Use LEFT and RIGHT arrow keys to navigate between flashcards;
Use UP and DOWN arrow keys to flip the card;
H to show hint;
A reads text to speech;
98 Cards in this Set
- Front
- Back
FizioloÅ”ki mjere koji se Äesto koriste u istraživanju o liÄnosti |
Elektro dermalna aktivnost srÄano živ na aktivnost možda na aktivnosti druge mjere |
|
Dimenzije liÄnosti sa fizioloÅ”kim osnovama |
Ekstraverzija introverzija osjetljivost na nagradjivanja i kažnjavanja traženje uzbuÄenja neurotransmiteri i liÄnost jutroÅ”njost veÄernjost možda na asimetrija i afektivni stil |
|
Eliot i tumor |
Bio uspjeÅ”an Kako na poslu tako i u porodici ali narastao mu je tumor na unutraÅ”njoj strani tkiva po je koje prekriva mozak i oÅ”teti je mali dio tkiva s njegove prednji stanje dio prefrontalni moždane kore i to je morao odstraniti nakon operacije sve njegove kognitivne funkcije bile su normalne Alisa njegova liÄnost promijenila nije mogao upravljati svojim vremenom kako treba na kraju izgubio posao i obitelj i taj mali komad možda noktima koji je bio uniÅ”ten tumorom bio je kljuÄan u prema noÅ”enju emocionalnih informacija o viÅ”e centra zadužene za roÄeni ranje i nije oseÄao nikakve snažne emocije traumatske ozljede mozga mogu dovesti do Velikih promjena u liÄnosti |
|
Traumatske ozljede mozga |
Mogu dovesti do Velikih promjena u liÄnosti jedna od najÄeÅ”Äih promjena u liÄnosti nakon ozljede je smanjenje sposobnosti inhibicije ili kontrole Impuls zidnih poriva to se pokazalo i kod djece koja su doživela traumu mozga tokom poroda kod odraslih se traumatskog ozljedu mozga nakon moždanog udara ova poveÄana impulsivnosti smanjena samokontrola najverovatnije su posljedica ometen je komunikacija izmeÄu frontalnih režnjeva koji su izvrÅ”ni kontrolni centri mozga i mnogih drugih dijelova mozga |
|
Osobe sa promjenama u liÄnosti nakon traumatske ozljede i mozga Äesto imaju |
Spontane ispade iznenadne promjene raspoloženja da agresivne epizode i mogu postati priliÄno smetnja svojim obiteljima |
|
Elementi liÄnosti proizvodi bioloÅ”kih procesa |
RijeÄnik Galeb rijeÄnik Hipokrat k****** mislio da koliÄine tekuÄine koji su prisutne u tijelu odreÄuje liÄnost obilje flet me Äini osobu pasivnog smireno i misaono obilje krvi Äini osobu sretnom otvoreno mi živahno previÅ”e žuÄi Äini osobu nestabilnom agresivnom i razdražljiva A obilje crni tekuÄine Äe i osobu nesretnom pesimistiÄna mi puno |
|
Melanholik |
Galen je napisao da Milan Koliko sjeÄa Strah i depresivnost nezadovoljstvo životom i mržnju prema svim ljudima strah od smrti glava na moje briga crna tekuÄina donosi strah svi ljudi nazivaju ovakvu na varne napoliÄar misleÄi po tim terminom da je crna tekuÄina odgovora |
|
Teorija telesnih tekuÄina |
To je bila jedna od prvih teorija koje su primjeni vani fizioloÅ”ki pristup liÄnosti fizioloÅ”ki orijentir a ni pristup zasniva se na premesi da su psihiÄke osobine poput se da Äestih ih obzirnost i posledica fizioloÅ”kog sistema u njihovoj podlozi |
|
Prednost fizioloŔkog pristupa |
Mjesto Å”to fizioloÅ”ki varijable možemo mjeriti mehaniÄki i pouzdano termin fizioloÅ”ki varijable odnosi se na funkcionira nje sistema organa unutar organizma |
