Use LEFT and RIGHT arrow keys to navigate between flashcards;
Use UP and DOWN arrow keys to flip the card;
H to show hint;
A reads text to speech;
75 Cards in this Set
- Front
- Back
|
Kako je froj i Jung gledalo na jedinku |
Složen sistem energije koji se održava pomoću razmjena na spoljasnjim svijetom. Krajna svrha ranjene su opstanak jedinke produženje vrste i tekući evolutivni razvoj |
|
|
Za sta služe psihološki procesu |
Služe istim ciljevima, neke ličnosti su bolje opremljeni |
|
|
Jedinka prema društvenim naukama |
Proizvod društva u kojem ona ili on živi Ličnost više uobličena društvenim okolnostima Ove društvene doktrine počele natapati psihologiju |
|
|
Sta Adler unosi |
Unose socijalnu psihologiju Adler, Hornaj, From, Saliven |
|
|
Adler zasniva |
Novi sociopaiholoski pogled |
|
|
Gdje raskida a frojdom |
Po pitanju seksualnosti i sam je nastavio da razvija teoriju u kojoj su osjećanja zajedništva i težnja ka savršenstvu postala dva glavna pojmovna stuba nosača |
|
|
Dva glavna pojmovna stuba |
Osjecanje zajedništva Težnja ka savršenstvu |
|
|
Sta je Adler istakao |
Društvenu prirodu ljudi |
|
|
Hornajeva i From ratne sjekire protiv |
Jake inatinktivisticke orijentacije Zalaganje društveno psiholoških obilježja |
|
|
Biografija Adlera |
Beču rodjen Prvo oftamolog, a onda psihijatrija Osnivač bečkog psihoanaliticko društva a kasnije predsjednik Izložio shvatanje pred društvom - kritike Prekinuo veze sa tim društvom Grupa individualne psihologije Osnivač dječjeg savjetovalište , eksperimentalna škola USA psihijatar i med psihologija |
|
|
Njegova najbolja knjiga |
Praksa i teorija individualne psihologije |
|
|
Ljudsko ponašanje i motivacija |
f- urodjeni instinkti J- urodjeni arhetip Adler kazao ljudi motivisali društvenim težnjama |
|
|
Ljudi su |
Inherentno društvena bića Povezuju, uključuju, stil života društveno orinetiaan, društveno dobro |
|
|
Kako se dešava socijalizacija |
Nije sto se izlažu društvenim procesima, Osjećaj zajedništva urodjen, a prirodom društva je odredjen posebne vrste odnosa sa ljudima i posebne društvene institucije |
|
|
Biologisticki gledište |
Osjecanje zajedništva urodjeno |
|
|
Ista gledišta FJA |
Osoba ima u sebi svojerosnu prirodu koja uoblicava ličnost Isticao seks, primordijalne misaone kalupe, osjećaj zajedništva |
|
|
Najveći doprinos psihološkoj teoriji |
Naglasak na društvene odrednice ponašanja Skrenulo pažnju na važnost društvenih obilježja i pomogli razvoj socijalne psihologije Stvaralački samstvo |
|
|
Frojdovi ja |
Grupe psih procesa u službi urodjenig instinkata |
|
|
Stvaralačko samstvo |
Visoko personalizovan, subjektivni sistem koji tumači i osmišljava doživljaje organizma Ono traga za dozivljajima koji će potpomoći ostvarivanje čovjekovog osobenog stila života , ako se ne mogu naci u spoljasnjim svijetu , samstvo će pokušati samo da ih stvori |
|
|
Protiv teza ekstremnog klasičnog psihoanalize |
Stvaralačko samstvo Psihoanaliza- oslanjala na biološke potrebe i spoljasnje draži u objašnjavanju dinamike ličnosti |
|
|
Značajnost Adlera |
