Kemijski Sastav Tijela Čovjeka

Front 1

Elementi koji izgrađuju čovjekovo tijelo po zastupljenosti

Back 1

Kisik(60 %)(u spojevima), ugljik(20%), vodik(10 % ), dušik(4%), minerali(oko 6%)

Front 2

Makroelementi

Back 2

Čine 99 % težine našeg tijela  kisik, ugljik, vodik, kalcij, dušik, kalij (CaNCHOK)

Front 3

Mikroelementi

Back 3

1% težine tijela  fosfor, magnezij, sumpor, klor, natrij, željezo, mangan i aluminij (Mg PAlS FeMNaCl )

Front 4

Ultramikroelementi (oligoelementi)

Back 4

Elementi kojih u organizmu ima samo u tragovima  titan, cink, selen, rutenij, radij ( TiZn Se Ru Ra)

Front 5

Čemu služe oligoelementi?

Back 5

Važni su u izgradnji tijela te sudjeluju kao katalizatori u mnogim biokemijskim procesima i reakcijama

Front 6

Koji je količinski najvažniji spoj i sastojak ljudskog tijela?

Back 6

voda

Front 7

Ovisno o starosti čovjeka, koliko ima posto vode?

Back 7

Zametak(više od 90%), novorođenče(75 % ), odrasli(ovisno o dobi i spolu 50-60 %)  čovjek 70kg = 40kg vode

Front 8

Koliko je posto ukupne vode u čovjeku u njegovim stanicama(stanična tekućina)

Back 8

25 l

Front 9

Koliki dio ukupne vode čovjeka se nalazi u izvanstaničnoj tekućini(međustanični prostori i krvna plazma)

Back 9

Oko 15l

Front 10

Zadaće vode u tijelu:

Back 10

1) Otapa većinu organskih i anorganskih spojeva u tijelu 2) čini mikrookolinu svake stanice tijela 3) osigurava medij u kojem teku svi kemijski procesi 4) sudjeluje neposredno u pojedinim kemijskim(hidrolitičkim) reakcijama 5)transport hranidbenih tvari i dišnih puteva do svake stanice

Front 11

Odakle proces starenja?

Back 11

Količina vode se postupno smanjuje u višoj životnoj dobi

Front 12

U čemu je največa važnost vode za organizam?

Back 12

Za sve fiziološke i fizikalno-kemijske procese treba optimalna koncentracija otopljenih tvari te se organizam istančanim fiziološkim mehanizmom napreže održati stalnim svoj osmotski tlak

Front 13

Što može izazvati osmotski šok?

Back 13

Bitna promjena u koncentraciji otopljenih tvari u tjelesnim tekućinama(može doći i do smrti)

Front 14

Kada tekućine postaju hipertonične?

Back 14

1) Kad se u tijelu smanji količina vode, tj. Kad tjelesne tekućine imaju relativno povećanu koncentraciju otopljenih tvari 2) unošenjem većih količina otopljenih tvari u tijelo(kuhinjska sol) 3) u slučaju intenzivnog znojenja, proljeva ili nekonzumiranja vode

Front 15

Kakve su hipotonične otopine?

Back 15

Otopine koje se razrjeđuju većim količinama vode nego u normalnim stanjima

Front 16

Kako nastaju hipotonične otopine u tijelu čovjeka?

Back 16

1) Prekomjernim pijenjem vode 2) uzimanjem hrane s premalo mineralnih tvari 3) pretjeranim gubitkom mineralnih tvari(npr. bubrezima)

Front 17

Stanice u hipertoničnoj izvanstaničnoj tekućini

Back 17

Gube vodu zbog osmoze te se smežuraju

Front 18

Stanice u hipotoničnoj izvanstaničnoj tekućini

Back 18

Bubre ulaskom vode u stanice zbog velike razlike u osmotskim tlakovima

Front 19

Što nastupa kod prevelike razlike u osmotskim tlakovima između stanice i okoline

Back 19

smrt

Front 20

Koja je otopina izotonična

Back 20

Otopina koja ima jednak osmotski tlak kao stanična tekućina, odnosno krvna plazma

