Use LEFT and RIGHT arrow keys to navigate between flashcards;
Use UP and DOWN arrow keys to flip the card;
H to show hint;
A reads text to speech;
70 Cards in this Set
- Front
- Back
|
Koje su to mentalni procesi odgovorni za percepciju inkongruencija razumijevanje šale produkciju koMike Zašto je nešto smiješno a nešto ne Uloga kreativnog mišljenja Veza jezika i humora Bolje pamtimo smiješne od ozbiljnih tema |
Okvir kognitivne psihologije Kapaciteti uma za reprezentaciju i obradu informacija kao i njihovo strukturalno i funkcionalnu predstavljanja u Mozgu Okvir neuroznanost i lingvistike informatike |
|
|
Kad se javljaju kognitivne teorije humora |
19 stoljeća ali tek 70-ih godina postaje aplikativno Naslijeđe starijih teorijskih pristupa teorija in kongruentnost i iznenađenja teorija suprotnosti i geštalt teorija |
|
|
Koji je centralni pojam kognitivnih teorija |
In kongruentnost Nagla reorganizacija perceptivno polja ili percepcija nesklada |
|
|
Na šta se fokusira teorija in konkurentnosti |
Fokusira se na kognitivne elemente humora |
|
|
Kako nastaje humor |
Povezivanje dvije različite ideja ili situacije na neočekivan način |
|
|
Zašto se više fokusira na kognitivne procese u osnovi šala i viceva |
Jer one značajnih dijelom ne ovisi o kontekstu u odnosu na razgovornog humora |
|
|
Šta je definiraj uče k************* humoran |
Inkongruentnost |
|
|
Konceptualni okvir kongruentnosti |
Način reprezentacijei organizacije znanja Shame |
|
|
Šta su šema |
Mentalne reprezentacije koje nam omogućavaju konstrukciju mentalnog modela svijeta
Formiraju se na osnovu našeg prethodnog iskustva
Sastoji se od očekivanja često ne svijesti o tome kako nešto izgleda ili bi trebalo izgledati Tornik smatra da je to klaster znanja koji reprezenta neku opciju proceduru objekt događaji situaciju Šema opisuje opce k************* objekta događaja ili pojave Uključuje varijable kojima se specificirati različiti objekti To je kostur na koji se dodaju detalje |
|
|
Skripte i okviri |
Poseban slučaj šematski reprezentacije znanja pa se okvir koristi za opis fizičkog okruženja a skripta se odnosi na rutinski aktivnosti |
|
|
Kako skripta može biti organizira na |
Vremenski redoslijedom prema principu centralnosti |
|
|
Kako idi proces pronalaska humora |
Prvo se aktivira sEma ili skripta i na taj način pronalazimo smisao u sadržaju Ulazni informacije se ne slažu sa uobičajenom šemom koja se prva aktivira Traži se druga šema koja omogućava bolje razumijevanje sadržaja Ta druga šema ima drugačije kontradiktorno objašnjenje humoristi kog sadržaja |
|
|
Šta je osnova humorističke in kongruentnost i |
Simultano aktiviranje dvije in kompatibilni sheme |
|
|
Teorije koje smatraju da kognitivni procesi izazivaju humor |
Apterova teoriju humora- kog+ motivacijski Wyera I Collinsa model izazivanja humora |
|
|
Teorija stavaralastva |
Koestler U znaku broja 3 3 tipa kreativnih pojedinaca- umjetnik, mudrac, saljivdjija 3 osnovna elementa u teoriji kreativnosti Bisocijacija, matrica I kod 3 karakteristike humora- originalnost, naglasavanje I ekonomicnost |
|
|
Humor stvaralacka aktivnost koja |
Stimulusi na visokoj razini kompleksnosti dovode do Jakog i brzog odgovora na nivou fizioloških Refleksa
