Use LEFT and RIGHT arrow keys to navigate between flashcards;
Use UP and DOWN arrow keys to flip the card;
H to show hint;
A reads text to speech;
101 Cards in this Set
- Front
- Back
Model razvoja nadarenost i lubinski i benbow |
Teorijski model razvoja nadarenost i nastao je kao sinteza radex skaliranja kognitivnih sposobnosti Hollandovog heksagonalnog modela interesa i teorije prilagodbe radu proširene na obrazovni kontakt |
|
Teorije prilagodbe radu |
Kompetentnost u obavljanju određenog posla i osjećaj zadovoljstva koje pruža posao glavni su kriteriji adekvatne prilagodbe osobe radnoj sredini |
|
Idealna sredina |
Ona koja odgovara k*************** ličnosti pojedinca pa se optimalni razvoj ličnosti postiže kada su potrebe pojedinca zadovoljene a njegove sposobnosti na odgovarajući način potaknute |
|
Identifikacija |
Sposobnosti i interesi |
|
Rad sa nadarenim |
Kognitivni zahtjevi potkrepljenja |
|
Evaluacija |
Kompetentnost zadovoljstva |
|
Sklad između pojedinca i okruženja |
Kompetentnosti zadovoljstva |
|
Kompetentnost |
Sposobnost uskladjena sa kognitivnim zahtjevima |
|
Zadovoljstva |
Interesi usklađeni sa potkrepljenja |
|
Elementi modela i njihove međusobne relacije korespondiraju trima važnim fazama celovitog pristupa problemu nadarenost i |
Lijevom stranom modela specificiraju specificiraju se varijable važne u procesu identifikacije Elementi koji se nalaze u sredini odnosi se na edukaciju nadarenih Elementima desne strane modela specificiraju se varijable evaluacije procesa identifikacije i edukacije nadarenih |
|
Zamisli osobu kao potencijalno nadarenu |
Da li postoji korespondencija između njegovih sposobnosti i kognitivnih zahtjeva i da li postoji korespondencija između interesa potkrepljenja |
|
Konceptualizacija nadarenost i renzulli troprstenasti model |
Konceptualizacija nadarenost i mogu se predstaviti spektrom ideologija na kontinuumu konzervativno gledište liberalno gledište Odraz stepena restriktivnosti u odgovoru na pitanje ko treba biti uključen u specijalne programe i usluge kakvi programi trebaju biti |
|
Na osnovu čega se učenik uključuje u program za gledišta |
Sadržaj nivo izvrsnosti |
|
Gledišta na osnovu sadržaja i nivoa izvrsnosti |
Sadržaj konzervativno sadržaj liberalno nivo izvrsnosti konzervativno nivo izvrsnosti liberalno |
|
Sadržaj konzervativno |
Samo za akademsko područje na primer matematika prirodne nauke |
|
Liberalno sadržaj |
Pored akademskog programi za druga područja na primer muzika kreativno pisanje vještine komunikacije |
|
Nivo izvrsnosti konzervativno |
Izuzetno visok granični rezultat na objektivnim testovima sposobnosti |
|
Izvrsnosti liberalno |
Nešto niži granični rezultat na objektivnim testovima sposobnosti |
|
Koji se problem javlja kod liberalnog gledišta |
Problem subjektivnosti mjerenja ako se određeni stepen subjektivnosti ne može tolerisati onda se definicije nadarenost i i programi moraju ograničiti na sposobnosti koje možemo mjeriti |
|
Dvije vrste nadarenost neisseru |
Inteligencija nije unitarni koncept postoji više i inteligencija prema tome jedna definicija ne omogućava objašnjenja multi facijalnog fenomena inteligencije uvijek ćemo imati nekoliko konceptualizacija pa prema tome i definicija nadarenost i |
|
Dvije široke kategorije nadarenost i |
Školska i kreativno produktivna |
|
Školska nadarenost |
Nadareno za rješavanje testova ili učenje školskog gradiva utvrđuje se testovima sposobnosti najčešće se koristi u selekciji učenika za specijalne programe |
|
Gdje se ova inteligencija vrednije |
Sposobnosti Koje su potrebne za rješavanje zadataka iz testova inteligencije ili postignuće najviše se vrednuju u tradicionalnom školskom okruženju Relativno stabilna tokom vremena Za učenika kod kojih se utvrdi školska nadarenost renzulli predlaže sažimanje programa kao postupak modifikacije standardnog programa |
|
Kreativno produktivna nadarenost |