Front 21

Konstante krvne pazme/ stanične tekućine

Back 21

Molaritet : 0,15 M
Osmolaritet: 0, 30 osmola = 300 miliosmola
Broj osmotski aktivnih čestica : 1,8 * 10 ^ 23
Osmotski tlak: 6, 72 atm = 5107 mmHg = 672 kPa
 Prema destiliranoj vodi

Front 22

Koja je glavna tvar otopljena u krvnoj plazmi ?

Back 22

NaCl

Front 23

Kada je otopina NaCl izotonična s krvnom plazmom?

Back 23

Kada je 0,15 molarna, tj. 0,9%

Front 24

Kako nazivamo 0,9% otopinu NaCl?

Back 24

Fiziološka otopina

Front 25

Što održava osmotsku ravnotežu u organizmu

Back 25

Složeni regulacijski mehanizmi koji uključuju pojedina središta u mozgu(npr. Središte za žeđ), bubrege i hormone iz hipofize i nadbubrežne žlijezde.

Front 26

Što rade ti regulacijski mehanizmi?

Back 26

Reguliraju promet vode i minerala bubrezima i kožom

Front 27

Gubitak(izlučivanje) vode
Mokraćom:

Fekalijama:

Isparivanjem iz pluća:

Isparavanjem kroz kožu:

UKUPNO:

Back 27

1000 – 1500 ml

150 – 200 ml

500 ml

400 ml

2000 – 2500ml

Front 28

UZIMANJE VODE
Tekućine i tekuća hrana

Tvrda i polutvrda hrana

Metabolička voda

UKUPNO

Back 28

1500 ml

700 ml

300 ml

2000 – 2500 ml

Front 29

Što se dogodi ako poraste osmotski tlak tjelesnih tekućina?

Back 29

Javljaju se mehanizmi regulirani hormonima koji smanjuju daljnji gubitak vode, a javlja se i nagon za pijenjem vode(žeđ)

Front 30

Što se događa s vodom pri porastu topline tijela(vrućica, porast topline okoline)?

Back 30

U ekstremnim uvjetima organizam može znojenjem izgubiti i 2-3 l vode na sat

Front 31

Koliko se vode oslobodi u probavilo u 24 sata?

Back 31

Iz žlijezda slinovnica, želuca, gušterače, žuči i crijeva više od 8 litara (zajedno s probavnim enzimima)

Front 32

Kakvu ulogu ima ta količina tekućine?

Back 32

U žvakanju, miješanju hrane, enzimatskoj razgradnji, regulaciji kiselosti crijevnog sadržaja

Front 33

Što se događa s najvećim dijelom izučene vode?

Back 33

Većina se reapsorbira u krvotok, pretežito u tankom i debelom crijevu  u fekalijama ostaje samo 150-200 ml

Front 34

Kako nastaje metabolična voda?

Back 34

U tijeku metabolične razgradnje ugljikohidrata, masti i bjelančevina iz hrane, u metaboličnim putovim tijela oslobađaju se molekule vode
iz 100 g metabolita a) ugljikohodrati(56ml vode), masti(107 ml vode), bjelančevine (37 ml vode)

Front 35

Dnevna sekrecija vode u čovjekovo probavilo
Usta
Želudac
Žuč
Gušterača
Crijevo

UKUPNO

Back 35

1500 ml
2500 ml
500 ml
700 ml
3000 ml

8200 ml

Front 36

Prilagodbe pustinjskih životinja

Back 36

1) glavninu vode dobavljaju metaboličnom razgradnjom pričuvne masti 2) imaju bitno smanjen gubitak vode mokraćom i fekalijama 3) u pravilu nemaju žlijezda znojnica (npr. Pustinjski skočimiš, pustinjski klokanski štakor, deva...)

