Use LEFT and RIGHT arrow keys to navigate between flashcards;
Use UP and DOWN arrow keys to flip the card;
H to show hint;
A reads text to speech;
40 Cards in this Set
- Front
- Back
Stav |
Trajno vrednovanje ljudi, objekata il ideja |
|
Stavovi se izjednacavaju sa vrednovanjima zato sto.. |
se sastoje od pozitivnih ili negativnih reakcija na nesto |
|
Stavovi imaju tri dijela: |
1. Emocionalne sastavnice 2. Spoznajne sastavnice 3. Ponasajne sastavnice |
|
Veza izmedju genetike i stavova |
Jednojajcani blizanci imaju slicnije stavove nego dvojajcani. Stavovi povezani sa dispozicijama izravno povezani sa genetikom |
|
Socijalni psiholozi su tvrdili da se proces formiranja stavova vrsi kroz |
Spoznajna, emocionalna i ponasajna iskustva |
|
Svaki pojedinacni stav moze biti vise zasnovan |
Na jednom tipu iskustva nego na drugom |
|
Spoznajno zasnovan stav |
Ukoliko je vrjednovanje primarno zasnovano na vjerovanjima i obiljezjima objekta stava. Svrha takvog stava klasificirati predbosti i nedostatka |
|
Emocionalno zasnovani stavovi |
Vise se zasniva na emocijama i vrijednostima negoli na objektivnoj analizi prednosti i nedostataka |
|
Izvori emocionalno zasnovanih stavova |
1. Mogu proizilaziti iz vrijednosti kao sto su temeljna religiozna i moralna uvjerenja 2. Rezultat osjetilnih stavova 3. Rezultat estetskih reakcija 4. Uvjetovanje |
|
Kljucna obiljezja emocionalno zasnovanih stavova |
1. Nisu rezultat racionalnog razmatranja pitanja 2. Njima ne upravlja logika 3. Cesto su vezani uz vrijednosti tako da pokusaji mijenjanja takvih stavova ugrozavaju sustav vrijednosti |
|
Stavovi zasnovani na ponasanju |
Opazanje vlastitog ponasanja prema objektu stava |
|
U kojim uvjetima ljudi zakljucuju o stavovima na osnovu vlastitog ponasanja |
1. Pocetni stav treba biti slab ili neodredjen 2. Kada za ponasanje nemaju drugih pruhvatljivih rjesenja |
|
Uticaji koji uticu na snagu stava |
1. Prema tesseru, sto je stav vise odredjen genima to je snazniji 2. Koliko je stav vazan ili koliko znamo o toj temi |
|
Postoji saglasnost oko dvije stvari oko snage stava |
1. Jacina stavova se mjeri utvrdjivanjem pobudljivosti tog stava iz pamcenja 2. Sto je stav snazniji to je otporniji |
|
Pobudljivost stava |
Definira kao snagu asocijacije izmedju nekog objekta i vrednovanja tog objekta |
|
Promjena stava je cesta reakcija na... |
...socijalni uticaj |
|
Teorija spoznajnog nesklada |
Ljudi dozivljavaju nesklad kada cine nesto sto ugrozava sliku o sebi kao o pristojnoj, ljubaznoj i postenoj osobi, pogotovo ako svoje ponasanje ne mogu pripisati vanjskim okolnostima |
|
Koje su faktore hovland i suradnici istrazivali da vide uticaj na uvjeravajuce poruke |
1. Izvor poruke 2. Samu poruku 3. Publiku |
|
Problem kod uvjeravajucih poruka |
Ni jedan cimbenik se nije pokazao dodatno vaznim |
|
Koje teorije bolje objasnjavaju kada je bolje koristiti sredisnje cimbenike, a kada sporedne |
1. Heuristicko sustavni model uvjeravanja 2. Model vjerojatnosti elaboracije |
|
Model vjerovatnosti elaboracije |
Teorija koja razlikuje dva nacina promjene stava uslijed uvjeravajuce komunikacije: sredisnji put koji se javlja kada su ljudi motivirani i sposobni poklanjati paznju argumentima u komunikaciji, i periferni put koji se javlja kada ljudi ne poklanjaju paznju argumentima, nego su pod utjecajem povrsinskih obiljezja poruke |
|
Kad djeluje sredisnji, a kad periferni put uvjeravanja i primjer |
Kada je tema osobi vazna sredisnji ima vise efekta, a kad je tema nevazna osobi perifer put ima veci efekat. Petty - studenti slusaju o uvodjenju generalnog ispita Veca potreba za spoznajom vise se fokusira na sredisnji put uvjeravanja Kada ne mozemo usmjeriti punu paznju na argumente periferni znakovi su jaci |
|
Kada se mijenja duogtajni stav |
Ako se fokusiraju ljudi na pazljivoj analizi argumenata stav ce se odrzati kroz vrijeme |
|
Kada cemo koristiti sredisnji a kada periferni put uvjeravanja sa obzirom na emocije |
