Use LEFT and RIGHT arrow keys to navigate between flashcards;
Use UP and DOWN arrow keys to flip the card;
H to show hint;
A reads text to speech;
108 Cards in this Set
- Front
- Back
- 3rd side (hint)
|
Što je promjenjivost? |
Promjenjivost je sposobnost mijenjanja koja živim bićima omogućuje preživljavanje u drukčijim uvjetima. |
|
|
|
Stanište je... |
određeni životni prostor u kojem živi svako živo biće. |
|
|
|
Navedi nekoliko potreba živih bića. |
disanje hranjenje kretanje razmnožavanje zaštita od grabežljivaca |
|
|
|
Koji su uvjeti nužni za život živih bića? |
voda zrak tlo svjetlost toplina |
|
|
|
Imaju li sva staništa na Zemlji iste uvjete? |
Ne, životni uvjeti se mogu jako razlikovati. |
|
|
|
Zašto su se uvjeti na Zemlji mijenjali tijekom prošlosti? |
Zbog erupcija vulkana, udara meteorita, velikih potresa, uzdizanja Zemljine kore |
|
|
|
Što su prilagodbe? |
Prilagodbe su korisna obilježja (korisne promjene) živih bića koja nastaju zbog promjenjivosti i omogućavaju preživljavanje u određenim uvjetima. |
|
|
|
Prilagodbe u nekih vodenih organizama jesu... |
kukice ili prianjaljke |
|
|
|
Vodeni organizmi se kukicama... |
...pričvrste za podlogu. |
|
|
|
U kojem obliku izbija energija iz Sunca i dalje se širi u svemir? |
Izbija i širi se energija u obliku Sunčeva zračenja. |
|
|
|
Nabroji nekoliko životinja koje su prilagođene životu u mraku. |
šišmiš čovječja ribica sova |
|
|
|
Navedi neka staništa. |
močvara, more, livada, šuma, pustinja, |
|
|
|
Pustinja je stanište kojim vrstama? |
devi, škorpionu, kaktusu, |
|
|
|
Livada je stanište kojim vrstama? |
mravu, pužu, gusjenici, maslačku, tratinčici |
|
|
|
Šuma je stanište kojim vrstama? |
medvjedu, vuku, vjeverici, puhu, ježu, zecu, lisici... |
|
|
|
Ocean ili more je stanište kojim vrstama? |
riba, meduza, morskih pasa, kitova, rakova, delfina |
|
|
|
Močvara je stanište kojim vrstama? |
ptici močvarici, žabi, kornjači, ribi |
|
|
|
Koje se životinje bojom tijela mogu prilagoditi okolišu? |
kameleon, zmija , hobotnica , ... |
|
|
|
Iz Sunca neprestano izbija i u svemir se širi energija u obliku ... |
Sunčeva zračenja. |
|
|
|
Zašto se na Zemlji mogao razviti život? |
Zato što je Zemlja na tolikoj udaljenosti od Sunca da prima dovoljnu, ali ne preveliku količinu Sunčevog zračenja. Osim toga, Zemlju štiti i njen zračni omotač (atmosfera) od štetnog zračenja. |
|
|
|
Nabroji vrste Sunčevog zračenja. |
1) Svjetlosno zračenje - vidljiva svjetlost od crvene do ljubičaste 2) Infracrveno zračenje - toplinsko zračenje - osjećamo kao toplinu 3) Ultraljubičasto zračenje - ne vidimo ga i ne osjećamo - štetno, uništava kožu i oči |
|
|
|
Solarni kolektori su.... |
ploče koje se postavljaju na krovove kuća ili druga osunčana mjesta. Pretvaraju sunčevu energiju u toplinsku energiju vode. |
|
|
|
Što nas na Zemlji štiti od većine štetnog Sunčevog zračenja? |
Zemljina atmosfera |
|
|
|
Koje zračenje ima najveću, koje najmanju energiju? |
UV (ultraljubičasto) zračenje ima najveću, a toplinsko zračenje najmanju energiju. |
|
|
|
Tijela koja primaju Sunčevu energiju se... |
zagrijavaju. |
|
|
|
Kako količina topline koju je primilo neko tijelo utječe na zagrijanost tog tijela? |
Povećava se zagrijanost tog tijela. |
|
|
|
