Use LEFT and RIGHT arrow keys to navigate between flashcards;
Use UP and DOWN arrow keys to flip the card;
H to show hint;
A reads text to speech;
15 Cards in this Set
- Front
- Back
|
Socijalna grupa je skup osoba koja ima sljedece karakteristike: |
1. Interakcija medju osobama 2. Zajednicki cilj 3. Međusobni utjecaj 4. Medjuzavisnost clanova grupe |
|
|
Definicija socijalne grupe: |
Dvoje ili vise ljudi koji su u međusobnoj interakciji i ovise jedni o drugima, sto podrazumijeva da zbog svojih potreba i ciljeva utjecu jedni na druge |
|
|
Formalne grupe |
Imaju funkciju obavljanja precizno definisanog zadatka, formirane od strane rukovodstva organizacije koje odredjuje pravila, ciljeve i status clanova grupe |
|
|
Neformalne grupe |
Osobe svojevoljno postaju clanovi grupe |
|
|
Primarne grupe |
Grupe u koje smo intimno involvirani. Sastoje se od osoba s kojima imamo svakodnevne kontakte: familija, prijatelji... |
|
|
Sekundarne grupe |
Skupina osoba koje imaju sporadicne kontakte u oficijelnom i depersonaliziranom kontekstu |
|
|
Referentna grupa |
Grupa koju smatramo standardom za donosenje nekih validnih odluka |
|
|
Schacheter (jaki vs blagi elektroskovi) |
- anticipacija jakih vs slabih elektrosokova (visoka vs niska anksioznost) - mjera: grupna afilijacija - u uvjetima visoke anksioznosti veca grupna afilijacija |
|
|
Festingerova teorija |
Osobe imaju potrebu da evaluiraju valjanost svojih stavova i sposobnosti. Evaluacija zavisi od vrste realnosti sa kojom se suocavamo: objektivna vs. subjektivna realnost |
|
|
Nesigurnost u subjektivnu realnost |
Dolazi do efekta afilijacije gdje druge osobe postaju referentni okvir, validan izvor informacija preko grupnog koncenzusa. |
|
|
Odsustvo objektivnih kriterija |
Osobe koriste informacije iz svog socijalnog okruženja |
|
|
Sta sluzi kao ivor informacija pri razrijesavanju nedoumica društvenog svijeta |
Grupa, nakon cega formiramo vlastito mišljenje |
|
|
DeMontmollin 1966 (kartonska tabla sa pastilama) |
- 5 osoba u svakoj sesiji kojima je prikazana kartonska tabla sa pastilama - treba procijeniti broj pastila - dvije faze: 1. Svi ispitanici daju procjenu i cuju nakon toga procjenu drugih 2. Procjenjivali su opet broj pastila - rezultati u drugoj fazi pokazuju da su ispitanici tezili prosjeku rezultata |
|
|
Sheriff 1966 (autokineticki efekat) |
- dva uvjeta: 1. Individualno-grupni (prvo 100 pokusaja sam, pa 100 pokusaja u grupi) 2. Grupn-individualno (prvi 100 pokusaja u grupi, pa 100 pokusaja sam) - kako su ispitanici culi druge ispitanike nasli su zajednicki odgovor |
|
|
DeMontmollin (1966) marza vjerovatnoce |
- dvije situacije: uski (do 125 pastila) i siroki raspon odgovora (vise od 125 pastila) - u drugoj procjeni ispitanika kod situacije uskog raspona odgovora pokazalo se da odgovori vecine ispitanika korelira sa prosjekom svih 5 odgovora, dok samo odgovor ispitanika koji su dali prvobitnu najmanju i najvecu procjenu odudaraju od ovoga - u drugoj situaciji ispitanici su davali odgovore koje prate hipotezu marze vjerovatnoce. Ispitanik koji je dao najmanji odgovor sada daje odgovor prosjeka 3 najmanja odgovora, zatim sljedeci ispitanik 4 najmanja odgovora, zatim prosjek svih odgovora, i zadnja dva ispitanika prosjek zadnja cetiri odgovora |
