Vremenska Raslojenost Leksika

Front 1

Što je općeuporabni, a što leksik ograničene uporabe?

Back 1

Općeuporabni je onaj kojim se služi većina govornika u svakodnevnim situacijama, a leksik ograničene uporabe su termini kojima se služi uski krug ljudi specijaliziranih za neku struku.

Front 2

Mijenja li se više opći leksik ili leksik ograničene uporabe?

Back 2

opći

Front 3

Koji su tipovi raslojenosti leksika?

Back 3

vremenska, područna, funkcionalna

Front 4

Koja je osnovna podjela jezika prema vremenskoj raslojenosti?

Back 4

aktivni leksik, pasivni leksik i leksik na prijelazu

Front 5

aktivni leksik

Back 5

riječi koje su u određenom vremenskom razdoblju poznate većini govornika nekog jezika, njegova je uporaba neutralna (nije stilski obilježena)

Front 6

pasivni leksik

Back 6

sve riječi koje su iz nekog razloga zastarjele

Front 7

leksik na prijelazu

Back 7

sve riječi koje postupno izlaze iz jezika ili ulaze u jezik

Front 8

Koje se riječi ubrajaju u pasivni leksik?

Back 8

historizmi, arhaizmi, nekrotizmi, knjiški leksemi

Front 9

historizmi

Back 9

riječi koje su iz aktivnog u pasivni leksik prešle iz izvanjezičnih razloga, tj. povijesnih promjena

Front 10

Kako najlakše prepoznati historizme?

Back 10

to su najčešće zastarjeli nazivi titula, ustanova, odjeće, novca,... Njih upotrebljavamo kad govorimo o vremenu u kojem su se upotrebljavali i uglavnom nemaju sinonima.

Front 11

arhaizmi

Back 11

riječi, gramatički oblici i konstrukcije koje su iz aktivnog u pasivni leksik prešle iz unutarjezičnih razloga

Front 12

knjiški leksemi

Back 12

riječi koje su u prošlosti osmislili leksikografi kao zamjenu za neku tuđicu, ali nikad nisu zaživjele nego su ostale zabilježene u rječnicima

Front 13

nekrotizmi

Back 13

riječi karakteristične za leksik nekog pisca, ali nikad nisu postale dijelom aktivnog leksika

Front 14

Što uvrštavamo u leksik na prijelazu?

Back 14

novotvorenice, zastarjelice, pomodnice i oživljenice

Front 15

novotvorenice (neologizmi)

Back 15

nove riječi koje nastaju da bi se izrazio neki novi pojam ili zamjenila neka strana riječ

Front 16

zastarjelice

Back 16

riječi koje prelaze iz aktivnog u pasivni leksik, upotrebljavaju ih uglavnom stariji govornici

Front 17

pomodnice

Back 17

riječi koje se naglo pojavljuju, postaju vrlo popularne jer imenuju pomodne predmete i pojave, a kad moda prođe opet prelaze u pasivni leksik

Front 18

oživljenice

Back 18

riječi koje su se vratile iz pasivnog u aktivni leksik

Front 19

Na koje skupine dijelimo arhaizme?

Back 19

fonološki, izrazni (leksički), značenjski (sadržajni), tvorbeni, grafijski i pravopisni

Front 20

fonološki arhaizmi

Back 20

promijenio se fonološki sastav riječi, npr. karv, lahko

Front 21

izrazni (leksički) arhaizmi

Back 21

danas za isti sadržaj postoji drugi izraz, npr. štilac je čitatelj, libar je knjiga

Front 22

značenjski ili sadržajni arhaizmi

Back 22

izraz postoji i danas ali ima drugo značenje, npr. ljeto(prije godina)

Front 23

tvorbeni arhaizmi

Back 23

promijenio se tvorbeni sufiks, npr. ljpost, vjenčac

Front 24

grafijski i pravopisni arhaizmi

Back 24

promijenio se znak za fonem, npr. déte, nepodpuno