|
Primjer fizioloŔkih sistema |
ŽivÄani sistem krvožilni sistem miÅ”iÄno koÅ”tanih sistem svi su fizioloÅ”ki sistemi važni za održavanje života a njihovo je prouÄavanje dale rezultate u mnogim naukama za psihologiju liÄnosti fiziologija je važnost toga Å”to razlike u fiziologiji stvaraju pri donose ili upuÄuju na razlike u psihiÄkom funkcionira nje |
|
Ozljeda mozga |
Prije ozljede bio je ugodan radnik željezna Å”ipka ekser probila kroz lijevi obraz odmah ispod liÄnih kosti i on se sruÅ”io linije Izgubio si jest i ova Å”ipka mu je uniÅ”tila je veliki komad prednjeg dijela mozga on je ovo preživio veÄina njegovih intelektualni sam ja ostala i netaknuta ali se Njegova liÄnost dramatiÄno promijenila postao je samovoljan muÅ”iÄav kolebljiv nije imao samouverenost joj impulsivan i agresivan vulgarni izraze koristio Zanemari vau druÅ”tvene norme i nepristojno se ponaÅ”ao |
|
Å ta ovaj pristup pretpostavlja |
Å ta su razlike u fizioloÅ”kim osobinama povezana sa razlikama u važnim osobinama liÄnosti i obrascima ponaÅ”anja |
|
Druga znaÄajka fizioloÅ”kog pristupa liÄnosti jest |
Njegova jednostavnost ili par simoniÄ nos fizioloÅ”ki teorije Äesto pokuÅ”avaju objasniti veliki raspon ponaÅ”anja pomoÄu samo nekoliko konstrukata Äesto teorija jednostavno postulira ju da fizioloÅ”ke i razlike rezultira ju razlikama liÄnosti ili u razlikama u nekom obrascu ponaÅ”anja jedna teorija kaže da je to zbog nedostatka odreÄeni hemikalije u njihovom živÄanog sistema |
|
Sheldon fizioloÅ”ki pristup liÄnosti |
Tip tijela odreÄuje liÄnost studenti oba spola koji su studirali na univerzitetima bili su fotogrej rani nagi u sklopu programa o higijeni držanju i obrazovanju iz ovih drugih fotografija intervjua Å eldon je razvio teoriju o tipovima tijela i liÄnosti i on je smatrao da postoji tri važna tipa graÄe |
|
Tri važna tipa graÄe |
MrÅ”avi koji je ona zvala ektomorfni miÅ”iÄavi koje ona zvao mezomorfni i debeli koje ona zvao endomorfni |
|
Predispozicije za tri tipa liÄnosti |
Misaoni i introverti Rani asertivni i odvažni druŔtveni i skloni zabavi sudionici koji su svrstani u kategoriju ektomorfni uglavnom su misaoni i introvertan i oni koji su svrstani u kategoriju mezomorfni su asertivni i odvažni a oni koji su svrstani u kategoriju endomorfni su druŔtveni i skloni zabavi |
|
Veliki nedostatak seldonova istraživanja |
Bilo je to Å”to je on sam ocjenjivanje i ti tjelesni graÄi i tip liÄnosti svojih sudionika drugim rijeÄima nije bio slijep za procjene na jednom faktoru dok je procjeni vao drugi procenjivac graÄi tijela trebao bi biti si lijep za procjenu liÄnosti Istraživanja provedena u kontrolirani uvjetima u kojima je tip tijela procenjivac jedan istraživaÄ a liÄnost drugi nisu konzistentno podeli Å eldon ovo nalaze |
|
Teorijski most koji povezuje liÄnost specifiÄnim situacijama |
Izazivanja odreÄeni psihiÄki reakcije koja može biti prepoznata i izmirena koriÅ”Äenjem specifiÄnih fizioloÅ”kih mjera teorija navodi koje Äe uvjete ili podražaj utjecati na Koju osobinu liÄnosti i proizvesti specifiÄne odgovore vidljive na fizioloÅ”kog razine |