Humor kao infekcija napad agresivnosti a reakcija je smijeh Ne smije djeluju objektivni faktori tako da rijetko kad govorimo o spontanom smijeh Ne smije djeluju objektivni faktori tako da rijetko kad govorimo o spontanom smijeh Ne smije djeluju objektivni faktori tako da rijetko kad govorimo o spontanom Ne smije djeluju objektivni faktori tako da rijetko kad govorimo o spontanom |
|
|
Funkcija humora su |
Očuvanje ravnoteže duha jačanje socijalni i grupni pripadnici |
|
|
Kako nastaje humor prema Koestler |
Kada određenu situaciju ideju događaj istovremeno percipirano iz dvije podjednako vrijedna ali potpuno suprotne perspektive |
|
|
Kako nastaje proces bisocijacije |
U znanstveni otkrićima i umjetničkog kreativnosti tako da je humor stvaralačka aktivnost Bisocijacija je rezultat presjeka dva prilično različita izvora Matrica predstavlja način ponašanja prema već utvrđenim pravilima Kod je pravilo koje matricu ograničava u njenim referentnim kretanjima |
|
|
Šta je neophodno za razumijevanje humora |
Sposobnost stvaralačkog mišljenja |
|
|
Uvjeti koji se trebaju udovoljiti da bi se šala doživjela smiješno |
Neočekivanosr Ali nije dovoljno
Potrebno je primijeniti dvije ne uporedive ravni značenja u isto vrijeme na isti doživljaj Idiomatsko značenje razgledanja I doslovno znacenje |
|
|
Faze sale |
1. Sala uzrokuje napetost- 2 nepovezive matrice Napetost raste dok rasplet ne postane logican Napetost koju oslobadjamo dovodi do smijeh |
|
|
Koestler 3 osnovne karakteristike humora |
Originalnost Naglasavanje Ekonomicnost Kriteriji vrednovanja koliko je sala smijesna |
|
|
Originalnost |
Efekt iznenadjenja |
|
|
Naglasavanje |
Stvaramo napetost |
|
|
Ekonomicnost |
Izostavljanje suvisnih detalja |
|
|
Dvije bitne komponente |
Emocionalna I intelektualna Svakodnevni zivot I minimalna kog napor za razumijevanje Komedija, Satire intelektualna komponenta |
|
|
Kako se humor moze izraziti prema Koestleru |
Banalnost I uzvisenost Karikature Satire Nesposobnosti Foneticki oblici sa 2 značenja |
|
|
Suls kognitivno strukturalni model humora |
Faktori zaslužni za vrednovanje humora su situacija motivacija i emocija Informacije iz šale aktiviraju znanje koje se može koristiti da bi se te informacije interpretira le Nakon toga imamo sklop generaliziran ocekivana koji se odnose na tip informacije koje će uslijeediti Susrecu se sa informacijom koja odstupa od očekivanja Osoba pretražuje svoje pamćenje tražeci inovi koncepte koji spadaju u drugu domenu znanja Ovaj proces zahtjeva reinterpretacija izvornih informacija a to izaziva humor |
|
|
Suls kognitivno strukturalni model humora |
Faktori zaslužni za vrednovanje humora su situacija motivacija i emocija Informacije iz šale aktiviraju znanje koje se može koristiti da bi se te informacije interpretira le Nakon toga imamo sklop generaliziran ocekivana koji se odnose na tip informacije koje će uslijeediti Susrecu se sa informacijom koja odstupa od očekivanja Osoba pretražuje svoje pamćenje tražeci inovi koncepte koji spadaju u drugu domenu znanja Ovaj proces zahtjeva reinterpretacija izvornih informacija a to izaziva humor |
|
|
Shvatanja umora kao rješavanje problema |
Humor se javlja kao posledica razrešenja inkongruentnost i a ne na osnovu stalnog prisustva Izloženosti Sali dovodi do predviđanja mogućih ishoda Ako završetak se ne podudara sa predviđenim ishodom osoba se iznenadi i traži kognitivna pravila koja će objasniti završetak i početak humorističkog sadržaja |
|
|
Šta se dešava ako ne pronađemo kognitivno pravilo |
