezija, obicaji..) |
|
|
|
GLOBALIZACIJA |
Proces povezivanna cijelog svijeta u jedinstven gospodarski, informacijski i trgovinski sustav -potice sirenje odredenih kulturoloskih elemenata iz dominantnih kultura u druge kulture |
|
|
|
RASA |
Velike skupine stanovnistva koje se razlikuju uocljivim nasljednim fizickim osobinama ( boje koze, oblik oci, oblik kose...) |
|
|
|
RASNE SKUPINE |
-BIJELA ILI EUROPEIDNA -CRNA ILI NEGRIDNA -ŽUTA ILI MONGOLIDNA |
3 |
|
|
EUROPEIDNA RASA |
-oko 50% svj stan -EUROPSKI TIP -INDIJSKI TIP |
|
|
|
NEGRIDNA RASA |
-oko 12% svj stan -AFRICKI TIP -AUSTRALO-MELANEZIJSKI TIP |
|
|
|
MONGOLIDNA |
-oko 38%svj stan -AZIJSKI TIP -AMERICKI TIP |
|
|
|
SKUPINE MJESANACA |
-MULATI(b+c) -MESTICI(ž+b) -ZAMBO (ž+c) |
3 |
|
|
KUDRAVCI ( GRIFO) |
mjesanac crne rase i mulata |
|
|
|
RASIZAM |
Dominacija jedne rase nad drugima -zastarjela i napustena teorija |
|
|
|
APARTHEID |
-najdrasticniji oblik rasizma -vladavina jedne rase nad drugima |
|
|
|
ETNOGENEZA |
Proces nastanka i razvoja odredenog naroda |
|
|
|
NACIJA |
Populacijska zajednica slozenog postanka sastavljena od vise naroda koji doprinose zajednickom razvoju drzave |
|
|
|
STANOVNISTVO PREMA AKTIVNOSTI |
-AKTIVNO(zaposleno) -NEAKTIVNO(uzdrzavano) |
|
|
|
I. PRIMARNI SEKTOR DJELATNOSTI |
-poslovi omogucavaju osnovnu egzistenciju - POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTBO I RIBARSTVO |
|
|
|
II. SEKUNDARNI SEKTOR DJELATNOSTI |
-obuhvaca preradivacke djelatnosti -INDUSTRIJA, RUDARSTVO, GRADEVINARSTVO, ENERGETIKA, PROIZVODNI OBRT |
|
|
|
III. TERCIJARNI SEKTOR DJELATNOSTI |
-usluzne djelatnosti koje se naplacuju direktno -PROMET, TRGOVINA, TURIZAM, BANKARSTVO |
|
|
|
IV. KVARTARNI SEKTOR |
- usluzne djelatnosti koje se naplacuju iz proracuna -OBRAZOVANJE, ZDRAVSTVO,ŠKOLSTVO, ZNANOST, OBRANA, SUDSTVO, ULRAVA (?) |
|
|
|
SASTAV STANOVNISTVA PO DOBI |
Analizira stanovnistvo po -JEDNOGODISNJIM STUPNJEVIMA -PETOGODISNJIM STUPNJEVIMA -PO RADNOM UZRASTU (?) -PO ŠIRIM DOBNIM SKUPINAMA (?) -PODJELA ZENSKOG STAN. PO FERTILITETU (?) |
|
|
|
KOEFICIJENT MLADOSTI |
Pokazuje udio mladih u ukupnoj populaciji, ako je udio mladih 35% i vise→ ta drustva su MLADA |
|
|
|
KOEFICIJENT STAROSTI |
Pokazuje udi starih u ukupnoj populaciji, ako je udio starih 12% i vise → ta drustva su STARA |
|
|
|
PROSJECNA DOB STANOVNISTVA |
Ako je visa od 30 god→to drustvo STARI |
|
|
|
INDEKS STAROSTI |
Brojcani odnos starog i mladog stanovnistva , ako je on veci od 0,40 → to drustvo STARI |
|
|
|
NAJMLAĐE STAN→ NAJSTARIJE STAN→ |
→AFRIKA →EUROPA |
|
|
|
3 OSNOVNA TIPA DOBNO-SPOLNIH PIRAMIDA/STABALA +OSTALI TIPOVI(*) +RH (^) |
-MLADI/EKSPANZIVNI(?) -ZRELI/STACUONALNI(?) -STARI/KONSTRIKTIVNI(?)