Odnosi se na oni aspekte ljudske aktivnosti u kojima se prednost daje razvijanju originalnih materijala i proizvoda Situacija u kojima se promoviše ova vrsta nadarenost i naglašavaju korištenje i primjenu informacija sadržaj i vještina mišljenja proces na integrativni induktivni i prema realnim problemima usmjeren način |
|
Kako treba učiti |
Učenje putem otkrića problemsko učenje promovisanje kreativnog mišljenja Stvarno nadareni prepoznati su pojedinci koji proizvode a ne oni koji samo konzumiraju znanja |
|
Tri prstena nadarenost i |
Iznad prosječne ne nužno superiorne sposobnosti predanost u zadatku kreativnost |
|
Iznad prosječne sposobnosti |
Opšta sposobnost specifična sposobnost |
|
Opšta sposobnost |
Kapacitet procesiranja informacija integracija iskustva što rezultira odgovarajućom i adaptivnom reakcijom u novoj situaciji kapacitet apstraktnog mišljenja |
|
Specifične sposobnosti |
Kapacitet usvajanja znanja vještina ili sposobnosti u jednoj ili više specijalizirane aktivnosti Hemija balet matematika fotografija Mnoge specifične sposobnosti ne mogu se mjeriti testom nego se evaluiraju tehnikama procjene usmerenim na uradak Iznad prosječne sposobnosti 15 20% najviših rezultata u bilo kojem području Opšte ili specifične sposobnosti |
|
Predanost zadatku |
Motivacija energija usmerena na neki problem ili specifično područje istrajnost upornost usmjerena praksa fascinacija zadatkom ili području Već od 12 godine nadarena deca provode u aktivnostima toliko vremena Koliko prosječna Djeca u gledanju tv-a |
|
Kreativnost |
Originalnost fluentnost fleksibilnost divergentno mišljenje tradicionalna škola Favorizira konvergentno mišljenje Mjerenje kreativnosti Da li te Steven tvog mišljenja ima zadovoljavajuće prediktivno validnost |
|
Definicija nadarenog ponašanja |
Nadareno ponašanje čine ponašajne odlike koje reflektiraju interakciju tri osnovna klastera iznad prosječni sposobnosti kreativnost i predanost zadatku |
|
Taksonomija ponašajnih manifestacija klastera iznad prosječne sposobnosti |
Visok nivo apstraktnog mišljenja verbalno i američko rezonirati pamćenje Prilagođavanje novim situacijama ili oblikovanje novih situacija Automatizacija procesiranja informacija Primjena opštih sposobnosti na jednu ili više specijaliziranih područja |
|
Taksonomija ponašajnih manifestacija klastera predanost zadatku |
Visok nivo interesovanja entuzijazam fasciniranost i uključenosti rješavanje određenog problema područja Izdržljivost marljivost odlučnost posvećenost samopouzdanje snažan ego snažno vjerovanje u vlastiti sposobnosti Sposobnost identificiranja značajnog problema |
|
Taksonomija ponašajnih manifestacija klastera kreativnost |
Fluentnost fleksibilnost originalnost otvorenost prema novim iskustvima prihvatanje novog i drugačije radoznalost spekulativnost sklonost avanturama i misaonim igrama osjetljivost na detalje estetske k************* |
|
Model diferencijacije nadarenost i i talentiranosti |
Pravi Jasnu diferencijalnu definiciju između nadarenost i i talent Iran osti Nadareno se odnosi na posjedovanje i korišćenje neuvježbanih i spontano izraženih prirodnih sposobnosti u barem jednom dominu sposobnosti Talent na sistematski razvijene izvanredne sposobnosti to jest vještine i znanja u barem jednom polju ljudske aktivnosti |
|
Model se sastoje od šest komponenti |
Prirodne sposobnoste nadarenost intrapersonalni katalizatori O kolinski katalizatori proces razvoja talentiranosti Factor slučaja i sistematski razvijene vještine talenti |
|
Prirodni sposobnosti |
Početna tačka razvojnog procesa koji se odvija više ili manje spontana tokom ranog detinjstva Pod značajnim utjecajem nasljednih faktura Ako označimo ove sposobnosti kao prirodne još uvijek to ne znači da su one fiksni uređeni entiteti stabilni u svojoj ekspresi osim bioloske maturacije Razvoj ljudskih sposobnosti je u značajnoj meri pod utjecajem okolin skih stimulacija |
|
Talenti |
Progresivno javljaju kroz proces transformacija visokih sposobnosti u dobro uvježbanje trenirane vještine u pojedinim područjima ljudske aktivnosti |
|
