Prijepor Na Stručna Pitanja U Kliničkoj Psihologiji

Front 1

Ko je osnovao kliničku psihologiju

Back 1

L i g h t n er witmer

Front 2

Kakvi je bio u njegov model

Back 2

Psiho edukacijski na dijete usmjeren model

Front 3

U kojem je stanju klinička psihologija

Back 3

U stanju tranzicije

Ali ta tvrda potcenjuje promjene u kliničkoj psihologiji u najmanje dvije tačke prvo ona suger ira da je tranzicija novo razdoblje u inače mirnoj history što nije tačno jer je ona u trajnoj tranziciji

Izra stanje tranzicije potcenjuje i brzinu promjena u kliničkoj psihologiji koja je sve brža poput brzine objekta koji pada kroz prozor nakon drugog svjetskog rata bile su najveći promjene

Front 4

Tri primjera

Back 4

47 godine a pa je imala 787 članova 64 a 96 6.500 drugo u prvih 50 godina održana je samo jedna konferencija otok vremena održanoj 5 nacionalnih konferencija a neki su se bavili posebno samo obrazovanjem kliničkog psihologa i treći početni prijedlozi za obrazovanje kliničkih psihologa obeshrabren ili su nam je re kli ni čara da osnuju privatnu praksu

Front 5

Nije u tranziciji nego je nastupilo potpuno novu razdoblje zašto

Back 5

T3 i promjena odnosno promjene u broju apartman ova kliničkih psihologa broju konferencija i povećanju privatnih praksi zajedno s komunalnim pokretu mentalnog zdravlja reformom zdravstveni skrbi pojavu bihevioralni medicine i drugi specijalnosti kao i društveni zahtev za uspijem djelatnostima u skrbi za mentalno zdravlje

Front 6

Prvo razdoblje klinički psiholog i

Back 6

1896 do kraja drugog svjetskog rata u tom razdoblju i bila pod područje znanstvene psihologije i pridruženi član u timu stručnjaka za mentalno zdravlje pod supervizijom psihijatra

Front 7

Drugo razdoblje klinički psihologije

Back 7

50 godina nakon drugog svjetskog rata proširenje identitet područja i iz akademske discipline transformiše iz eu uslužnu profesiju oslobodila se dominacije psihijatra klinički su se borili za autonomiju osvojili i odlučili je zadržati

Front 8

Pet spornih pitanja koji su krucijalni za borbu klinički psihologiji na putu do profesionalnog prihvatanja

Back 8

Jedan stručno obrazovanje Kakvo je obrazovanje potrebno da bi netko postao klinički psiholog i kako se to obrazovanje može steći

drugo stručna pravila i odredbe Postoje li mehanizmi koji jamči da neki klinički psiholog ima Minimum vještina i udovoljava minimalnim uvjetima koji mu omogućuju stručnu funkcionira nje

tri profesionalna etika kojim se načelima rukovode klinički prilikom odlučivanja o etičkim standardima svojih struke Kako se postupa kad ponašanje ne udovoljavati standardima

četiri stručna neovisnosti Kakav je odnos između klinički psihologije i i drugi struka U području mentalnog zdravlja i

pitu opasnosti profesionalizacija Je li profesionalizacija klinički psihologije koristila ili štete na tom području Je li javnost imala od toga koristi je li ima povećana kvaliteta klinički psihologiji

Front 9

Stručno obrazovanje historija

Back 9

Prva četiri desetljeća 20 stoljeća Bilo je samo vezano za iskustva i nisu imali sistemskog obrazovanja za ti je aktivnosti a pa tokom 1935 40 napravila je nekoliko koraka prema formalizacija i tog obrazovanja na primer odbor za standardizaciju obrazovanja kliničkog psihologa i objavila je nekoliko preporuka onda Univerzitet u Kolumbiji predložio je nastavni plan za kliničkog psihologa odbor za standardizaciju obrazovanja objavio je izvještaj ali tek nakon 40 godine zbog društvenih potreba nakon drugog svjetskog rata i financijske potpore savezne veterinarske uprave i javnog zdravstva Sad pružili priliku za ostvarivanje svog identiteta funkcija jačanje vlastitog statusa

Front 10

Koje je bio najuticajniji psiholog u razvoju programa za obrazovanje klinički psiholog

