Use LEFT and RIGHT arrow keys to navigate between flashcards;
Use UP and DOWN arrow keys to flip the card;
H to show hint;
A reads text to speech;
44 Cards in this Set
- Front
- Back
Opce znacajke socijalne psihologije |
1. Do spoznaja se dolazi empirijskom metodom 2. Drustveno ponasanje se proucava iz razloga razumijevanja i predvidjanja 3. Shvacanje socijalne psihologije ukljucuje socijalnu misao |
|
Tri glavne metode istrazivanja |
Korelacijsko, laboratorijski eksperiment i terensko istrazivanje |
|
Dvije Najznacajnije sporedne metode |
Dokumentacijsko istrazivanje i ankentna istrazivnja |
|
Tri vrste terenskog istrazivanja |
1. Opazanje u prirodnim uvjetima 2. Prirodni eksperiment (sudionicko opazanje) 3. Terenski eksperiment |
|
Tri glavna izvora gresaka i pristrasnosti |
1. Zahtjevvne znacajke 2. Ucinci eksperimentatora 3. Ucinci ispitanika |
|
Tri vrste ucinka eksperimentatora |
1. Biosocijalni 2. Psihosocijalni 3. Situacijski |
|
Najrasireniji ucinak ispitanika |
Ocekivanje vrednovanja |
|
Primjeri eksperimenata na pocetku knjige (aronson) |
1. Bystander effect 2. Al gore i george bush 3. Bratstvo delta nu 4. Jonestown |
|
Socijalna psihologija |
Znanstvena disciplina koja proicava kako stvarna ili zamisljena prisutnost drugih ljudi utjece na nase misli osjecaje i ponasanje |
|
Da bi rauzmjeli kako socijalni svijet utjece na ljude sta je bitno i primjer |
Razumjeti kako ljudi percipiraju shvacaju i tumace socijalni svijet. Jason da pozove trebu na maturalni ples |
|
Osnovna atribucijska pogreska |
Sklonost da i svoje ponasanje i ponasanje drugih ljudi objasnjavamo osobinama licnosti, podcjenjujuci na taj nacin snagu socijalnog uticaja |
|
Dva motiva primarne vaznosti |
1. Biti tacan 2. Imati svoje misljenje |
|
Etnografija i primjer |
Metoda kojom istrazivaci pokusavaju razumjeti grupu ljudibili kulturu opazajuci ih iznutra. Festinger opazanje kultaa |
|
Analiza arhivske gradje i primjer |
Istrazivaci proucavaju prikupljene dokumente ili arhive u nekoj kulturi. Don Smith: sta je pornografija |
|
Nedostaci opazanja |
1. Odredjene vrste ponasanja je tesko promatrati jer se javljaju rijetko ili u privatnosti 2. Ograniceno na odredjenu grupu ljudi, odredjenu sredinu i na odredjeni oblik aktivnosti |
|
Informacijski socinalni uticaj |
Utjecaj drugih ljudi koji dovodi do konfor iranja zato sto druge vidimo kao izvor informacija za uzmjeravanje svog ponasanja; konformiramo se drugima zato sto vjerujemk da je njihovo tumacanje nejasne situacije tocnije nego nase i da ce nam pomoci u izboru odgovarajuceg nacina ponasanja |
|
Socijalna zaraza |
Brzi prenos emocija i ponasanja kroz masu |
|
Masovno psihogeno oboljenje |
Pojavljivanje slicnih tjelesnih simptoka u grupi ljudi bez poznatog organskog uzroka |
|
Primjeri normativnog socijalnog utjecaja |
1. Asche: linije 2. Asche 2: linije sa privatnim odgovorom 3. Baron: prepoznavanje lica u nedvosmislenoj situaciji, uticaj normativnog socijalnog uticaja kod situacija visoke i niske vaznosti 4. Schachter: kako grupa reaguje na osobu koja ide protiv grupe 5. Dittes i Kelley: osoba sa srednjim statusom ce se najvise konformirati |
|
Kad se drugi ljudi konformiraji informacijskom socijalnom uticaju |
1. Kad je situacija nejasna (jonestown) 2. Kad je situacija krizna (my lai) 3. Kad je druga osoba strucnjak |
|
Primjeri informacijskog socijalnog uticaja |
1. Andrew Withen et al.: Kod cimpanzi odredjene cimpanze pokazuju drugacije vrste ponasanja u drugim kolonijama 2. Sherif: autokineticki efekat 3. Baron: prepoznavanje osumnjicenog 4. Levine: besmisleni slogovi, rizicna situacija (dobiju jos 3 dolara ako je 80% odgovora tacno) oprezna situacija (izgube 3 dolara ako je 20% odgovora netacno) 5. Orson welles 6. Buehler i Griffin: da li misljenja drugih ljudi moze promijeniti tumacenje situacije, policajci ubijaji crnca |