Proces razvoja talentiranosti |
Sastoji se u transformaciji specifičnih prirodnih sposobnosti u vještine kojima se defiNisu kompetencije ili ekspernosti u određenom zanimanju |
|
Četiri oblika razvojnih procesa |
Maturacija neformalno učenje formalno učenje izvan institucije i formalno institucionalno učenje |
|
Intrapersonalni katalizatori |
Opisuje se kao usmerenost na optimalnu integraciju emocionalnog spiritualnog intelektualnog i fizičkog na svakom stadiju života Što podrazumijeva i prepoznavanje mogućnosti relacija odluka i akcija kao resursa za odgovor na potrebe i razvijanje potencijala Fizičke k************* motivaciju samoupravljanje i ličnost |
|
O kolinski katalizatori Slučajnost |
Okruženje osobe mogućnosti događaj Djeca nemaju kontrolu nad socio-ekonomski statusom porodici u kojoj rastu Slučajnost se manifestira I u transmisiji nasljednik k************* Slučajnost utječe u određenom stepenu na sve elemente modela osim na proces razvoja talentirani |
|
Slučajnost djeluje |
Na prirodni sposobnosti intrapsihicki katalizatore o kolinski katalizatora |
|
Prirodni sposobnosti |
Intelektualni kreativni socio afektivni senzomotorni |
|
Intelektualni |
Fluidno rezonirati verbalni specijalni sposobnosti pamćenje metakognicija |
|
Kreativni |
Inventivnost imaginacija originalno fluentnost |
|
Socio afektivni |
Inteligencija komunikacija utjecaj |
|
Senzomotorni |
Senzorni vizuelni auditivni olfaktorni motorni snaga izdržljivost koordinacija |
|
Intrapsihicki katalizatori |
Fizički motivacija volja samoregulacija ličnost |
|
Fizički |
K************* ograničenja zdravlja |
|
Motivacija |
Potrebe interesi vrijednosti |
|
Volja |
Snaga volje ulaganje napora ustrajnost |
|
Samoregulacija |
Koncentracija radni navike inicijativnost organizira nost |
|
Ličnost |
Temperament crte samo svijest samopoštovanje prilagodljivost |
|
Razvojni proces |
Maturacija neformalno učenje formalno učenje izvan institucije formalno institucionalno učenja |
|
O kolinski katalizatori |
Milje osobe mogućnosti događaji |
|
Milje |
Fizički kulturalni socijalni porodični |
|
Osobe |
Roditelji nastavnici vršnjaci mentori |
|
Mogućnosti |
Programi aktivnosti servisi |
|
Događaji |
Poteškoće nagrade nesretni slučajevi |
|
Sistematski razvijene vještine |
Akademsko umjetnost ekonomija slobodno vrijeme socijalni akcije sport tehnologija |
|
Akademsko |
Jezik prirodni nauke humanističke |
|
Umjetnost |
Vizuelna drama muzika |
|
Ekonomija |
Prodaja poduzetništvo menadžment |
|
Slobodno vrijeme |
Šah video igrice |
|
Socijalni akcije |
Midi javni uradi |
|
Sport individualni i timski |
Individualni i timski |
|
Tehnologija |
Prodaja i proizvodnja elektronika kompjuteri |
|
Koja relacija je jednosmerna kauzalna relacija između komponenti |
Relacija nadarenost talenat sve komponente su u međusobnoj nedireektivnoj interakciji na vrlo kompleksan način Osim toga sklopovi interakcija razlikuju se od pojedinca do pojedinca |
|
5 stepeni nadarenost i odnosno talent Iran osti |
Niži do 120 umjereno 130 visoki 145 izuzetnih 155 i ekstremni 165 Ovih 10% vrijedi za svaki domen prirodnih sposobnosti i svako polje talentirani |
|
K************* gagne ovog modela |
Jasna identifikacija svakog etnološkog faktora nastanka talent Iran osti Katalizatori su jasno pozicionirani izvan koncepcija nadarenost i i talent Iran osti za razliku od nekih koncepcija u kojima su pojedini elementi uključeni u definicije nadarenost i i talentirani Mnogi konceptualizacija nadarenost i i talentirani ograničavaju se samo na intelektualnu nadarenost i akademski talenat ovaj navodi i druga polja nadarenosti.i talentiranosti |
|
Model razvoja ekspertize Roberta stenberg a |
Mnogi kognitivni psiholozi smatraju da su istraživanja o tome na koji način ljudi usvajaju znanja i vještina adekvatna za objašnjenje izvanrednog i super junu postignuća od istraživanja koja se temelji na paradigmi stabilnosti k*************