Kada su osobe dobro raspolozene pokusavat ce takvo raspolozenje i da odrze, ukoliko citaju nesto negativno koristit ce periferne puteve. Ako smo tuzni koristit cemo sredisnji put |
|
Primjer dobrog raspolozenja (periferne putevi) i loseg raspolozenja (glavni putevi) |
Bless - dobro raspozeni studenti koristili periferne puteve, a lose raspolozeni glavne |
|
Utjecaj straha na koji put koristimo |
Ako je ozazvana umjerena kolicina straha i ako ljudi vjeruju da ce slusanjem te poruke nauciti kako smanjiti strah, mijenjat ce stavove sredisnjim putem Ako je poruka prestrasna ljudi ce reagirati odbrambeno, negirat ce vaznost prijetnje i o toj temo nece moci racionalno razmisljati |
|
Primjeri koristenja straha |
Leventhal - pusaci kojima su prikazivani filmovi raka pluca i letak kako da prestaju pusiti su pokazali najvecu stopu smanjivanja broja cigara popusenih, dok takve rezultate nisu pokazali smao prikazivanje filma ili samo prikazivanje letaka |
|
Heuristicko-sustavnom modelu uvjeravanja |
Ljudi pri perifernom nacinu promjene stava cesto koriste heuristike |
|
Kako promijeniti razlicite vrste stavova |
Ako se radi o spoznajno zasnovanom stavu, pokusat cemo ga promijeniti racionalnim argumentima, ako se radi o emocionalno zasnovanom stavu, pokusajte ga promijeniti emocionalnim apelima |
|
Eksperoment sharon shavitt |
Prikazivane reklame za proizvode koji su utilitarni (klima npr.) te su spoznajno zasnovani i za proizvode socijalnog identiteta (parfemi npr.). Ispitanici su najbolje reagovali kada su vrsta reklame pratili sta su reklamirali |
|
Razlike u kulturi |
U individualnim kulturama visa je zainteresovanost za individialnost i samounapredjenje. U kolektivistickim kulturama temelje svoje stavove vise za zainteresiranost za svoj polozaj u socijalnoj grupi |
|
Kada su ljudi podlozni napadima na stav koristenjem logickih argumenata |
Kada ljudi ranije vise razmisljaju o argumentima za i protiv bolje se mogu odbraniti od pokusaja mijenjanja svojih stavova koristenjem logickih argumenata. Ako ljudi nisu puno razmisljalo o toj temi, znaci ako su stav formirali perifernim putem, narocito su podlozni napadima na taj stav koristenjem logickih argumenata |
|
Ucvrscivanje stava |
To je proces razvijanja imunosti ljudi na pokusaje promjene njihovih stavova ranijim izlaganjem malim kolicinama argumenata protiv njihova stajalista |
|
Teorija reaktivnosti |
Ljudi ne vole osjecati da je njihova sloboda misljenja i ponasanja ugrozena |
|
Kada cemo moci predvidjeti spontano ponasanje preko stavova |
Samo kada su stavovi jako pobudljivi |
|
Teorija planiranog ponasanja |
Kada ljudi imaju vremena za razmisljanje kako se ponasati, najbolji prediktor njihova ponasanja je namjera ponasanja, koju odredjuji tri elementa: stavovi orma specificnom ponasanju, subjektivne normi i opazeni stupanj kontrole |
|
Testiranje podijeljenog trzista |
Propagandisti suradjuju sa kompanijama kablovskih televizija i samoposluga, prikazujuci ciljanu reklamu slucajno izabranoj skupini ljudi. Mogucim kupcima pridruzuju se posebne identifikacijske kartice koje ocitavaju na blagajnama u trgovinama te beljeze sto kupuju |
|
Greenwald istrazivanje o subliminalnim porukama |
Pola sudionika slusalo vrpce za bolje pamcenje, pola za vece samopostovanje. Nista nije imalo efekta. Takodjer je polovici ispitanika receno da su slusali vrpcu koju su zapravo slusali, a polovici je receno da su slusali drugu vrpcu od one koje su zapravo slusali |
|
Uticaj subliminalnih porika u lab okolini |
Murphy - pokazivanje kineskih znakova, prije znaka bi pokazali sliku sretne osobe, geometrijskog oblika ili ljute osobe na nekoliko milisekundi da nije dovoljno da udje u svjesno. Pokazalo je da se osobama najvise svidjeli kineski znakovi kojim je prethodilo sretno lice |
|
U kojim uvjetima funkcionise subliminalni uticaj |
Iztrazivaci trebaju u prostoriji osigurati tacno odredjeno osvjetljenje, tocnu udaljenost ljud od ekrana i nepostojanje nicega drugog sto bi ljude moglo omesti pri percipiranju subliminalnog podrazaja |