Kako se izražava mjera zagrijanosti nekog tijela? Čime se mjeri zagrijanost tijela? |
Izražava se kao temperatura, a mjeri se termometrom. |
|
|
|
Koji organizmi imaju stalnu temperaturu tijela, a koji promjenjivu? |
Ptice i sisavci imaju stalnu tjelesnu temperaturu (čuvanje topline tijela -perje, dlaka, potkožno masno tkivo), a kukci, vodozemci i gmazovi imaju promjenjivu temperaturu tijela (mijenja se s temperaturom okoliša). |
|
|
|
Uobičajena mjerna jedinica za temperaturu je... |
Celzijev stupanj (C°) |
|
|
|
Nabroji neke načine na koje ljudi iskorištavaju toplinsku energiju Sunčeva zračenja. |
1) zagrijavanje vode u spremnicima tamne boje 2) zagrijavanje vode u solarnim kolektorima |
|
|
|
Utječe li boja kolektora na zagrijavanje vode u njemu? |
U crnim kolektorima se voda više zagrijava jer crna apsorbira više toplinskog zračenja. |
|
|
|
Koje ljudske aktivnosti ovise o temperaturi okoliša? |
Ovisi kako ćemo se odijenuti, hoćemo li ići na izlet, kupanje, početak sadnje i žetve |
|
|
|
Kako šišmiši love u mraku? |
Imaju sposobnost eholokacije. U grkljanu proivode zvuk (ultrazvuk) i odašilju u okolinu. Svojim prilagođenim slušnim organima primaju i analiziraju jeku zvuka (eho=jeka) koji se odbija od prepreke ili plijena. |
|
|
|
Navedi još neke životinje koje koriste eholokaciju osim šišmiša. |
dupini, neki kitovi i rovke te nekoliko vrsta ptica |
|
|
|
Kako čovječja ribica lovi u potpunom mraku? |
Ima izrazito razvijene osjetilne sustave mirisa, okusa, sluha i elektroosjetljivosti kojima "pregledava" svoj okoliš. |
|
|
|
Zašto sova može loviti u mraku? |
Sove lete nečujno. Imaju razvijeno osjetilo sluha i vida koji se izvrsno nadopunjuju. Zvuk plijena u jedno uho stigne nešto ranije nego u drugo, što omogućava sovi da odredi točan položaj plijena. |
|
|
Objasni razliku u izgledu i građi pustinjske i polarne lisice. |
Polarna lisica ima zbijeno tijelo s kratkim ušima i nogama te krzno bijele boje. Pustinjska lisica ima vitkije tijelo s dugim nogama i ušima i krzno žuto-smeđe boje. |
|
|
Koji skakakvac se razvijao na nižoj temperaturi? |
Tamniji skakavac se razvijao na nižoj temperaturi jer mu tamnija boja omogućava da upije više toplinskih zračenja. Svijetliji su se skakavci razvili na višoj temperaturi jer svjetlija boja bolje reflektira Sunčano zračenje. |
|
|
|
Što živa bića trebaju za rast i razvitak? |
Živa bića za rast i razvitak trebaju energiju . |
|
|
|
Energiju dobivamo iz ... |
hrane. |
|
|
|
Što je fotosinteza? |
Fotosinteza je proces kojim biljke stvaraju hranu. Biljke uzimaju vodu iz tla i ugljikov-IV-oksid iz zraka i uz pomoć Sunčane svjetlosti stvaraju kisik i šećer. |
|
|
|
Koju vrstu energije sadrži hrana? |
Hrana sadrži kemijsku energiju. |
|
|
|
Kemijska energija u hrani potječe od ... |
Sunčane toplinske energije, koja je tijekom fotosinteze ušla u biljni organizam. |
|
|
|
Biljke iskoriste dio (čega) za rast i razvitak. |
šećera |
|
|
|
Dio šećera biljke pretvaraju u .... |
škrob koji se gomila u pojedine biljne organe - sjemenke, plodove, podzemne dijelove (gomolj, lukovica, podanak) |
|
|
|
Mnogi biljni organizmi sadrže i/ili ... |
šećer. |
|
|
|
Biljke skladište hranjive tvari u ... |
plodove, sjemenke i podzemne djelove (gomolj, lukovica, podanak) |