Back 10

Dejvid s h ako V

Front 11

Šta je onda radio

Back 11

Četvorogodišnji obrazovni program kliničkog psihologa koji bi završavao doktoratom znanosti a uključivao i stažiranja tokom treće godine studija on je privukao pažnju Rogers a koji je zatražio da predsedava odboru za standardizaciju obrazovanja kliničkih psihologa I izradi preporučeni program obrazovanja i oni su to uradili i a pa je prihvatila i on je postao temelj obrazovanja kliničkih psihologa i uzimali izmjene i danas se procenjuju na taj način savremeni klinički programi

Front 12

Preporuke

Back 12

Jedan klinički psiholog treba prije svega biti obrazovan kao psiholog dva kliničko obrazovanje treba biti podjednako strogo kao i obrazovanja za ostala područje psihologije tri priprema kliničkog psihologa treba biti široka i usmerena na procenjivanje i mjerenje istraživanje i terapiju

Front 13

Još Principa

Back 13

4s kliničkog obrazovanja treba zahvatiti 6 područja opća psihologija psihodinamika ponašanja dijagnostičke metode istraživačke metode srodnih discipline i terapiju 5 program mora sadržavati temeljni kolegi koji se bavi načelima a ne velik broj kolegija se specifičnim tehnikama šest obrazovanja mora objediniti teoriju i praksu sedam tokom celokupnog programa veći od 1 godine i studenti moraju biti u dodiru sa klinički materijalima 8 studenti treba omogućiti i kontakt sa normalnim osobama koji nikada ne traži kliničku pomoć 9 atmosfera tokom obrazovanja treba ohrabriti zrelost i kontinuirani razvoj poželjni osobina ličnosti 10 program treba poticati osjećaj odgovornosti za klijente 11 buduće klinički psiholog je trebaju podučavati predstavnici srodnih disciplina a treba organizirati i zajednička predavanja sa studentima tih srodnih disciplina 12 program mora naglasiti istraživačke implikacije klinički stanovi na 13 studenti moraju steći sposobnost ubijanja koja prelazi odgovornost koju duguju pojedinačnom bolesniku i uključuje odgovornost koju duguju društvu

Front 14

Godine i model studiranja

Back 14

Prvoj godini upoznati se sa osnovama opće i psihologije i u vježbati se u tehniku opažanja u drugoj posvećena eksperimentalnim dijagnostički mi terapijskih sadržajima boravili bi u klinikama treća godina provela bi se na stažu to je intenzivno gips južnog upoznavanja se kliničkim fenomenima u bolnicama klinikama medicinskim centrima četvrta godina ostvariti nekoliko ciljeva završiti disertaciju odslušati seminar u stručnim problemima i etici kao i seminar o srodnim disciplini ma proći kroz razdoblje samo procjeni a to je individualna psihoterapija koja će pomoći studentu otkrivanju njegovih pristrasnost i stavova osobnih problema

Front 15

Najvažnija posljedica jakovljeva izvještaja

Back 15

Šta je to specifična mješavina za znanstveni i stručni pripreme koju je Šako propisao a koja je otada obilježja većinu kliničkih programa obrazovanja to je znanstveno stručni model i on je usvojena prvo velikoj konferenciji o obrazovanju kliničkih psihologa održanog u bolderu država Kolorado 49 godine

Front 16

Bolder konferencija

Back 16

A to je konferencija obrazovanju za područje kliničke psihologije a održana je uz finansijsku potporu saveza veterinarske uprave i američkog javnog zdravstva a oni su za tražili da a pa imenuje univerzitet koja nude zadovoljavajuće obrazovni programi i drugo razvije prikladne programe na univerzitetima koji ih još nemaju

Front 17

Šta se očekivalo od psihologa

Back 17

Uglavnom prihvaćen je znanstveno stručni model obrazovanja a od njih se očekivalo da budu stručnjaci za istraživanje i kliničku praksu da da steknu doktora znanosti iz psihologije na temelju univerzitetskog poslije diplomskog studija a takođe i istraživanja u trajanju od godinu dana pod supervizijom i poslije ovoga šahovi plan postao je poznat kao balder model