|
Teorija socijalnog uticaja |
Vjerovatnost da ce osoba reagirati na socijalni utjecaj drugih ljudi ovisi o: 1. Vaznosti grupe 2. Blizina 3. Broj ljudi |
|
Normativni socijalni uticaj |
Javlja se kad nas utjecaj drugih vodi konformiranju kako bi nas ti drugi prihvatili i kako bismo im se svidjeli. Ovaj tip konformizma dovodi do javnog peihvatanja ali ne i nuzno privatnog |
|
Kad se ljudi konformiraju normativnom socijalnom uticaju |
1. Teorija socijalnog uticaja 2. Kad u grupi nemamo saveznika 3. Kada je kultura kolektiviaticka 4. Kad je samopostovanje nisko 5. Spolne razlike u konformiranju |
|
Primjer utjecaja pmobicajnjh i propisujucih normi |
Reno - otpatci i parkiraliste |
|
Tehnika nogom u vrata i primjer |
Od manjeg prema vecem zahjtevu. Informacijski socijalni uticaj ima efekta da ova tehnika radi. Primjer: Freedman i Fraser: vozite pazljivo znakovi |
|
Tehnika vrata u lice i primjer |
Velika molba, pa mala molba. Funkcionise zbog norme uzajamnosti. Cialdini: molba volonterima |
|
Primjeri utjecaja manjine |
Moskovici et al: eksperiment sa bojama i sa nedosljednim i dosljednim manjinama Nemeth et al: eksperiment sa bojama plavo-zeleno. Manjina mora pokazati fleksibilnost da bi bila utjecajnija Moskovici: boje sa 4 faze |
|
Propisujuce i obicajne norme |
Propisujuce - opazanja ljudi o tome koja ponasanja drugi odobravaju ili ne odobravaju Obicajne - opazanja ljudi o tome kako se stvarno ponasaju u odredjenoj situaciji, neovisno o tome da li drugi odobravaju ili ne |
|
Zasluzeno odstupanje |
Kad konformiras vise puta, da odstupanje od grupe bude prihvatljivo3 |
|
Primjeri grupne polarizacije |
Stoner - ekstremizacija ne polarizacija Moskovici - misljenja francuza o de gaulle i amerikancima |
|
Objasnjenje grupne polarizacije |
1. Jos argumenata dobiju 2. Normativni utjecaj 3. Samokategorizacija |
|
Efekti koji dovode do grupne zaslijepljenosti |
1. Grupa visoko kohezivna 2. Grupa izolirana od drugih alternativnih izvora informacija 3. Kada vodja grupe favorizira jednu odredjenu opciji |
|
Karakteristike privrzenosti |
1. Instinktivna 2. Razvija se kao rezultat reciprociteta |
|
Mjere privrzenosti |
1. Strah od stranaca 2. Tjeskoba od odvajanja |
|
Tri fazs u razvoju privrzenosti |
1. Nekriticka 2. Specificna 3. Visestruka |
|
4 glavne varijable koje uticu na popustanje |
1. Samopostovanje 2. Uzajamnost 3. Noga u vrata 4. Uhvacen u djelu |
|
4 identitetna statusa |
1. Ostvaranje identiteta 2. Odgoda 3. Iskljucenje 4. Rasap |
|
Uskracivanje majke ima posljedicu 4 sindroma |
1. Jaku uznemirenost 2. Mentalnu retardaciu 3. Poremecaje ponasanja 4. Bezosjecajnu psihopatiju |
|
Primjeri zdruzenog ucinka nor. i info. utjecaja |
Insko: eksperiment sa bojama |
|
Glavne karakteristike utjecaja manjine |
Dosljednost - osoba sve vrijeme izrazava isto glediste. Dvije vrste intraindivindualna ili stabilnost tokom vremena i interindividualna dosljednsot unutar manjine Manjina utjece infirmacijskim socijalnim uticajem |
|
Privrzenost |
Teznja tokom prve dvije godine da se trazi blizina odredjenih ljudi da se bude spreman primati brigu od tih ljudi, te osjecati se sigurno u njihovoj nazocnosti |
|
Razlozi sto su ljudi slusali u milgramovom eksperimentu |
1. Cjelozivotno iskustvo da se poslusnost autoritetu isplati 2. Cimbenici vezivanja i uhvacenosti u zamku 3. Pomicanje odgovornosti na visu razinu 4. Konformiranje pogesnoj normi 5. Samoopravdanje
|
|
Razlozi zbog kojih su manje konformirali milgramu |
1. Legitimnost autoriteta (derutna zgrada i obican covjek) 2. Blizina ucenika (u istoj prostoriji, metalna ploca) 3. Eksperimentar napusta sobu 4. Proturjecne naredbe dvaju eksperimentatora |