|
|
|
Životinje skladište energiju u obliku masnih ... |
naslaga ( npr. svinja, vepar, guska, patka). |
|
|
|
Energiju u obliku masnih naslaga životinje najčešće troše kada ? |
zimi |
|
|
|
Kemijska energija hrane pretvara se u razne.... |
oblike energije (energija kretanja, pokreti disanja, rad crijeva, toplinska energija). |
|
|
|
Dio energije uvijek u obliku topline isijava u ... |
okoliš (tlo,voda, zrak) i na druga tijela |
|
|
|
Ugljen je nastao od ... |
papratnjača i drugih biljaka koje su živjele prije nekoliko milijuna godina. Stabla su propadala u mulj, zbog manjka kisika nisu potpuno istrunula, pod pritiskom materijala koji su ih zatrpali i visoke temperature, drvo je pougljenilo. |
|
|
|
Zemni plin ( gradski ) je smjesa |
metana i drugih plinova. |
|
|
|
Plin u boci je ( najčešće) smjesa ... |
propana i butana |
|
|
|
Koja goriva ubrajamo u fosilna goriva? Fosilna goriva su kakvi izvori energije? |
Fosilna goriva - nafta, ugljen, zemni plin. Neobnovljivi izvor energije. Posebni uvjeti u kojima su nastala ta goriva više ne postoje na Zemlji pa ne mogu nastati nove zalihe. |
|
|
|
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE su: |
-Sunce -voda u rijekama i slapovima -vjetar -valovi |
|
|
|
Solarne stanice (fotoćelije) svjetlosnu energiju pretvaraju u ... |
električnu. |
|
|
|
Solarni kolektori služe za zagrijavanje... |
sanitarne vode. |
|
|
|
Kako rade HIDROELEKTRANE ? |
Voda iz akumulacijskog jezera prolazi kroz vodene turbine hidroelektrane. Pokretanjem turbina u konačnici nastaje električna energija. |
|
|
|
Koja energija nastaje u vjetroelektranama? |
Nastaje električna energija. |
|
|
|
Kako se mijenja energija gorenjem drveta? |
Gorenjem se energija pohranjena u drvetu mijenja u toplinsku i svjetlosnu energiju. |
|
|
|
Kako je nastala nafta? |
U dalekoj prošlosti Zemlje, nastanak povezan s plitkim morima bogatim planktonom. Tijela uginulih životinja nisu se u potpunosti raspala i talože se na dnu. Talog je zatim uz nedostatak kisika izložen visokoj temperaturi i tlaku. |
|
|
|
Kako funkcioniraju vodenice i vjetrenjače? Kako se izmjenjuje energija? |
Energija gibanja vode, odnosno zraka, pokreće mlinski kamen, čime se pretvara u mehaničku energiju koja drobi žito. |
|
|
|
Naftne prerađevine su: |
-benzin -diesel gorivo -mazut -petrolej -loživo ulje |
|
|
|
Zašto ugljen, naftu i plin zovemo fosilnim gorivima? |
Fosilna goriva su nastala od ostataka živih bića (fosili) prije više milijuna godina u posebnim uvjetima visoke temperature i tlaka i manjka kisika. |
|
|
|
Kada gori komad drveta dolazi do pretvorbe energije. Koji oblik energije je uskladišten u drvetu? |
kemijska energija |
|
|
|
Odakle kemijska energija u drvetu? |
Kemijska energija nastaje pretvorbom iz svjetlosne (Sunčane), tijekom fotosinteze. |
|
|
|
Zašto ugljen i nafta više ne nastaju? |
Jer nema vuše posebnih uvjeta nazemlji kakvi su vladali prije više milijuna godina (visoka temperatura i tlak, manjak kisika) |
|
|
|
Svjetlost, toplina i tlo neki su od životnih uvjeta? T/N |
T |
|
|
|
Ne postoje staništa na kojima se ne mijenjaju uvjeti tijekom godine. T/N |
T |
|
|
|
Životinjama za aktivnost treba svjetlost, zato su sve životinje aktivne samo danju. T/N |
N |
|
|
|