|
Prikaz |
![]() |
|
FizioloÅ”ke mjere koje se Äesto koriste u istraživanjima liÄnosti |
FizioloÅ”ki mjere u istraživanju liÄnosti prikupljaju se pomoÄu elektroda ili senzora postavljeni na kožu ispitanika one nisu invazivne i ne prodiru u kožu te ne uzrokuju nikakvu neugodnost j*** nedostatak takvih mjera je to Å”to je ispitanik doslovno žicama povezan sa ureÄajem za mjerenje fizioloÅ”kih reakcija poligraf pa je pokretanja ograniÄeno ipak nova generacija elektroda zaobiÄi Äe ovo ograniÄenja koriÅ”Äenja telemetrija procesa kojem se elektriÄni signali za sudionika Å”alju poligrafu putem radio valova |
|
Tri fizioloÅ”ke mjere koje su od posebnog interesa za psihologiju liÄnosti |
Elektro dermalna aktivnost jer je rada srca i aktivnost mozga koliÄina hormona u krvi |
|
Elektro dermalna aktivnost |
Koža na dlanovima ruku ima Gusto rasporeÄene znojni žlijezde one su pod Izrael nim utjecajem simpatikusa jela autonomnog živÄanog sistema koji priprema tijelo za akciju Kada je simpatiÄki nervni sistem aktivirano nije žlijezde se poÄinju puniti slanom vodom ako je aktivacija dovoljno jaka i Duga noÄ se može doslovno preliti po dlanovima Å”to rezultira znojim dlanovima Äak i prije nego Å”to je znoj uoÄljiv može se detektivi rottie domiÅ”ljato primjenom mali koliÄini elektriciteta Å”to je viÅ”i vodi prisutno u koži koža lakÅ”i provodi elektricitet ovaj bioelektriÄni proces poznat kao elektro dermalna aktivnost ili kožna a provodljivost omoguÄava istraživaÄima izravno mjerenje aktivnosti simpatiÄkog nervnog sistema |
|
Elektro termalni odgovori mogu biti izazvani razliÄitim podražaj na |
Iznenadni iz vukovi slike nabijene emocionalnim sadržajem umjetni podražaj mentalni napor bol i emocionalni reakcije poput anksioznosti straha ili krivnje |
|
Koja je zanimljiva fenomen |
Pojava da neki ljudi imaju poveÄanu provodljivost koži u odsutnosti ikakvih vanjskih podražaj a |
|
Mjere srÄano živÄani aktivnosti ukljuÄuju |
Krvni tlak i otkucaji srca |
|
Å ta nam ovim jer pokazuju |
Da je osoba uznemirena anksiozna uplaÅ”ena ili na bilo koji drugi naÄin povuÄeni ja nego Å”to je to uobiÄajena |
|
Stresan zadatak pred publikom izvoditi |
Oduzimanje brojeva u natrag tu je stresno posebno ako eksperimentator to u blizini krvni tlak i broj srÄanih otkucaja porastu i ova se pojava naziva srÄanom reaktivnosti i povezuje sa tipom liÄnosti a obrasce ponaÅ”anja za koji je k************** nestrpljiva kompetitivnost i hostilnost |
|
Moždana aktivnost |
Elektroencefalogram može se prikupljati dok spava budan je ili opuÅ”ten ili rijeÅ”ava zadatke ovakvim jer regionalni aktivnosti mozga mogu upržiti korisne informacije o obrascima aktivaciju u razliÄitim podruÄjima mozga koji se mogu povezati sa razliÄitim tipovima obrade informacije psihologija liÄnosti osobito je zanimalo pokazuju li razliÄiti dijelovi mozga razliÄite oblike aktivnosti kod razliÄitih ljudi |
|
Druga tehnika za mjerenje aktivnosti mozak |
Tehnika evociranih potencijala kod koje se takoÄe mjeri EEG ali se sudionik u zadaje podražaj poput ona ili biljeska svjetla a istraživaÄ procenjuje odgovor mozga na taj podražaj |