Front 37

Glavni organski spojevi u tijelu
Bjelančevine

Masti

Ugljikohidrati

Minerali

voda

Back 37

20 %

16 %

1 %

6 %

57 %

Front 38

Razlike između staničnih i izvanstaničnih tekućina po ionskom sastavu

Back 38

glavni kation u staničnima je kalij(K+), a glabni anioni su hidrogen karbonatni (HCO3-) i sulfatni (SO4-). U izvanstaničnoj prevladavaju ioni natrija(Na+) i klorida (Cl-)

Front 39

Gdje se nalazi najveći dio izvanstanične tekućine i koliko ga je tamo

Back 39

12 l se nalazi u međustaničnim prostorima pa se stoga naziva međustaničnom tekućinom

Front 40

Gdje se nalazi ostatak?

Back 40

Ostatak(3l) je krvna plazma koja zajedno s krvnim stanicama kruži kao puna krv kroz krvožilni sustav

Front 41

Po čemu se razlikuju međustanična tekućina i krvna plazma?

Back 41

U krvnoj plazmi je veća količina specifičnih bjelančevina, koje imaju značajnu ulogu u raznolikoj funkciji krvi

Front 42

Koja je važnost različitog kemijskog sastava stanične i izvanstanične tekućine?

Back 42

1) Zbog tih razlika stanice su podražljive, omogućen je transport različitih otopljenih tvari, metabolita i vode 2) stalnim ionskim sastavom održava se stalni pH tjelesnih tekućina

Front 43

Koliki je pH stanične, a koliki izvanstanične tekućine

Back 43

Izvanstanične tekućine = pH 7,4
stanične tekućine = pH 7,0

Front 44

Što je potrebno za održavanje normalnih funkcija svih stanica, tkiva i organa?

Back 44

Stalno održavanje količine vode, elektrolita i neelektrolita(npr glukoza) u različitim tjelesnim tekućinama

Front 45

Što je homeostaza?

Back 45

Održavanje nepromijenjenih, odnosno stalnih životnih uvjeta u tijelu

Front 46

Koji sve organi i tkiva sudjeluju u homeostazi?

Back 46

Više-manje svi, npr pluća(opskrbljuju izvanstaničnu tekućinu kisikom  neprestano nadoknađuju koji troše stanice radi osiguravanja energije), bubrezi (održavaju stalnu konc. Iona i vode), crijeva (apsorbiraju hranjive tvari potrebne stanicama za njihovu izgradnju i funkciju)

Front 47

Koliko je vode potrebno za čovjekove dnevne higijenske potrebe?

Back 47

Oko 150 l

Front 48

Koje uvjete mora zadovoljavati voda za piće, spravljanje hrane i higijenske potrebe?

Back 48

1) mora biti ukusna i tečna 2) ne smije imati boje ni mirisa 3) ne smije biti onečišćena zaraznim klicama 4) ne smije sadržavati štetne kemijske sastojke

Front 49

Što je indikator fekalne onečišćenosti?

Back 49

Escherichia coli , tamo gdje ima E. Coli mogu biti i mikroorganizmi uzročnici dizenterije i trbušnog tifusa

Front 50

Kako se smanjuje mogućnost epidemija crijevnih bolesti?

Back 50

Izgradnjom vodovodnih sustava i redovitim mikrobiološkim i kemijskim analizama i kontrolom tih vode te dezinfekcijom(uglavnom klorom)

Front 51

Koje su kemijske tvari čiji se ostaci mogu naći u vodi štetne?

Back 51

Fluoridi, nitrati i nitriti, teški metali – olovo, kadmij, krom, živa, ostaci pesticida, mineralnih ulja, radioaktivnih izotopa itd.

Front 52

U čemu je štetnost tih tvari?

Back 52

Oštećuju pojedina tkiva i organe, ovisno o koncentraciji i vremenu ekspozicije tijela u otrovi