Pojam samstva igrao je značajnu ulogu u novim formulacijama u psihologiji Samstvo važan uzrok ponašanja |
|
|
Odlika adlerove psihologije koja izdvaja od klasične |
Društvena težnja Stvaralačko samstvo Isticanje jedinstvenosti ličnosti |
|
|
Jedinstvenosti ličnosti |
Jedinstvenog konfiguracijom motiva, crta, interesovanje i vrijednosti Svaki čin koji izvede neki čovjek nosi na sebe pečat izdvojenof stila života - temelje persoanalitickoj psihologiji |
|
|
Razlika Adlera i frojda |
Umanjuje značaj seksualnog instinkta |
|
|
Kakvi su ljudi |
Prvenstveno društvena ,. A ne seksualna bića Motivisati osjećajem zajedništva, a ne seksa Manje vrijednosti ne ograničavaju samo na oblasti seksa , nego se mogu prostirati na svim stranama bića Ljudi teže razvijanju jedinstvenog stila , a polni nagon igra sporednu ulogu Način zadovoljavanja sek potreba odredjen je stilom života , nema više pritiska panseksualizma |
|
|
Svijest |
Srediste ličnosti pa je pionir u razvoju psihologije usmjerene na samstvo Ljudi su svjesna bića, oni su obično svjesni razloga svog ponašanja Svjesni su svojih nedostataka i ciljeva kojim teze Oni su samosvjesne jedinke u stanju su da planiraju svoje radnje i da upravljaju njima, s punom svijesti o njihovom značenju za njihovo samoostvarenju |
|
|
Otpočeo svoje bavljenje |
Psihopatologija Razijo teoriju neuroze |
|
|
Ekonomičnost |
Krajnje ekonomična u tom smislu što nekoliko osnovnih pojmova drži čitavu teorijsku nadgradnju |
|
|
Adlerovo opšte rubrike Termini |
Fikcionalisticki finalizam Težnja ka savršenstvu Osjecanje manje vrijednosti i kompenzacije Osjecanje zajedništva Stil života Stvaralačko samstvo |
|
|
Idealistički pozitivizam |
Ljudi žive na osnovu mnogih čisto fiktivnih ideja koji nemaju nikakvih osniva u stvarnosti Te fikcije omogućuju ljudima da uspješnije izlaze na kraj sa stvarnošću To su pomoćni konstrukti ili pretpostavke, a ne hipoteze koji se provjeravaju Ako nisu korisne odbacuju se |
|
|
Determinante ličnosti |
Jak naglasak na konstitucije cinioce i na doživljaje iz ranog djetinjstva |
|
|
Ljudska motivacija |
Ideja da su ljudi više motivisati očekivanjima od budućnosti nego doživljajima iz prošlosti One ne postoje u budućnosti, nego postoje subjektivni i društveni, kao težnje i ideali koji utječu na sadašnje ponašanje vjerovanje u raj Ovi fiktivni ciljevi bili su subjektivni uzroci psiholoških dogadjaja |
|
|
Načela |
Frojdova teorija načelo uzročnosti Načela finalizma |
|
|
Sta objašnjava čovjekovo ponašanje |
Krajnji cilj objašnjava Lični ugao gledanja pružaju objašnjenje |
|
|
Krajnji cilj je |
Fikcija ili ideal kojeg je nemoguće ostvariti ali je podstrek za ljudsku težnju, i objašnjenje vladanja Može se osloboditi osoba od tih utjecaja i da se može suočiti sa stvarnošću |
|
|
Krajnji cilj ljudi dosljednost i jedinstvenost ličnosti |
Agresivnost je važnija od seksualnosti , pa je taj impuls zamijenjen voljom za moć Moć muškost |
|
|
Muški protest |
Oblik nadkompenzacije koji se koristi kada se osjećaš neadekvatno i manje vrijedno , poslije koristi izraz težnja ka savršenstvu |
|
|
3 etape krajnjeg cilja ljudi |
Biti agresivan, moćan, savršen |