Biljke ne mogu preživjeti bez svjetla. T/N |
T |
|
|
|
Tijekom Zemljine prošlosti životni uvjeti se nisu mijenjali do danas. T/N |
N |
|
|
|
Tijekom Zemljine prošlosti klima se uvelike mijenjala. T/N |
T |
|
|
|
Danas žive samo oni organizmi na Zemlji koji su se uspjeli prilagoditi različitim životnim uvjetima. T/N |
T |
|
|
|
Prvi oblik života tijekom Zemljine prošlisti pojavio se u vodi. T/N |
T |
|
|
|
Svojstvo živih bića kije im je omogućilo preživljavanje je ... |
...primjenjivost. |
|
|
|
Lisica bijele boje grzna je bolje prilagođena životu na snijegu? T/N |
T |
|
|
|
Medvjed bijele boje jrzna je bolje prilagođen životu u šumi. T/N |
N |
|
|
|
Boja krzna u određeno doba godine, građa tijela, način hranjenja su različita __________ živih bića koje nazivamo _________. Upravo je to obilježje omogućilo _________ i opstanak živih bića na kakvu staništu. |
Boja krzna u određeno doba godine, građa tijela, način hranjenja su različita obilježja živih bića koje nazivamo prilagodbom. Upravo je to obilježje omogućilo preživljavanje i opstanak živih bića na kakvu staništu. |
|
|
Fitografija prikazuje... |
...Sunčev sustav. |
|
|
|
________ zrači i šalje energiju prema planetima. Oni koji su bliže Suncu dobivaju _______ energije, a oni koji su _______ od njega dobivaju je manje. Zemlja dobiva onoliko energije i topline koliko je potrebno da se na njoj razvije _______. |
Sunce zrači i šalje energiju prema planetima. Oni koji su bliže Suncu dobivaju više energije, a oni koji su dalje od njega dobivaju je manje. Zemlja dobiva onoliko energije i topline koliko je potrebno da se na njoj razvije život. |
|
|
|
Štetno Sunčevo zračenje zaustavlja i djelomično propušta sloj koji se zove ... |
...atmosfera. |
|
|
|
Sunčeva zračenja koja možemo vidjeti i/ili osjetiti jesu: svjetlosno, toplinsko i UV zračenje. T/N |
Netočno. UV zračenje ne možemo ni vidjeti niti osjetiti. |
|
|
|
Ostavimo li kakav predmet na svijetlom i osunčanom mjestu, on će primiti __________. Tu pojavu ljudi iskorištavaju tako da na krovove kuća postavlhaju tzv. sunčane kolektore u kojima se _________ voda. |
Ostavimo li kakav predmet na svijetlom i osunčanom mjestu, on će primiti Sunčevu energiju. Tu pojavu ljudi iskorištavaju tako da na krovove kuća postavlhaju tzv. sunčane kolektore u kojima se zagrijava voda. |
|
|
|
Ako tijelo čovjeka ostavimo dulje vrijeme na temperaturi nižoj od tjelesne, život mu može biti ugrožen jer se tijelo može: - pothladiti - pregrijati - oznojiti - smrznuti |
pothladiti i smrznuti |
|
|
|
Ako tijelo čovjeka ostavimo dulje vrijeme na temperaturi višoj od tjelesne, život mu može biti ugrožen jer se tijelo može:- pothladiti- pregrijati- dehidrirati zbog gubitka vode znojenjem- smrznuti |
pregrijati i dehidrirati zbog gubitka vode znojenjem |
|
|
|
Stalna tjelesna temperatura kod čovjeka kreće se u rasponu od ... |
36C° - 37C° |
|
|
|
Ptice i sisavci imaju _______ tjelesnu temperaturu. Neki organizmi imaju _________ temperaturu tijela koja ovisi o temperaturi _______. |
Ptice i sisavci imaju stalnu tjelesnu temperaturu. Neki organizmi imaju promjenjivu temperaturu tijela koja ovisi o temperaturi okoliša. |
|
|
|
Poveži pojmove: A) biljke, životinje, fotosinteza, skladište energije sa B) škrob, same stvaraju hranu, uzimaju gotovu hranu u okolišu, svjetlosna energija i šećer |