Značajne kvalitetne i kvantitativne razlike pamćenju i rješavanju problema eksperata i početnika nađene su za različite domine šah fizika medicinska dijagnostika rezoniranje sport Stenberg smatra da je i izuzetna sposobnosti rjesVanja zadataka iz testova inteligencije zapravo rezultat ekspertize u ovom dominu |
|
Šta Odražava razlika između dvije osobe u rezultatima postignutim na istom testu inteligencije |
Ne odražava konstrukt sposobnosti koji je u značajnoj meri urodjen i relativno stabilan već konstrukt ekspertize u razvoju |
|
Kako se prema stenberg u definiši nadarenost |
Ekspertiza u razvoju nadareni pojedinci trebaju kontinuirano razvijati one vrste ekspertize koje ih čini nadareni u protivnom mogu izgubiti ovu oznaku |
|
Osoba postaje Expert |
U Vjestinaama potrebnim za uspješno rješavanje zadataka iz testa sposobnosti na sličan ili isti način kao što se postaje ekspert u nekom drugom domenu sah fizika matematika kombinovanim djelovanje genetskog materijala i iskustva |
|
Šta nadarenost određuje |
Nadarenost određuje skup socijalno vrednovanih vještina koje su razvijene i koje su u razvoju a koje su nastale kao rezultat genetskih i okolinu ih resursa Socijalni privilegije i adekvatni sredinski uslovi neke osobe stavljaju u povoljniji položaj za razvijanje ekspertize u odnosu na druge koje žive u socijalno ekonomski deprivirana u okruženju |
|
Šta ekspertiza uključuje |
Usvajanje pohranjivanje i korišćenja najmanjih dvije vrste znanja eksplicitnog znanja određenog domena i implicitnog znanja određenog područja |
|
Na šta se odnosi eksplicitno znanje |
Odnosi se na znanje činjenica formula Principa glavnih ideja određenog domena |
|
Implicitno to jest pre šutnu znanja |
Je znanje o kojem se obično ne govori a koje je potrebno osobi kako bi bila uspješno u određenom području |
|
Nadarenost u određenom dominu na primer školski predmet |
Može uključivati samo eksplicitno znanje ali nadarenost u određenom području uvijek uključuje i presutno znanje |
|
Kod testa inteligencije |
Uključene su obe vrste znanja na primer test verbalne sposobnosti mjeri eksplicitno znanje i rezoniranje ali i implicitno znanje o tome kako pristupiti testu |
|
Kod testa inteligencije |
Uključene su obe vrste znanja na primer test verbalne sposobnosti mjeri eksplicitno znanje i rezoniranje ali i implicitno znanje o tome kako pristupiti testu |
|
Prema sternmbergu k************* ekspertize u rješavanju zadataka iz testa inteligencije slične su k*************** bilo koje druge ekspertize Ekspertiza u domenu rješavanje testova sposobnosti |
Imaju veliku i bogatu šemu koja sadrži bogato deklarativno znanja o datum dominu
Imaju dobro organizira ne i povezane jedinice znanja o sadržaju testa
Provodi više vremena u odlučivanju Kako da reprezentiraju problem iz testa nego u traganju za strategijama rješavanja problema
Razvijaju sofisticirane reprezentacije problema zasnovane na strukturalni sličnosti ima između problema
Generalno biraju strategije koje se zasnivaju na elaborativnimm shemama strategija rešavanja problema
Posjeduju sheme koje u značajnoj mjeri sadržavaju proceduralno znanja o strategijama relevantnim za domen testiranja
Posjeduje auto Matiz Iran i mnoge sekvence unutar strategija
Pokazuju veću efikasnost u rješavanju problema
Tačno predviđaju teškoća u rješavanju određenih problema iz testa
Pažljivo nadgledaju svoje strategije i procese rješavanja problema
Pokazuju visoku preciznost u donošenju do odgovarajućeg rešenja problema |
|
Koja je osnovna postavka modela |
Da su osobe kad su angažovane u određenom domemu u stalnom procesu razvijanja ekspertize Svakako da postoje individualne razlike za svaki element modela jer su različite i trajektorije razvoja Ali Tempo razvoja to jest postizanja ekspertize nije u tolikoj mjeri uvjetovaan nekim fiksnim prethodnim kapacitetom koliko uključenoscu i aktivnim učešćem osobe kao i modeliranjem uloga i nagradjivanjem |
|
Model razvoja ekspertize sastoji se od 5 ključni ih elemenata |
Metakognitivne vještine vještina učenja vještina mišljenja znanje i motivacija |