Front 18

Upravni odbor za obrazovanje

Back 18

Trebali su se akreditovati obrazovni programi i ustanove u kojima će se obavljati stažiranja

Front 19

1 i 2 god

Back 19

Front 20

3,4 5

Back 20

Front 21

Profesionalna etika

Back 21

Etički Kodeks je zbirka načela kojima se potiču ili zabranjuju odredjeni oblici profesionalnog ponašanja

Etička pravila su normativne tvrdnje koje opravdavaju određene i ciljeva i ponašanja sve profesije imaju svoja etička načela koja određuju prikladan način profesionalnog ponašanja prema javnosti kao i među članove struki

Front 22

Kad je obavljen prvi etički Kodeks

Back 22

53 godine i njegova k************* bila je način nastanka API su mnogi klinička i predali određeni kritički incidents i to su bili faktički etičke dileme koji su se pojavili Ivane u njihovom stručnom okruženju odbor je stvorio etički Kodeks ona je bila tri godine u upotrebi i dodani su amandmani i kodeks je službeno privlačan

Front 23

Kako se naziva sadašnja verzija

Back 23

Etička načela psihologije i Kodeks ponašanja i sastoji se od preambule opće i načela i specifičnih etičkih normi to su aspiracije kojima psiholog teži da ostvari svoje ideale i to su smjernice

Front 24

Eticka norma ili standard

Back 24

To su zakonska pravila ponašanja kojim se psiholozi moraju pridržavati i na taj način se može sankcionisati ponašanje psihologa

Front 25

Kako su organizirani ti norme

Back 25

Opći i standardi evaluacija obrada ili intervencija oglašavanje i drugi oblici javnih izjava terapija

Front 26

Opći standardi

Back 26

Tu su uključena pravila koja zabranjuju diskriminaciju seksualni ili bilo kakve druge napade zloupotrebu produkata rada kao i pravila o održavanju kompetentnosti prepoznavanju granica vlastite kompetencije prikladno vođenju i čuvanju zapisa naplaćivanju usluga i finansijskim odnosima

Front 27

Evaluacija obrada ili intervencija

Back 27

Popis pravila koja se odnosi na upotrebu i interpretaciju testova

Front 28

Oglašavanje i drugi oblici javnih izjava

Back 28

U ovoj su kategoriji standardi koji određuju način na koji psiholozi mogu javno oglašavati svoje usluge i prezentirati svoje diplome i svjedodžba

Front 29

Terapija

Back 29

Pravila o struktuiranje u provođenje i završava nju terapija ovdje se zabranjuje psiholozima seksualni odnosi sa klijentima koji su u terapiji kao i prihvatanja u tretman klijenata kojima su bili u seksualnim odnosima psiholozi ne smiju ulaziti u spolne odnose sa klijentima koje se tretirali još barem dvije godine nakon završetka terapije

Front 30

Privatnosti profesionalna tajna

Back 30

Ova se pravila odnosi na obavezu psihologa da štiti klijent ova prava na povjerljivost i privatnost

Front 31

Podučavanja obrazovanje supervizija Istraživanje i objavljivanja

Back 31

Ovaj odeljak sadržina Koliko etički standarda koji kontrolira ju ponašanje psihologa dok podučava nadzire studente i izvodi psihologijske istraživanja

Front 32

Forenzički aktivnosti

Back 32

Kad obavlja forenzički evaluacije ili neke druge poslove psiholozi moraju sjediti specifična pravila o obavljanju ti poslova

Front 33

Rješavanje etičkih pitanja

Back 33

Posljednji dio sadrži standarde o načinima rješavanja etičkih pitanja ili pritužbi

Front 34

Preambula

Back 34

Svojim radom psiholog želi prikupiti valjane i pouzdanje na istraživanjima utemeljena znanstveni spoznaje a to mogu promijeniti na ljudsko ponašanje u različitim okruženjem a i preuzimaju uloge kao što su istraživač pedagog dijagnostičar terapeut supervizor savjetnik administrator vještak i osoba koja se bavi socijalnim intervencijama cilj je proširiti spoznaje o ponašanju i pragmatička primjena tih spoznaja ciljem poboljšavanje stanja pojedinca i društva