(*) -SUZA(?) -KRNJI (?) (^) urna |
|
|
|
SENILIZACIJA |
Starenje stanovnistva |
|
|
|
BIOLOSKI SASTAV STANOVNISTVA |
Analizira stanovnistvo po DOBI i po SPOLU |
|
|
|
SASTAV STANOVNISTVA PO SPOLU |
Prikazuje se brojcanim omjerom MUSKARACA I ZENA -mjeri se -*KOEFICIJENTOM FEMINITETE-udio zena na 100 ili 1000 muskaraca -*KOEFICIJENTOM MASKULINITETA- udio muskaraca na 100 ili 1000 zena |
|
|
|
SVJ.PROSJEK MASKULINITETA→ U RAZ. ZEMLJAMA KOF.M.→ U NERAZ.Z.KOF. M.→ KOF.M.ZA RH 2011.G→ |
→101 →95 →105 →93 |
|
|
|
GRAFIKON/DIJAGRAM |
Zoran nacin prikazivanja pojava, a narocito statistickih podataka pomocu linija ili geometeijskih likova |
|
|
|
KARTOGRAMI |
Graficki prikazi koji nastaju kada topografske znakove rasporedimo preko karte tako da se vidi raspored i odnos pojava |
|
|
|
KARTODIJAGRAMI |
Graficki prikaz koji nastaje iscrtavanjem dijagrama na kartu prema prostornom rasporedu ppjave |
|
|
|
POPULACIJSKA POLITIKA |
-politika o stanovnistvu -obuhvaca razlicite mjere i djelovanja kojima utjece na PRIRODNO I PROSTORNO kretanje stanovnistva na RAZMJESTAJ I SASTAV stanovnistva |
|
|
|
TIPOVO POPULACIJSKE POLITIKE |
-EKSPANZIVNA - potice visoku rodnost (?) -ANTINATALITETNA- onemogucuje visoku rodnost(?) -REDISTRIBUTIVNA-potice preseljenje stanovnistva(?) -EUGENICKA-zeli poboljsati osobine stanovnistva u bioloskom smisli(?) |
|
|
|
TIPOVI OPCEG KRETANJA STANOVNISTVA |
-EMIGEACIJSKI TIPOVI-jace iseljavanje od useljavanja -IMIGRACIJSKI TIPOVI-jace useljavanje od iseljavanja |
2 |
|
|
EMIGRACIJSKI TIPOVI |
E1-EMIGRACIJA (?) E2-DEPOPULACIJA(?) E3-IZRAZITA DEPOPULACIJA(?) E4-IZUMIRANJE (?) |
|
|
|
IMIGRACIJSKI TIPOVI |
I1-PORAST IMIGRACIJOM I2-OBNOVA IMIGRACIJOM I3-SLABA OBNOVA IMIGRACIJOM I4-VRLO SLABA OBNOVA IMIG. |
|
|
|
INTERKONTINENTALNE MIGRACIJE |
1.VAL- prva pol 19.st -ugl iz Z i S Europe -iseljavanje zbog gladi→IRCI,NORV.,ENGL. -usmjeren u Sj Ameriku 2.VAL-koncem 19., poc. 20.st. -ugl iz J Europe -zbog filospore(?)i peronospore(?)→ TALIJANI, GRCI, HRVATI -usmjeren u Sj. Am, J.Am, Australija 3.MIGRACIJSKI VAL-druga pol 20.st -nakon propasti komunizma→iseljava velik broj ljudi jz bivsih kom.drzava→ HRV, POLJ, RUS, MAĐ, UKRAJ) -useljavaju u Z Europu, Am ( S, J), Australiju |
|
|
|
EMIGRACIJA |
Iseljavanje stanovnistva |
|
|
|
IMIGRACIJA |
Useljavanje stanovnistva |
|
|
|
MIGRACIJSKI SALDO (migracijska bilanca) |
Razlika izmedu broja useljenih i brina iseljenih kroz ukupno stanovnistvo pomnozen sa 1000 -(*)POZITIVAN,NEGATIVAN,NULTI (*)RH-negativan |
|
|
|
MIGRACIJE |
-Mehanicko ili prostorno kretanje stanovnistva -prate ljudski rod od njegova postanka =promjena stalnog boravista, odnosno svaki odlazak izvan mjesta boravka |
|
|
|
MIGRACIJE-FAKTORI |
PUSH FAKTORI-guraju stanovnistvo na migraciju (?) PULL FAKTORI- privlace stanovnistvo na migraciju(?) |
|
|
|
PODJELA MIGRACIJA PREMA |
-PREMA TRAJANJU -PREMA DOMETU -PREMA UZROKU |
|
|
|
MIGRACIJE PREMA TRAJANJU |
-DNEVNE(* PENDULACIJA) -TJEDNE -SEZONSKE -PRIVREMENE -KONACNE |
|
|
|
MIGRACIJE PREMA DOMETU |
*UNUTRASNJE →mjesne →međumjesne →religionalne *VANJSKE →međunarodne →interkontinentalne |
|
|
|
DERURALIZACIJA |
Napustanje sela kao mjesto stanovanja |
|
|
|
DEAGRARIZACIJA |
Napustanje poljoprivrede kao djelatnost |
|
|
|
MIGRACIJE PREMA UZROKU |