Kognitivno pravilo ako ne pronađemo odnosno ako naša očekivanja ne možemo objasniti onda nismo ni razbiješ ili in kongruentnost i ostaćemo samo zbunjeni |
|
|
Suls 2 faze odvijanja humora |
U prvoj fazi se u viđa nesklad odstupanja od očekivanja i u drugoj se razrešava i shvaca nesklad |
|
|
Uvidjanje nesklada i odstupanje od očekivanja |
Pojedinac prepozna da su koncepti koji su u početku aktivirani nedovoljno interpretativni za razumijevanje sali |
|
|
Objašnjenje sebi |
Informacije koje mi dobijemo od šale aktiviraju određene koncepte ali oni su nedovoljno za razumijevanje žali zbog toga mi odstupaju od očekivanja |
|
|
Rješavanje i svacanje nesklada |
Traži se alternativni koncepti koji će omogućiti pojedincu da informacije u cijelosti shvate |
|
|
Kritika sulcu |
Primjenljiv na razumijevanje šale i drugih duhovnih stimulusa za koje subjekti vjeruju da su smiješni oni već imaju cilj zbog kojeg je informacija smiješna u trenutku kad je primi Šta ako ne očekujemo humor Svi tipovi nesklada neće izazvati humor Rješavanje nesklada može biti nužno ali ne i dovoljno za izazivanje humora |
|
|
Individualne razlike humora za kreativnošću i inteligenciju |
Pojedinci koji imaju visok smisao za humor su Vješti u brzim perceptu alno kognitivnim zamjenama u okviru datih referenci |
|
|
Kognitivni pristup izučavanja humora |
Aktivni smisao za humor jer je naglašena produkcija i razumijevanja duhovnog materijala a ne pristupima mjerenja humro zasnovanim na samoprocenama |
|
|
Na šta su rezultati istraživanja baziranih |
Fokusirani su na kognitivne aspekte umora kao što su procesi mišljenja koji je uključen u razumijevanju i produkciju humora takođe imamo povezanost između stvaranja umora i kreativnosti |
|
|
Povezanost umora i inteligencije |
Inteligencija nije povezana sa opčim razumijevanjem umoran ali se pretpostavlja da postoji povezanost između shvatanja umora i producirani umora Postoji visoka povezanost između inteligencije i sposobnosti osobi da objasni smisao serije šala Postoji značajna povezanost između verbalne inteligencije i humoristički kognicije koje su operacionalni dirali kao razumijevanje i vrednovanje šali Između pasivnog smisla za humor i osjetljivost i za probleme postoji povezanost od 0,30 9a između aktivnog smisla za humor i osjetljivost iza probleme imamo povezanost 0,40 8 Za razumijevanje šala neophodno je određena razina kognitivni razvijenosti ali to ne znači da inteligentni ljudi imaju i više i smisla za humor |
|
|
Apterova teorija humora |
Opća teorija ličnosti i motivacije pored kognitivnih faktura uzima u obzir i faktore motivacije i aplikativna je na različite tipove humoristički ih doživljaja i izazivanja humora |
|
|
Od čega se sastoji informacija iz sale |
Ljudi objekata ili događaja na koje se šala odnosi obuhvata k************* govornika i aspekte socijalni situacije u kojima se iznosi sala Moraju se uzeti u obzir sve aspekti informacije kako bi se shvatio umor Primljeni valja na apsolutno sve oblike humora ne samo šale i karikature nego i dosetke i Slučajni društvene doživljaje |
|
|
Suls osnova |
Proces razumijevanja umora nalazi razrešenja nesklada |
|
|
Za izazivanje i razumijevanja humora potrebna tri faktora apter |
Reinterpretacija umanjivanje i nezamjenjivanje i motivacioni faktor Prva dva faktora odnosi se na samu informaciju Ne moramo odmah zamijeniti informaciju možemo je interpretirati Te informacije moraju umanjiti percepciju stvarnosti u vrijednosti u odnosu na raniju interpretaciju |