|
Druga skupina fizioloŔkih mjera |
Tehnike slikovno prikazano zga pozitronska emisiji ska tomografija i funkcijska magnetna rezonanca neinvazivne su tehnike slikovno prikazivanja koje se koriste za mapiranje struktura i funkcija mozga |
|
Istraživanje FM i kako bi snimili mozgove ljudi |
Gledali 20 slika negativnog sadržaj i 20 lika pozitivnog i pronaÅ”li su specifiÄne promjene u mozgu povezan je sa gledanjem fotografija razliÄitih emocionalnih stanja liÄnost u korelaciji sa stupnja moždani aktivacije koja se pojavljuje kao odgovor na slike korelacije liÄnosti i drugi moždani struktura TakoÄe su pronaÄena A obrazac ovih nalaza u skladu je se ideja da se liÄnost povezana s reaktivnost u mozga na emocionalni podražaj |
|
Druge mjere |
Važna skupina mjera obuhvata biohemijske analize krvi i slime Izet celine se mogu izdvojiti indikatori uspjeÅ”nost i neÄijeg imun notnog sistema i ona može rasti padati ovisno o stresu i emocijama te na taj naÄin ima veze iz liÄnosti hormoni poput testosterona takoÄe se mogu izdvojiti iz uzoraka selini a on je povezan sa ne inhibirani agresivnim i riziÄnim ponaÅ”anjem koliÄina kortizola Lako se takoÄe procenjuje sramežljiva djeca imaju visoke razine kortizona Å”to upuÄuje na to da oni doživljava i viÅ”e i stresa monoaminooksidaza reguliÅ”e neurotransmitere i može biti posrednik kod osobina liÄnosti koja se zove i crta traženja uzbuÄenja |
|
Ekstrovert introvert i zaŔto su takvi ajzenk |
On je postavio hipotezu da introverti imaju viŔu razinu aktivacije u uzlaznom retikularnom aktivacijskom sistemu nego ekstroverti aras
aras aras struktura u moždanog debla za koju se smatra da kontrolira ukupno razveden uzbuÄenja u moždanoj kori Introverti imaju viÅ”e i razine kortikalnih obuÄenosti u stanju mirovanja jer njihov aras propuÅ”ta previÅ”e podražaj a introverti se upuÅ”taju u introverti rana ponaÅ”anja jer moraju održati svoju relativno poviÅ”enu razinu pobudjenost i pod kontrolom Ekstroverti se u puÅ”taju u ekstravertna ponaÅ”anja jer moraju poveÄati svoj stepen pobudenosti |
|
Eysan u svoju teoriju ugraÄuju ideju o optimalnoj razini po obudjenosti |
Pod optimalnom razinom pobudjenost i mislio se na razinu koja je upravo pogodna za obavljanje nekog zadatka |
|
Optimalna razina pobudjenost i ekstraverzija introverzija |
Imaju li introverti viÅ”u bazicnu razinu pobudjenost i nego ekstrovert i sada su ÄeÅ”Äe iznad optimalni razini pobudjenost i nego ekstrovert stanje pretjerano pobudjenost i introverta nagoni da budu suzdržan i inhibirani izbegavaju aktivne druÅ”tvene interakcije koje bi mogle pogorÅ”ati njihovo previÅ”e i po Dražen od stanja ekstroverti moraju podiÄi svoju razinu pobudjenost i radi toga potražiti stimulirajuci i nesputan i aktivnosti kvalitete koje tipiÄno character is ira introvertnii ekstrovert smatraju se pokuÅ”ajima regulaciji pobudjenost i njezinim snižavanje ili podizanja kako bi se održala optimalna razina pobudjenost |
|
Izrazenost reakcija na mjerama kortikalne aktivnosti |