VJERSKE(?) ETNICKE(?) OSVAJACKE(?) POLITICKE(?) KULTURNE(?) SOCIJALNE(?) GOSPODARSKE(?) |
|
|
|
BRAIN DRAIN |
"Odljev mozgova" -danas sve veci udio obrazovanih ljudi odlucuje se na migracije (dominantan proces iz neraz. U raz. Zemlje) |
|
|
|
DEMOGRAFSKA TRANZICIJA |
Prijelaz s visokih stopa N i M tr nestabilnog PP na niske stope N i M te nizak PP -1.ETAPA-PREDTRANZICIJSKA ETAPA(?) -2.ETAPA-SREDISNJA TRANZICIJA(?) -3.ETAPA-POSTTRANZICIJSKA ETAPA(?) |
|
|
|
VITALITET |
Pokazuje prosjecno ocekivanje trajanje zivota -pros.ziv.vijek dulji u raz nego netaz zemljama -DIFERENCIJALNI MORTALITET(zene su biol.otpornija bica i zive 2-4 godine duze od muskaraca) -DIFERENCIJALNI NATALITET(rađa se oko 5% vise m nego ž djece -zivotni vijek u svijetu se produljuje (*)RH-žene~79g , muskarci~74 g |
|
|
|
FERTILITET |
-oznacava broj zivoroduce djece u odnosu na zensko stan. U fertilnoj dobi ( 15-49) - u siromasnim drustvima zene radaju VISE DJECE -slabije obrazovane zene radaju VISE DJECE -zene u radnom odnosu imaju MANJE DJECE |
|
|
|
OBNOVLJIVA RAZINA FERTILITETA |
Iznosi 2,15 djece po zeni -prosjecan broj djece koje bi 1 zena trebala roditi kako bi se pokrio broj umrlih u normalnim okolnostima (*)RH- 2011.g-1,36 |
|
|
|
PRIRODNI PRIRAST(INKREMENT) |
Razlika izmedu broja rodenih i umrlih (*)RH-prirodni pad (~-1%) |
|
|
|
PRIRODNI PRIRAST PREMA VRJEDNOSTIMA |
(*)NISKI- do 5 %○ (*)SREDNJI- 5-14%○ (*)VISOKI->15%○ |
|
|
|
MORTALITET |
-izrazava u apsolutnim izrazima(M) i relativnim izrazima (m) -m=M/P ×1000 |
|
|
|
MORTALITET PREMA VRJEDNOSTIMA |
(*)NISKI- do 5%○ (*)SREDNJI- od 6-13%○ (*)VISOKI- >14%○ (☆) RH-zadnjih 10 g→ 11-12%○ |
|
|
|
INFALTIVAN MORTALITET |
-Mortalitet dojencadi( 0-365dana) -(*)RH-5-5,5%○ -Nemoguce spustiti ispod 2-2,5%○ - md=Md/N ×1000 |
|
|
|
NATALITET( RODNOST) |
n=N/P ×1000 (*)BRUTTO STOPA NATALITETA-broj svih rodenih (*)NETTO STOPA NATALITETA -broj zivorodenih |
|
|
|
2 TIPA NATALITETA |
FIZIOLOSKI-pokazuje gornju granicu nataliteta(oko 60%○) MINIMALNI-pokazuje donju granicu nataliteta |
|
|
|
NATALITET PREMA VRIJEDNOSTIMA |
(*)NIZAK- do 15 %○ (*)SREDNJI- od 16 do 25%○ (*)VISOK- >25%○ (☆) RH- 10-12%○ |
|
|
|
BABY BOOM |
Nagli porast stanovnistva nakon 2. Svj rata u SAD-u |
|
|
|
BIJELA KUGA |
Pojava snizenog nataliteta jer se zene zbog karijere i zelje za visim zivotnim standardom rijede odlucuju na radanje |
|
|
|
U DOBA KRISTA-0.g→ 1000.g→ 1500.g→ 1800.g→ 1900.g→ 2000.g→ 2015.g→ |
U DOBA KRISTA-0.g→210 mil. Lj.1000.g→276 mil. Lj.1500.g→450 mil. Lj.1800.g→900 mil. Lj.1900.g→1,65 milijarda lj.2000.g→6,5 milijarda lj.2015.g→7,3 milijarda lj. |
|
|
|
DEMIGRAFSKA EKSPLOZIJA |
Nagli porast broja stanovnika od konca 19 do konca 20. St koji je uzrokovan razvojem znanosti, a prvenstveno medicine |
|
|
|
PROVEDEN 1. POTPUNI POPIS NA PROSTORU HRVATSKE |
1857. -2,181 tis.stanovnika Zadnji popis-2011.→ 4,280 tis stanovnika |
|
|
|
ZG→stan/km2 MEĐIMURJE→ LICKO-SENJSKA→ |
ZG→1200-1300 MEĐIMURJE→162LICKO-SENJSKA→10 |
|
|
|
PRIRODNI ILI GEOGRAFSKI DETERMINIZAM |
Tumacenje prema kojem samo prirodna obiljezja utjecu na gustocu naseljenosti |
|
|
|
DRUSTVENI ILI GEOGRAFSKI POSIBILIZAM |
Tumacenje prema kojem gustoca naseljenosti ovisi iskljucivo i razvijenosti gospodarstva neovisno od prirodnih obiljezja |
|