Front 35

Šta Kodeks sadrži

Back 35

Opća načela i pravila odlučivanja za većinu situacija s kojima se psiholozi susreću primarni cilj mu je dobrobiti zaštita pojedinca i grupi s kojima psiholozi radi

Front 36

Opća načela

Back 36

Kompetentnost čestitost stručna i znanstvena odgovornost poštivanje ljudskih prava i dostojanstva briga za tuđu dobrobit društvena odgovornost

Front 37

Kompetentnost

Back 37

Poznaju granice svojih sposobnosti kao i ograničenja svojih stručnosti i pružaju samo oni usluge i koristi oni tehnike za koje su kvalifikovani obrazovanjem ili iskustvom za sposobnosti je potreban rad podučavanja i proučavanja određenih grupa ljudi i oni se razlikuju se od bi se obzirom na specifične k************* a u onima područjima u kojima još ne postoji stručni stan dati psiholozi će brižljivo prosudjivanje i poduzeti prikladne mjere opreza kako bi zaštitili dobrobit oni kojima radi svjesni se upotrebi za trajnom obrazovanjem i oni koristi i sve znanstveni stručni obrazovne i administrativni izvora

Front 38

Čestitost

Back 38

Podsticati čestitost o nauci podučavanju i praktičnom radu oni su pošteni pravedni i uljudno i prema drugim ljudima ne daju netačne ili lažne izjave oko svih aspekata svog posla oni nastaju biti svjesni svojih uvjerenja vrijednosti potreba i ograničenja kao i učinaka svega toga na njihov rad oni nastaju zainteresirani u stranama objasniti svoje različite uloge a trudi se i djelovati u skladu s tim ulogama oni izbegavaju ne prilično i potencijalno škodljivih dvojni odnose

Front 39

Stručna i znanstvena odgovornost

Back 39

Pridržavaju se profesionalnih standarda ponašanja što jasnije određuju svoje uloge i obaveze prihvaćaju odgovornost za svoj ponašanja i prilagođavaju svojim metode potrebama različitih populacija oni su rađe iz drugim strukama i institucijama u najboljim interesu svojih klijenata moralni standardi i ponašanje psihologa njihova su osobna stvar osim ako ponašanje može ugroziti njihove profesionalne odgovornosti ili smanjiti povjerenje javnosti u psihologa on se brine i o etičkom ponašanju svojih kolega

Front 40

Poštivanje ljudskih prava i dostojanstva

Back 40

Oni poštuju temeljna prava dostojanstvo i vrijednost svih ljudi poštuju pravo pojedinca na privatnost poverljivost razgovora samo određivanje i autonomiju vodeći stalno računa o tome da neke pravne i druge obaveze mogu dovesti do nedoslednosti i sukoba sa ostvarivanjem tih prava svjesni su kulturalni he individualnih razlika razlika vezanih uz različite uloge da onih koje su izazvane različitom dobit Polom rasom etničkim porijeklom religijom spoljnom orijentacijom a nesposobni Vanjom jezikom i socio-ekonomski statusom želi ukloniti pristrasnosti koji se temelji na tim faktorima a koji bi mogli imati utjecaja na njihov rad oni ne učestvuju u diskriminacija ma niti podržavaju takvu praksu

Front 41

Briga za tuđu dobrobit

Back 41

Psiholozi nastaje pri donijeti bolje je tko oni s kojima su u profesionalnoj interakciji oni o Draganu dobrobiti prava svojih pacijenata klijenata studenata osobe koje naziru sudionika u istraživanju i drugih osoba na koji bi mogli utjecati kao i dobrobit životinja uključenih u istraživanju

Front 42

Društvena odgovornost

Back 42

Oni se svjesni društveni i znanstvene odgovornosti koje imaju prema zajednici oni primenjuju i obmanjuju svoje spoznaje iz psihologije kako bi pri donijeli ljudskoj dobrobiti brine ih ljudska patnja i oni nastoje ukloniti njene uzroke pridržavaju se zakona i potiču razvoj novih zakona i socijalne politike koja služi interesima njihovih pacijenata klijenata javnosti dio svog profesionalnog vremena trebaju posvetiti općem dobro

Front 43

Ostali etički standardi

Back 43

Psihologijske istraživanja sa životinjama smjernice za etičko ponašanje u skrbi i uporabu životinja etička načela u provođenje istraživanja sa ljudskim sudionici ma opće i smjernice za pružanje psiholoških usluga

