• Shuffle
    Toggle On
    Toggle Off
  • Alphabetize
    Toggle On
    Toggle Off
  • Front First
    Toggle On
    Toggle Off
  • Both Sides
    Toggle On
    Toggle Off
  • Read
    Toggle On
    Toggle Off
Reading...
Front

Card Range To Study

through

image

Play button

image

Play button

image

Progress

1/15

Click to flip

Use LEFT and RIGHT arrow keys to navigate between flashcards;

Use UP and DOWN arrow keys to flip the card;

H to show hint;

A reads text to speech;

15 Cards in this Set

  • Front
  • Back

1. Objasniti pojam konzistencije grafičke boje

Opste stanje boje, njen sastav - sadrzajnost

Objasniti pojam viskoziteta. Zašto je ova osobina važna u štamparstvu?

Viskoznost je unutrasnje trenje medjumolekulskih cestica - otpor kojim se boja suprotstavlja tecenju. Tecenje je kontinualna deformacija boje pod Dejstvom spoljasnje sile

Prikazati trenje između čestica boje?

Unutrasnje trenje izmedju cestica boje se javlja pri prelazu jedne cestice preko druge.Ukoliko imamo sistem od dve paralelne ploce izmedju kojih je boja i gornja ploca se pomera pri delovanju sile F, uspostavice se konstantan gradijent brzine G kojim ce se kretati medjuslojevi, prvi sloj ce se kretati brzinom v a poslednji ce biti zadrzan usred staticke donje ploče.

Definisati koeficijent viskoznosti i fluidnost.

Koeficijent viskoznosti se definise kao odnos napona na smicanje i gradijenta brzine:ni = t/GMerna jedinica je paskalsekunda, a njena reciprocna vrednost je fluidnost.

Podela i princip rada viskozimetara.Viskozimetri se dele na one koje se koriste za retke i guste boje

Retke - za flekso i duboku stampu - po Fordu. Sud odredjene zapremine se napuni bojom, nakon cega se viskoznost izrazava vremenskom jedinicom u toku koje ce boja isteci u obliku neprekidne niti kroz diznu odredjene dimenzije.Guste - Stormeov, Mak-Mičelov, Brukfildov, Hoplerov, Larajev U sudu u koji se stavlja boja se nalazi pokretno telo odredjenog oblika i dimenzija. Sve metode se baziraju na merenju otpora koji pruza boja pri prolasku stranog tela kroz nju.

Opisati određivanje viskoznosti kapilarnim viskozimetrom po Ostvaldu.

kapilarni viskozimetar koji se najcesce koristi, za njegovo kalibrisanje pomocu cega odredjujemo njegovu konstantu se koristi destilovana voda.Nakon pranja i susenja viskozimetra pipetom se odmeri 8cm^3 destilovane vode i propipetom se tecnost potisne do oznake iznad trbuha. U trenutku kad stigne do oznake M1 se ukljuci stoperica i meri se vreme sve dok se menisk tecnosti ne spusti do M2. Merenje se ponovi 2x sa d.v

Definisati jednačinu pomoću koje se računa dinamička viskoznost.

Ni = K x Ro x t K - konstanta viskozimetra Ro - gustina tecnosti t - vreme isticanja u Ostvaldovom viskozimetru 8. Opisati pojavu površinskog napona.

Opisati pojavu površinskog napona

Povrsinski napon je teznja tecnostida se ponasa kao zategnuta elasticna opna kako bi smanjila svoju slobodnu povrsinsku energiju. Posledica povrsinskog napona jeste razlog zasto kapi zauzimaju sferni oblik.

Opisati uređaj i postupak određivanja površinskog napona

Povrsinski napon se odredjuje metodom kapilare pri cemu se meri visina podizanja tecnosti u kapilarnoj cevi poznatog precnika katotetometra. Katotetometar je uredjaj koji meri razliku u visini dveju tacaka, narocito malih razlika nivoa tecnih stubova u cevima. U katetometar se stavljaju rastvori grafickih boja za tabacnu ofset stampu i njihovih smesa i ofsetin.