|
Metakognitivne vještine meta komponente odnosi se na razumijevanje i kontrolu vlastitih kognicija |
Prepoznavanje problema definiranjee problema reprezentacija problema formulacija strategije alokacija resursa monitoring rješavanja problema evaluacija rješavanja problema |
|
Vještina učenja ili komponenta sticanja znanja uključuje |
Selektivno kodiranje selektivno kombinaciju i selektivno poređenja Mogu se podijeliti na eksplicitni i implicitni višnjine učini kada postoji namjera i ulažemo određeni napor da nešto naučimo govorimo o eksplicitnom učenju za razliku od implicitnog učenja koje se dešava ne namjerno bez sistematskog ulaganja napora |
|
Vještina mišljenja stenberg dijeli na |
Kritički ili analitičke kreativni i praktični vještine vještine vještine mišljenja su prvi korak u prenošenje misli u realne a akciju Kritički vještine mišljenja uključuju vještine kao što su analiziranje kritikovanje prosudjivanje evaluacija poređenje suprotstavljanje i procenjivanje Kreativne vještine odnosi se na kreiranje otkrivanje pronalaženje zamišljanje pretpostavlja nje vještine
vještine vještine praktičnog mišljenja uključuju u primjenjiVanje korištenje iskorištavanje i prakticara nje |
|
Znanje može biti |
Deklarativno i proceduralno deklarativno znanja odnosi se na činjenice koncepte principe zakone i slično Proceduralno Znanje je znanje procedura i strategija Od posebni važnosti je proceduralno pršut na znanja koje uključuje upoznavanje funkcionira nje sistema |
|
Motivacija |
Ključ za učenje postoje razne vrste motivacije motivacija za postignućem motivacija za kompetentno samoefikasnosti Osoba koja posjeduje visoku motivaciju za postignućem obično bira umjereno teške zadatke Motivacija za kompetentnost ću je posebno važna za eksperte koji trebaju imati razvijen osjećaj o vlastitoj efikasnosti za rješavanje teških zadataka iz svog domena |
|
Koje je još važan element modela |
To je kontekst Kontekstualni faktori mogu utjecati na uradak bilo na testu inteligencije ili rešavanju problema i svakodnevnog života |
|
Šta je važno za razvijanje ekspertize od početnika do eksperta |
Neophodna je usmerena praksa ova praksa zahtjeva i interakciju svih pet elemenata centralni element je motivacija bez koje ostali elementi ostaju inertni |
|
Objašnjavanje modela |
Početnik- usmjerena praksa učimo eksplicitno i implicitno imamo motivaciju intrinzično ekstrizicna Učenje je povezano i sa metakognicija planiranja i evaluacije kao i znanja deklarativno i proceduralno Mišljenje kritično kreativno takođe je povezano sa metakognicija znanjem i motivacijom i dolazimo do Expert nosti Početnik usmerena praksa ekspertnog i ponovo početnik |
|
Minhenski multidimenzionalni model nadarenost i |
Izdvajaju tri faktora koja su u kauzalno relaciji sa postignućem k************* ličnosti nadarenost k************* okolini |
|
Minhenski multidimenzionalni model nadarenost i rezultat je |
Jedni od najvećih longitudinalnih studija Učesnici studije identificirani su na temelju multidimenzionalne definicije nadarenosti i prate se preko kvantitativni i kvalitativni kognitivnih Mjera mjera ličnosti i postignuća |
|
Kako se nadarenost konceptualizira |
Multi faktorski konstruktivnost sposobnosti U modelu je prikazano osam tipova nadarenost i talentiraosti koje su navedene sa obzirom na njihovu zastupljenost u literaturi |
|
Faktori talenti Ranostii prediktori |
Intelektualna kreativna sposobnost socijalna kompetencija praktična inteligencija artistička sposobnosti muzičke sposobnosti psihomotorni |
|
Ne kognitivne osobine ličnosti moderatori |
Suočavanje sa stresom motivacija za postignuće strategije učenja i Rada test na anksioznost kontrolira na očekivanja |
|
Sredinski uvjeti moderatori |
Porodično okruženje podučavanja porodična klima kvalitet instrukcije klima u razredu kritični životni događaji |
|
Oblasti izvedi kriteriji |
Matematika prirodni nauke tehnologija kompjuterski vještine umjetnost jezik atletika socijalni odnosi |