Use LEFT and RIGHT arrow keys to navigate between flashcards;
Use UP and DOWN arrow keys to flip the card;
H to show hint;
A reads text to speech;
27 Cards in this Set
- Front
- Back
|
Izvori pogreske u testiranju |
Sastavljanje testa (uzorak pitanja/sadrzaja-) Administriranje testa Vrednovanje i interpretacija rezultata - utjecaj ocjenjivača |
|
|
Komponente koje utiču na vrijednost bruto rezultata alwin |
Pravi rezultat Osobine mjernog postupka Pogreske u konceptualizaciju i operacionalizaciji Slucajne pogreske Pogreske koje su slucajne u odnosu na pravi rezultat ali medju sobom koreliraju |
|
|
Kritike klasicne testne teorije |
USPOREDNOST MJERENJA KONGENERICNOST TAU EKVIVALENTNOST |
|
|
Usporednost mjerenja |
Postoji potpuna koleracija pravih rezultata na ponovljenim mjerenjima Sve mjere daju isti pravi rezultat i on se ne mijenja u vremenu |
|
|
Kongenericnost |
Svaki zadatak mjeri samo jedan faktor |
|
|
Tao ekvivalentnost |
Svi zadaci u ISTOJ kolicini mjere neki faktor, Posljedicno sve cestice dobijaju iste numeričke vrijednosti |
|
|
Sta je teorija generalizabilnosti |
Prosirenje klasicne Testne teorije Glavno Razlicite mjere ispitanika Mogu varirati na razlicitim mjerenjima Jer predmet mjerenja varira bas kao sto varira i pogreska Sve je u uzorku U istraživanju uzorkujemo ne samo ljude nego i Vrijeme Situacije Metode Mjere |
|
|
Primjer primjene TG |
Sudija/ eksperimentator procjenjuju agresivnost adolescenata Glavno: razlicite mjere ispitanika variraju u razlicitim ispitivanjima, odakle to razlikovanje rezultata??? * Pogreska u ocjeni (klasicni nesistemski faktori) * Drugacije razumijevanje sto agresivnost jeste - smanjuje se pouzdanost, odnosno smanjenje mogucnosti da se njivoi rezultati generaliziraju na druge sudije Ovo nije klasicna nepouzdanost jer je neslucajna Glavno pitanje da li mozemo procjenu sudije generalizirati na skup sudija |
|
|
Izvori razlikovanje rezultata |
... |
|
|
Univerzum |
Pojedinacno mjerenje je Uzorak iz univerzuma prihvatljivih mjerenja Za koje pretpostavljamo da su medjusobno zamjenjiva |
|
|
Univerzumi sa jednom facetom |
Samo jedan izvor greske Grupa pitanja |
|
|
4 izvora varijabilitet |
Individualne razlike (razlike u predmetu mjerenja) Tezina pitanja (ako su faceta) ili licna jednadžba procjenjivaca Interakcija ispitanika i pitanja Greske mjerenja |
|
|
Univerzum sa dvije facete |
Nekoliko ocjenjivača ocjenjuje ispitanike u nekoliko vremenskih tacaka Ocjenjivači i vrijeme |
|
|
Univerzum sa tri ili vise faceta |
Razliciti ocjenjivači, nekoliko vremenskih tacaka na razlicitim pitanjima |
|
|
Ugnijezdene facete |
Ocjenjivači i ispitanici Situacija je takva da samo neki ocjenjivači ocjenjuju neke ispitanike |
|
|
Razlika izmedju KTT i TG |
Koeficijent pouzdanosti u KTT nam ne govori ništa o tome kako se ocjene jednog sudije prema ocjenama drugih sudija Odredjeni sudija moze biti savršeno pouzdan, ali da se sistematski razlikuje od ostalih sudija |
|
|
Formule |
KTT Devijacijski bruto rezultat je jednak zbiru pravog rezultata i pogreske mjerenja TG Koliko su prosjecne procjene u uzorku u skladu sa Prosječnim ocjenama populacije sudija ili ocjenjivaca |
|
|
G studije |
Odredjivanje mjernih karakteristika metode Ocjenjivanje izvora varijabilnosti Stepen u kojem opazeni skup rezultata mozemo generalizirati na populaciju |
|
|
D studij |
Studij odlucivanja Na osnovu rezultata D studije radimo dijagnostiku i prognostiku Hoytova Metod je najjednostavniji primjer teorije generalizabilnosti |
|
|
Aplikacija rezultata G studije u D studije |
Snaga G studije pokazuje se kada dizajniramo istrazivanje D studije |
|
|
Imamo 4 mogucnosti pokazivanje snage G studije |
Da jedan sudija ispituje sve ispitanike Da veci broj sudija ispituje sve ispitanike Da napravimo parove sudija i ispitanika pri čemu jedan sudija ocjenjuje samo jednog ispitanika Da veci broj sudija ocjenjuju samo jednog ispitanika |
|
|
Biranje sudije prema kriteriju njihove kvalitete |
Moze nam dati precijenjen ili potcijenjen rezultat za specifičnog sudiju Bolji nacin procjene kvaliteta sudije jeste korelacija njegovih ocjena sa ukupnim ocjenama Odredimo koeficijent generalizabilnosti za svakog sudiju |
|
|
Koeficijent generalizabilnosti za svakog studiju |
|
|
|
Ukoliko imamo nekoliko ocjenjivaca koji Ce ocjenjivati sve ispitanike |
|
|
|
Kada Ce svaki ispitanik imati svog ocjenjivaca |
|
|
|
Kada grupa ocjenjivača ocjenjuje samo jednog ispitanika |
|
|
|
Teorija generalizabilnosti nam govori |
Da unutar pogreske nije sve slucajno Da pravi rezultat ne mora biti isti Da je glavno pitanje koliko rezultate mozemo generalizirati na populaciju |