biljke - same stvaraju hranu životinje - uzimaju gotovu hranu u okolišu fotosinteza - svjetlosna energija i šećer skladište energije - škrob
|
|
|
|
Sva energija pohranjena u hrani zapravo je oblik: |
kemijske energije |
|
|
|
Sva energija potrebna našem tijelu oslobađa se iz hrane tijekom... |
probave. |
|
|
|
Biljke hranu kao rezervu mogu spremiti u ... |
plodovima i sjemenkama i u podzemnim stabljikama. |
|
|
|
Životinje odlažu rezervnu hranu uglavnom u obliku šećera, masti, vode i topline. T/N |
Netočno. U obliku masti. |
|
|
|
Energija u prirodi ________ ne nestane, samo se pretvara u druge ________ energije. Tako se Sunčeva energija upotrebljava u procesu _________ i pretvara u kemijsku energiju koja je u hrani. Razgradnjom hrane kemijska energija se pretvara u energiju koju tijelo upotrebljava za rad te u ________________. |
Energija u prirodi nikad ne nestane, samo se pretvara u druge oblike energije. Tako se Sunčeva energija upotrebljava u procesu fotosinteze i pretvara u kemijsku energiju koja je u hrani. Razgradnjom hrane kemijska energija se pretvara u energiju koju tijelo upotrebljava za rad te u toplinsku energiju. |
|
|
|
Oblik energije koji uočavamo uvijek je nastao pretvorbom iz nekog drugog oblika energije. T/N |
T |
|
|
|
Prvo gorivo koje je čovjek ikad upotrebljavao bila je nafta. T/N |
N |
|
|
|
Drvo, nafta i zemni plin su fosilna goriva. T/N |
N |
|
|
|
Fosilna goriva nastala su posebnim procesima tijekom Zemljine prošlosti T/N |
T |
|
|
|
Ugljen nafta i plin su fosilna goriva. T/N |
T |
|
|
|
Prvo gorivo koje je čovjek upotrebljavao bilo je drvo. T/N |
T |
|
|
|
Fosilna goriva su obnovljivi izvori energije. T/N |
N |
|
|
|
Energija fosilnih goriva je svjetlosna energija. T/N |
N |
|
|
|
Poveži pojmove: - udar groma - vodotoci i vjetrenjače - akumulacijska jezera hidroelektrana - Sunce sa - električna energija - iskorištavanje energije gibanja za energiju pokretanja mlinskog kamena - toplinska energija , pretvorba potencijalne energije u energiju gibanja te u električnu energiju |
udar groma - električna energija vodotoci i vjetrenjače - iskorištavanje energije gibanja za energiju pokretanja mlinskog kamena akumulacijska jezera hidroelektrana - pretvorba potencijalne energije u energiju gibanja te u električnu energiju Sunce - toplinska energija |
|
|
|
Biljke u plodovima i sjemenkama spremaju hranjive tvari u obliku ... |
...ulja ili škroba. |
|
|
|
Električnu energiju možemo skladištiti u... |
baterijama. |
|
|
|
Zagrijava li Sunce Zemlju ravnomjerno? |
Ne. Najviše se zagrijava dio koji je izložen Suncu, za to vrijeme se hlade dijelovi u sjeni. More se zagrijava i hladi sporije od kopna. Zbog zemljine rotacije i različitog zagrijavanja dolazi do strujanja zraka i morske vode (vjetrovi i morske struje). |
Velika energija koju su u nekom razdoblju primili zrak i more može izazvati razorne oluje i orkanska nevremena. |
|
|
Kako se iskorištava potencijalna energija akumulacijskog jezera? |
Otvaranjem brane potencijalna energija se pretvara u energiju gibanja pri čemu se gibanje vode može pretvoriti u rad. Gibanjem vode pokreće turbine pretvara se u električnu energiju. |
|