Front 44

Profesionalna ne ovisnost

Back 44

Istra nije odnosi imaju sa medicinskim profesijama psihijatrijsko kritikovali psihologa psihijatri psiholozi su prošli kroz nekoliko bitaka prva se vodila zbog samostalni psihoterapijski praksi psihologa poslije su se preterala zbog pitanja Mogu li psiholozi dobiti pravo samostalni praksi u bolnicama a u novije vrijeme prepirka se koncentrisana na pravu psihologa da bude plaćeni unutar sve veći broj različitih javni privatni i finansijskih planova za zaštitu mentalnog zdravlja

Front 45

Samostalna psihoterapijska praksa

Back 45

Kada su se psiholozi ograničeni na Istraživanje savjetovanje i testiranje liječnici se nisu miješa li u njihov rad a ni psiholozi nisu imali problema da su liječnici stručnjaci za tjelesni poremećaje ili organska liječenja koje uključuju liječi lijekove terapije i hirurški zahvat neslaganje je usmjeren ona psihoterapiju koju su obje profesije nudili javnosti liječnici su smatrali da psihoterapeut mora biti liječnik i da se mora odvajati pod liječnički supervizijom jer jer su liječnici tu da funkcionira nje cijeli osobe i da je za mnoge vrste abnormalnog ponašanja nužno da terapeut razlikuje psihički od fizičkih aspekata poremećaja a da liječi oba

Front 46

Šta su psiholozi tvrdili

Back 46

Velika većina psihičkih poremećaja uključuje i psihološki i socijalni proces za koji su oni obrazovani bolji od liječnika a kad se tiče tjelesnih uzoraka psiholozi su svjesni svoje etički obaveze da takvi klijente uputi liječnici ma i psiholozi naglašavaju da su tokom godina mnogi od najuticajnijih terapeuta dolazili iz drugih struka a ne medicini

Front 47

Bolji odnosi

Back 47

Psihijatrijski prihvatili psihologija kao stručnjaka i nisu više i bili toliko skloni postupati sa njima se i soka kao što su to učinili ranije psiholozi su odbranili odbacili dio svojih odbrambenih oklopa i postani manje sumnjičav i prema psihijatrima

Front 48

Mogu li usluge psihologa biti plaćene i zdravstvenog osiguranja

Back 48

Smatrali su liječnici da je to preskupo i da treba biti samo onim situacijama kada su rađaju sa njima tako da su psiholozi bili isključeni iz plaćanja i psiholozi su blokirali za zakone koji bi dopustili slobodu izbora i učinili obaveznim plaćanje usluga ovlašteni stručnjaka za mentalno zdravlje u određenoj državi snimci su koristili izraz medicinska psihoterapija a svih oladi se to smatrali političkim ma never verujem

Front 49

Šta su još pokazali

Back 49

Da psihoterapija smanjuje troškove koji bi bili upotrebljeni u medicinskim izvorima Ma trlicu da im usluga nije skupa nego može dovesti čak do uštede jer se štedi novac koji bi se inače trošio mnogo skuplje medicinske usluge i ovo je zdravstvena proteza

Front 50

Učinci promjena u sistemu zdravstvene skrbi kako je plaćanje utjecaj ona rad

Back 50

Jedan priroda kakvoća i dostupno zdravstveni skrbi određena gospodarstvo aspektima i dva da promjene u zdravstvenoj skrbi mogu u poništiti sve pobjede koje su izvoljeva li tokom borbe za zakona o slobodi izbora ako klinički psiholog i želi ostati aktivni sudionici kada moraju biti spremni na financijski promjene koji su već na snazi kao i na onih koji će se vjerovatno pojaviti u bliskoj budućnosti

Front 51

Klinički psiholog je najviše i zanima

Back 51

Ko je čije usluge U području mentalnog zdravlja biti pokrivene temeljnom zdravstvenom zaštitom i hoće ili psiholozi za njih biti plaćeni kao samostalni stručnjaci

Front 52

Vođena skrb

Back 52

Razvija metode dodeljivanja zdravstvenih usluga skupini ljudi stižem postizanja prikladni skrbi uz održavanja ukupni finansijskih troškova unutar određenih granica