|
|
SLični konstrukti |
Nezamjenjiva nje može dovesti u vezu sa mišljenjem prema kojem izazivanja humora zahtjev a istovremeno primjenu dvije neuporedive ravni značenja u isto vrijeme na isti način Obilježja stimulusnog događaja koje mogu biti umanjene kao posledice reinterpretacija ne moraju se odnositi samo na ljude i objekte nego i komunikaciju |
|
|
Treća važna karika izazivanja humora |
Jasno naglašavanje da ciljevi procesiranja informacija mogu imati ulogu u određivanju reakcije na te informacije Cilj reakcija Kognitivna aktivnost postizanja ovog cilja interferira sa općenitijim procesima razumijevanja koji izazivaju humor |
|
|
Nedostaci |
Ne može objasniti razlike u poteškoćama shvatanja iskustva ili sklopa informacija Nisu dovoljno arti kulira kog nitivni mehanizmi koji leže u efektima motivacije |
|
|
Teorija izražavanja humora wyera I collinsa |
Fenomen izazivanja humora Kog procese osnovi razumijevanja I elaboracije Moze objasniti, ali I predvidjeti |
|
|
2 Aspekta vazna u modelu |
Jasna distinckija izmedju pojmova razumijevanja I elaboracija Razumijevanje je kodiranje stimulusnog događaja u vec postojecim shemama udrzuzene udrzuzene sa zakljuccima o karakteristikama koje su potrebne za razumijevanje, humor. Stimulus u kontekstu prethodnog Elaboracija je svjesno izvođenja zakljucaka o obiljezjima stimulusa , q koje nisu obuhvacenje pocetnim kodiranjem I koje nisu nužne za razumijevanje misli koje mogu biti stimulirane I kodiranjem |
|
|
Na cemu se zasniva teorija Wyera I Coölinsa |
Šematska organizacija znanja u dominu socijalni kognicija |
|
|
Šta je nužno za izazivanje humora |
Nužno ali ne i dovoljno simultano aktiviranje dvije različite šeme za razumijevanje jedne te iste situacije ili događaja Humor se javlja samo ako druga shema dovodi do interpretacije koja je manje vrijedna ili važna u odnosu na inicijalnu To je reinterpretaciju situacija tako da se doživljava manje lijepim a viši trivijalni nego što je prvobitno izgledala |
|
|
Šta je nužno za izazivanje humora |
Nužno ali ne i dovoljno simultano aktiviranje dvije različite šeme za razumijevanje jedne te iste situacije ili događaja Humor se javlja samo ako druga shema dovodi do interpretacije koja je manje vrijedna ili važna u odnosu na inicijalnu To je reinterpretaciju situacija tako da se doživljava manje lijepim a viši trivijalni nego što je prvobitno izgledala |
|
|
Prethodni stimulusi nešto utječu |
Koncepti i šime aktivirane prethodnim stimulusima utječu na interpretaciju kasnije tako da se interpretira na tematski konzistentan način |
|
|
Treći postulat uvjeti koji određuju ne kongruentnost stimulusa kao i uvjete aktiviranje druge domeni znanja |
.... |
|
|
4. Postulat |
Uloga razrešenje nesklada odnosno proces reinterpretacija Stimulus je ne kongruentan ako se ne može interpretirati u terminima znanja izvedenog iz prvobitnog domena Kada se pristupa identificirati koncepata i šema u drugoj domeni a može se primijeniti i na inicijalni događaj |
|
|
5 Postulat |
Vjerovatno je da će slušatelj tumačiti pragmatični implikacije komunikacije Sta je htio da kaze zaista Slušajte zaključuje da doslovno značenje izvorni poruke nije bilo ono koje je komunikator imao namjeru prenijeti i poruka će biti reinte preti dana Reinterpretacija je konzistentna se normativnim principima |