|
|
Sta je savršenstvo |
Kao pojam jastva , težnja ka savršenom upotpunjenju, veliki nagon na više Korijen svih rješenja problema, sve funkcije slijede njen pravac , pobjeda sigurnost porast |
|
|
Odakle dolazi ta težnja ka savršenstvu |
Ona je urodjena, dio je zivota, sam je život Ona nosi čovjeka iz jedne faze razvoja u drugu Svemoćni dinamičko načelo , ne postoje nikakvi posebni nagoni, jer svaki dobija snagu od težnje ka upotpunjenjem. Težnja se može iapoljavafi na hiljadu načina |
|
|
Načini postizanje te težnje |
Neuroticna osoba- samopotvrdjivanje, moć i veličanje sebe egoistični i sebični ciljevi Normalna ciljevi društvene prirode |
|
|
Kako nastaje u osobi odredjeni oblik težnje |
Osjecanje manje vrijednosti |
|
|
Bazična inferiornost |
Manja vrijednost organa i nadkompenzacije Iza svake boli leži bazična inferiornost te zone tijela, manja vrijednost koja nastaje nasljedno ili poremećaja u razvoju. Onaj koji ima defektan organ pokušava nadoknaditi tu slabost time što jača ovaj organ intenzivnim vježbanjem Demosten i Ruzvel |
|
|
Manja vrijednost može biti |
Organa Subjektivno doživljavanje psihološke ili društvene nesposobnoati Stvarna tjelesna slabost ili nedostatak Muški protest nadoknađivanje nedostatka |
|
|
Iz čega proističe osjećaj manje vrijednosti |
Osjećaja nepotpunosti , nedovrsenoati, nesavršenosti u bilo kojoj oblasti života Osjećaj manje vrijednosti motivise razvitak |
|
|
Jesu li znak abnormalnosti |
Nisu, nego razlog poboljšavanja ljudske sudbine Mogu biti prenaglašena , maltretiranje i odbacivanje djeteta , tako se formira kompleks manje vrijednosti, ili vise u cilju kompenzacije Pokretačka snaga čovječanstva Savršenstvo ne prijatnost |
|
|
Zašto kritika |
Ljudi po prirodi agresivni i gladni moći Muški protest Ističe sebične nagone |
|
|
Zašto kritika |
Ljudi po prirodi agresivni i gladni moći Muški protest Ističe sebične nagone |
|
|
Koji faktor ukljucuje |
Faktor osjećaja zajedništva |
|
|
Kako se ispoljava |
Saradnja Mesjuljudaki i društveni odnosi Poistovjecuje a grupom Saosjecanje |
|
|
Od čega sastoji |
Pomaganja jedinke društvu da dostigne ideal savršenog društva |
|
|
Težnja ka savršenstvu biva |
Sociolizivana, ideal savršenog društva čisto lična ambicija i sebična korist Opće dobro rade ali nadoknađuju pojedinačne slabosti |
|
|
Osjecanje zajedništva |
Urodjeno , ljudi društvena bića po prirodi , ali se ne pojavljuje spontani , nego dovedena do zrelosti savjetovanjem i vježbanjem Vasoitanje i obrazovanje korisno |
|
|
Promjene u shvatanju čovjeka |
Od frojda do Neutadjiva zedj za moći i orevlascu , da se nadoknadi sakriveno osjećaj manje vrijednosti Motiviaan urodjenim osjećajem zajedništva, koji ga vodi potcinjavanju svoje privatne koristi javnom dobru |
|
|
Stil života |
Crvena nit koja se provlači kroz adlerovu teoriju To je osnovno sistematsko načelo po kojem funkcioniše individualna ličnost, to je cjelina koja komanduje dijelovima , to je glavno ideoloako načelo , objašnjava jedinstvenost ličnosti |
|
|
Kako doći do cilja više vrijednosti |