Front 53

Kako se vodena skrb može organizirati

Back 53

Uključujući i programe nam je njene namještenicima organizacije za održavanje zdravlja i tako dalje te organizacije nudi određene pakete zdravstveni skrbi i ljudi se mogu naći u pretplatiti Oni dobivaju tako što pretplatnici održavaju u dobrom zdravlju i tako smanjuju korišćenja različitih usluga

Front 54

Vođeni planovi bihevioralni zdravstveni skrbi

Back 54

Boo

Front 55

Kritike sistema vođeni skrbi

Back 55

136 su zainteresirani za smanjivanje cijena ti skrbi i povećavanje profita nego za pružanje izuzetno kvalitetni zdravstvenih skrbi dva dovodi do toga da brojni klijenti ne dobivaju dovoljnu količinu liječenja tri ugrožavaju poverljivost terapije tražeći o klijentima previše i podataka 4 dopuštaju ne obrazovanog osoblju izveštavanja o korišteni uslugama pet prikupljaju neprikladne podatke o ishodima tretmana šest ne uključuju U sistem skrbi klijente koji već imaju Neki poremećaj

Front 56

Šta je važnije smanjenje cijene liječenja ili kvaliteta

Back 56

Ako se terapija neprikladno ograničava a voditelji pojedinačnih slučajeva suviše i često krše poverljivo sam i psihoterapiji tada sistemi vođeni zdravstveni skrbi neće uspjeti u pružanju kvalitetnih tretmana po razumnim cijenama

Front 57

Kako pomak prema vodenu iz krvi dijeluje na praksu kliničkog psihologa

Back 57

Sve više klinička napušta svoju privatnu ili grupnu praksu i pridružuje se osoblju pojedinih takvih programa oni osnivaju svoje zdravstvene organizacije a služi se i reklamiranjem svojih usluga u poslovnim organizacijama i industriji

Front 58

Učinak vođeni skrbi na kvalitet kliničkih usluga

Back 58

Jedan obrazovanja korisnika i namještenika o različitim ocenim opasnostima i nedostacima većini sistema vođen iz krplje uključujući i naglasak na održavanju cijene usluga unutar određenih granica umjesto poboljšanja kvaliteta i usluge evaluaciju usluge od strane ne profesionalnih osoba neprikladna ograničenja u količini odobrenog tretmana i kršenje prava klijenta na poverljivost razgovora da vam obrazovanje korisnika i namještenika o vrijednosti psihologije u sveobuhvatnom sistemu zdravstveni skrbi ovo nastojanje uključuje propagandu i drugi javni aktivnosti usmerene na učinkovitost psihologije u tretiranju problema dece i starijih osoba ozbiljno psihički bolesnih osoba i ovisnika o drogama ili lijekovima i tri pružanje pomoći psiholozima da svoju ponudu usluga učiniš to raznovrsno kako bi mogli proširiti svoju praksu programi za specijalno obrazovanje usmereni su na području poput zdravstveni psihologiji psihologije sporta zloupotrebi drugi alkohola i teži psihički poremećaj

Front 59

Cena očuvanja profesionalni neovisnosti

Back 59

Sudski sporovi su skupi i taj novac ne može se utrošiti u druge svrhe drugi rizik sudskih sporova je vezan za psihološku propagandu da psiholozi mogu ubiti potaknuti na pretjerano izjave o svojoj delotvornosti i uspješnost i naročito U području psihoterapije podešavanje neprijateljski pozicije prema psihijatru takođe ima određeni nedostatke

Front 60

Profesionalno razdoblje kliničke psihologije

Back 60

Zahvaljujući normama i standardima koje upravljaju profesiju javnost imati od toga koristi a od koristi su i struci jer kontrolira ju populaciju i smanjuje kompetenciju štititi od nekvalifikovani praktičara a Problem je kada se iz okreću prioriteti neki profesiji pa na primjer promocija članova dobiva prednost pred obavezama