Kako se izračunava površinski napon?


y = r ro g h / 2

Definisati tečljivost grafičke boje.Opisati metod određivanja tečljivosti boje.


Tecljivost graficke boje karakterise sposobnost boje da se dobro i ravnomerno rasporedjuje po povrsini valjka stamparske masine. Odredjuje se tako sto se nanese kap na povrsinu staklene ploce, preklopo drugom, i ceka 30 min, nakon cega se meri precnik pritisnute kapi i razlika kroz prvobitni precnik se izrazava u procentima.

Definisati dužinu grafičke boje. Opisati metod određivanja dužine boje.

Duzina je svojstvo koje omogucava boji da se rastegne u obliku niti. Velicina rastezanja bez prekidanja odredjuje da li je grsficka boja duga ili kratka. Izmedju palca i kaziprsta se uzme malo graf boje i zatim se razvlaci u obliku niti odvajanjem prstiju

Definisati lepljivost grafičke boje. Opisati metod određivanja lepljivosti boje

.Lepljivost se definise kao otpor graficke boje ka razdvajanju, ili sila koja je pottebns za razdvajanje tankog sloja graf boje na papir. Od lepljivosti boje u procesu stampe zavisi transport graficke boje kroz sistem dovodjenja boje u masinu , kao i sposobnost prelaska boje na stamparsku podlogu. Uzorak se stavi na staklenu plocu i lagano se dodiruje prstom.

Opisati postupke ispitivanja otpornosti otiska na dejstvo hemikalija (kiseline, baze i organskih rastvarača).

Isecaju se uzorci 20x50mm, dva za svaku hemikaliju, obelezavaju se sa s i stavljaju u petrijevu posudu sa hemikalijom. Vade se i prave se sendvici od staklenih ploca, dva filter papira iznad i ispod uzorka tako da je on u sredini i stavlja se teg od 1kg. Meri se razlicito vreme uzorkovanja i vrsi se ispitivanje postojanosti referentnog otiska koristeci filter papir, po isteku se uklanjaju iz sendvica, ispiraju dejonizovanom vodom i suse na 50 stepeni. Nakon toga se uporedjuju sa neispitivanim uzorcima za otiske u vidu promene obojenosti i curenj

Opisati ispitivanje postojanosti otiska na savijanje, boranje, grebanje i otiranje i lepljivu traku.

ispitivanje postojanosti otiska na savijanje – postaviti ostitak/foliju između palca i kažiprsta obe ruke sa razmakom od 13 mm između ruku i saviti 10 puta – ispitivanjem površine razmatra se gubitak grafičke boje ->ispitivanje postojanosti na boranje – postaviti otisak/foliju između obe ruke tako da su šake udaljene oko 5 cm – boranje se vrši tako što se ruke pomeraju ka i od sredine 5 s ->ispitivanje postojanosti na grebanje – postaviti otisak/foliju na ravnu površinu i noktom polako preći preko površine otiska i proveriti za eventualna oštećenja ->ispitivanje postojanosti na otiranje – -suvo otiranje – postaviti otisak/limenku na ravnu površinu i pažljivo koristeći palce ili prst – u početku se koristi mali pritisak, pa se postepeno povećava da bi se utvrdilo kolika je postojanost na otiranje -vlažno otiranje – ispitivanje se može vršiti pomoću prsta ili komada vate – na otisak/limenku nanese se nekoliko kapi vode i vrši se otiranje ->ispitivanje postojanosti na lepljivu traku – otisak/folija/limenka se postave na ravnu površinu i traka od 10 cm pomoću palca se zalepi bez mehurića i nabora – posle 90+/- 30 s traka se naglo povuče sa otiska pod uglom od 1800