Ima bezbroj načina Savršen u intelektu, mišići Sve što se čini čini se zbog krajnjeg cilja , svi čovjekovi postupci proističu iz njenog stila života , čovjek opaža pamti i uči samo ono što se uklapa u njegov stil života, a zanemaruje ostalo |
|
|
Kad se uoblicava stil života |
Oko 4 god Sve se fiksira vrlo rano , mehanizovai, pa je nemoguće promijeniti stil života Može steći nove načine ispoljavanja stila života |
|
|
Sta odredjuje čovjekov stil života |
Odredjen specifičnim inferiornosti ma izmišljeni ili stvari To je kompenzacija za neku posebnu malu vrijednost Fizički slabo- fizička snaga Polna nemoć, inteligencija Smatrao je da je previše mehanički , dinamično rješenje tražio |
|
|
Primarni pokretač |
Stvaralačko samstvo |
|
|
Ko vlada sklopom ličnosti |
Stvaralačko samstvo |
|
|
Stvaralačko samstvo posreduje |
Između draži koji djeluju na osobu i odgovore koje osoba daje na te draži Ljudi sami sebi prave ličnost , građe ih od sirovine dobijene nasljedjem i iskustvom |
|
|
Sta daje nasljedstvo , sredina, |
Izvjesne sposobnost Sredina utiske Oni kao i načini doživljaja predstavlja stav prema životu koji odredjuje odnos sa spoljasnjim svijetom |
|
|
Sta radi stvaralačko samstvo |
Daje smisao životu, stvara cilj sredstvo da se do njega dodje Aktivno načelo ljudskog života i nije daleko od pojma duše |
|
|
Humanistička teorija ličnosti |
Ljudi covjekoljubi, humani, saradnja, stvaralaštvo, osobenosti j svijest Osjećaj ličnog dostojanstva i vrijednosti Gospodari sudbine |
|
|
Empirijska zapažanja |
Rekonstrukcija prošlosti po sjećanju pacijenata u terapeutskih situaciji i od procjene njihovog aktualnog ponašanja na osnovu onoga što ispričaju o tome |
|
|
Redoslijed rođenja i ličnost |
Najstarije, srednje najmlađe dijete tendencija razlikovanja Svako dijete ima različita iskustva |
|
|
Najstarije |
Najviše pažnje, pa onda svrgnuto , uslovi na razne stvari- mržnja prema ljudima, obezbjevivanje, osjećaj nesigurnosti, okrenu prošlosti Neuroticara kriminalci pijanice i perverzni Odgovorna i zaštitnički |
|
|
Drugo ili srednje dijete |
Ambiciozno Pretekne Braču Buntovništvo i zavidljivosti Bolje prilagodjeno |
|
|
Najmlađe dijete |
Razmaženo Nemoguće i neprilagođeni |
|
|
Rana sjecanja |
Najranije sjeti predstavlja važan ključ za razumijevanje njegovog osnovnog Stila života , vise zaitereirana za brata , nadmetanje i preticanje Ambicija i težnja da bude prva , dubokim osjećajem nesigurnosti i razočaranja Bezrazložno strah , radnici rade a majka plete čarape |
|
|
Doživljaj iz djetinjstva rani |
Rani utjecaji pogrešnog stila života 3 važne činjenice: djeca sa nedostacima, razmažena djeca zapuštena djeca |
|
|
Djeca sa fizičkim ili duhovnim nedostacima |
Nosi veliki teret , nespremna da se suoče sa zadacima Smatraju se neuspješnim Roditelji razumijevaju j ohrabruju , nadoknade nedostatke i izbor snage |
|
|
Razmažena djeca |
Nisu u stanju da razviju osjećaje za društvo, očekuju od društva sa se pokorava njihovim željama Najopasniji sloj društva |
|
|
Zanemarena djeca |
Neprijatelji društva kad odrastu Potreba da se sveti |
|
|
Bolestan stil života |
Stvaraju pogrešna shvatanja o svijetu |