Front 61

Sanford opasnosti profesionalizma

Back 61

16 načela kriterij a dobri struke prva dva kriterij a odnosi se na potrebu psihologa da se prilagodi društvenim potrebama i promjenama nekoliko kriterij a bavi se profesionalnom etikom tricky riteri a odnose se na stručno obrazovanje 633 bavi se odnosima među strukama klinički psiholog i psihijatar a najveći broj njegovih kriterij a bavi se prioritetima profesije što bi profesija trebala doprineti društvu i zajednici Istraživanje i stjecanje novi znanja primarna aktivnosti holog a

Front 62

Očekivanje za budućnost

Back 62

Broj kliničkih psihologa i dalje će se povećavati i ako nešto sporije ima tiče ubrzan rast prelazni nacionalni potrebe pa imamo teška vremena koja započinju karijeru drugi se s tim ne slažu Jer imamo potrebe za istraživačima i psiholozima usmjeren i na prevenciju za razliku od praktičara koji nudi tradicionalni klinički usluge

Front 63

Za koje će se profesionalni uloge klinički psiholog obrazovati i koliko će dobro biti tu obrazovanja

Back 63

Zdravstvena psihologija bihevioralna medicina i klinička neuropsihologija biće važna specijalistička područja zbog doprinosa koji psiholozi mogu dati u tretmanu i poticanje tjelesnog zdravlja forenzička psihologija savjeti Bečej i dalje nožni unutar pravnog sistema traži se sve više i stručna veštačenja psihologa u sudskim sporovima Kao i o općem zakon o mentalnom zdravlju nadalje dječja klinička psihologija

Front 64

Klinička psihologija če se više orijentir a ti na svoje korisnike

Back 64

Naglašavanje profesionalni odgovornosti prema klijentima i u očekivanju da će i psiholozi kao osobe koje pružaju zdravstvene usluge izraditi vlastiti standarde klinički Morati bolje procijeniti svoje intervencije i finansijsku si cijenu postizanja određenih izvoda od njega će se sve više očekivati da svoje usluge opravda bitnim poboljšanju ima u zdravlju i funkcionira nju klijenata psiholog istraživač če uvijek imati sigurno mjesto

Front 65

Treći prediktor budućnosti

Back 65

Sledeći naglasak na evaluaciju usluga biće U području psihoterapije praćen na puštanjem pristupa kojeg obilježja varka neke psihoterapiji i pomakom prema tretmanima čija je djelo tvorno Stampy risky potvrđena neće biti od koristi za identifikaciju kao bihevioristi šta li ti tako

Front 66

Četvrto način obrazovanja kliničkog psihologa

Back 66

Predviđa se proširenja ja za između balder modela obrazovanja koji naglašava istraživačke metode i znanstveno tradiciju psihologiji i viši stručni orijentisanih programa koji su usmereni na stjecanju vještina koji su potrebni praktičar ima to bi moglo biti procjenu razvela alternativnih ili kompetitivni sustava akreditacija pa bi postao jedan i sistem za znanstvene kliničke programe i drugi za stručne programe nadalje i dvogodišnju kliničko stažiranje i stvaranje formalnog sistema poslije doktorskog obrazovanja stjecanje posebnih vještina

Front 67

Fanta samostalnost svoje profesije

Back 67

Intenzivira će se politički napori kako bi bili uključeni u svim vrste planova znanstveni skrbi a pojedinačni psiholozi nastavljači održati korak za razvoj modernih kliničkih tehnika sačuvati vrhunskog kvaliteta svojih usluga sporno će biti dobivanje prava na propisivanje psihoaktivnih lijekova

Front 68

Dva temeljna argumenta da psiholozi mogu prepisivati lijekovi

Back 68

Bilo bi u interesu klijenata da psiholog može ponuditi celokupan raspon alternativni postupaka liječenja i drugo pokazalo se koristim što je takvo upravo odobreno optičar ima pedikir ima liječnički pomoćnici ma zubarima sestrama

Front 69

Zašto su protiv da psiholozi propisuju lijekove

Back 69

Zbog mogućnosti da pravo propisivanja lijekova naudi medicinskom identitetu psihologa i uslugama koja psihologija tradicionalno nudi javnosti takođe strahuju da će se time nepotrebno produžiti vrijeme školovanja psihologa a zanemariti neki drugi važni kolegi i da će sve postati preskupo

Front 70

Argumenti za

Back 70

Front 71

Argumenti protiv

Back 71