|
|
6 Postulat |
Umor će biti izazvan samo ako su finalne k************* jednog ili više referentnih stimulusa prethodna interpretirani manje vrijednosti ili važnosti u odnosu na one k************* o kojima je zaključeno na osnovu izborne interpretacije događaja |
|
|
6 Postulat |
Umor će biti izazvan samo ako su finalne k************* jednog ili više referentnih stimulusa prethodna interpretirani manje vrijednosti ili važnosti u odnosu na one k************* o kojima je zaključeno na osnovu izborne interpretacije događaja |
|
|
Omalovažavanja |
Mora zadržavati reinterpretacija k************* omalovažavanje osobe ili događaja koja je u početku bila povoljna interpretira na |
|
|
Umanjivanje |
Nije dovoljno za izazivanje umora potrebna je optimalna vrijednost vremena i napora da se identificirati i primjene koncepti potrebni za interpretaciju |
|
|
7 Postulat |
Količina smijeha je u funkciji obrnutog slova u u vremena i napora uloženog u identifikaciju i primjenu koncepata potrebnih za interpretaciju |
|
|
8 Postulat |
Količina humora je monotona funkcija količine kognitivne elaboracija događaja i implikacija nastalih nakon reinterpretacija |
|
|
Kognitivna elaboracija |
Odnosi se na implikacije samih interpretacija kao i na različita aspekte samog događaja sretno Neke ne moraju biti Generali Zira ne iznutra mogu i i spolja iz implikacija početnog događaja ponašanje koje se ponavlja |
|
|
Ponavljanje sale |
Poznata- dopadljiva Effektiv učestalost isti kod svih sala Ako ima visok elaborscioni potencijal moramo je cuti vise puta Ponovljena sala otvara drugi Set implikacija , a to do izazivanja humora |
|
|
Motivacijski faktori |
Medijacijska uloga u objasnjavanju teškoća razumijevanje I kog elaboracije -apter .
Kada se pojedinac sretne sa stimulusnim događajem bez određenog cilja ipak ima potrebu da razumije događaj Ovaj cilj je prisutna sve dok se ne pojavi specifični cilj Specifični cilj se aktivira kada pojedinac želi formirati impresiju o osobi koja je pružila informaciju kada evaluiranje izvor informacija ili kada osoba želi da ostavi dojam kompetentni osobe ili pod utjecajem normativnog socijalnog utjecaja |
|
|
Izazivanje humora u socijalnim situacijama |
Spontanost Razumijevanje šali podrazumijeva semantičko i epizodi čko znanje koje se aktivira zbog sadržaja sali a ne zbog obilježja situacije a hoće li šala izazvati humor ovisi od prirode i konteksta |
|
|
Razlika između sale I dosjetke |
Sala predstupanj dosjetka
Koncept i znanje potrebno za stimuliranje reinterpretacije sadržaja dosjetki koja nisu uvijek jasna slušate nju
Dosljedak Shvata samo osoba koja dijeli ista znanja sa govornikom
Uvjeti u kojima nastaje sala , najavimo, nema vremena procijeniti , cilju usmjereno procesiranje informacija |
|
|
Da li ce humor biti izazvan faktori |
Razlike izvođač i opasač prvi i osmi postulat Motivacijski faktor da ostave pozitivan dojam na druge samopredstavljanja |
|
|
Utjecaj motiva na izazivanje selfi referentnog umora |
Aktiviranje tehnika samo predstavlja na verovatno povećava osjetljivost na ponašanje i njegove posljedice Količina humora izazvanog nečijim ponašanje delimično je funkcija teškoće se interpretiranje uzorka objašnjenja nečijeg ponašanja Količina doživljaju humora je funkcija količini i tipa kognitivne elaboracija koja slijedi nakon interpretacije događaja koji je izazvao humor |