Introverti visei trebaju imati izraženije reakciju na mjerama kortikalni aktivnosti te na mjerama aktivnosti autonomnog nervnog sistema introverti i ekstroverti usporedjuju na fizioloÅ”kim mjerama prikupljenim a u razliÄitim podražajnim uvjetima Ako nisu bili izloženi nikakvom podražaj u razlika izmeÄu njih pokazali su se mali a u istraživanjima u kojima se prouÄavanju kako nervni sistem odgovara na umjetne razine podražaj introverti su imali veÄi ili brže odgovor od ekstroverta |
|
Promjena teorije po obudjenosti |
Introverti se ne razlikuju od ekstroverta u stanju mirovanja ali se razlikuju pod umjetnim razinama podražaja u prvoj svojoj teoriji nije razlikovao stanje mirovanja ili osnovnog stepena poobuÄenosti od pobuÄenosti kao odgovora na podražaj a velika koliÄina dokaza sada upuÄuje na to da je prava razlika izmeÄu introvertna i ekstrovertna u njihovoj poobuÄenosti ili odgovoru u razinu pobudjenosti a ne u njihovoj osnovnoj razinj po obuÄenosti ekstrovert se od introverataa ne razlikuju u moždanoj aktivnosti dok spavaju ili tiho leži u mraÄnoj sobi meÄutim kada se izlože umjerenoj razini podražaj introverti imaju poveÄanu fizioloÅ”ku reaktivnost u usporedb i s ekstrovert ima |
|
Monotoni zadatak |
Razina stimulacije vrlo Niska i situacija monotona i ajzenkova teorija predviÄa da Äe introvertni ostati budni i bolje obavljati zadatak A da Äe ekstroverti biti relativno nepobudjeni i vrlo vjerovatno Äe se na smrt dosaÄivati Au situacijama krizni ma vjerovatno Äe ekstroverti obavljati zadatak bolji zbog sklonosti introverta da se previÅ”e uzbudi u odgovoru na podrživanje |
|
Limunov sok |
Introverti reaktivniji na potraživanje nego ekstroverti |
|
Važan korolar ovi teorija |
Ekstrovert i kada imaju izbora Trebali bi preferirati viÅ”e i razine potraživanja od introverta ekstra vertie i ÄeÅ”Äe pritiskati tipku nego introverti ako njezino pritiskivanje izaziva promjene u vidnom okoliÅ” tu u knjižari a osobe koje su uÄila u boÄnoj Sobi imali su viÅ”e rezultata na upitniku ekstrovertnost i nego osobe koje su uÄili u tisiini sobama testirana je hipoteza da ako introverti izaberu niže razine podraživanja od ekstroverta ta bi grupe trebale biti ekvivalentni u fizioloÅ”ku i pobožnosti a to kada izvodi zadatak pod uvjetima podraživanja koji su sami odabral A ako bi radili pod uvjetima koji su izabrali drugi Trebali bi biti previÅ”e i poDraženi i uznemireni te imati loÅ” uÄinak na zadatku introvert |
|
Osjetljivost na nagradjivanja i kažnjavanja |
Alternativna bioloÅ”ka teorija liÄnosti nazvana teorija osjetljivost i potkrepljenja Polazi od istraživanja funkcionira mozga kod životinja on je konstruisao model ljudske liÄnosti zasnovanom na dvama hipotetii Äim bioloÅ”kim sistemima u mozgu prvi je sistem aktivacija ponaÅ”anja koji odgovara na poticaje poput znakova za nagradu i regulira ponaÅ”anje prilaženja kada bas prepoznao podražaj kao u potencijalnu nagradu pokreni ponaÅ”anje prilaženja tom podražaj u drugi sistem u mozgu bio je sistem inhibicije ponaÅ”anja koji odgovara na znakove za kaznu frustraciju i nesigurnost. Aktivacijom Bisa a neko se ponaÅ”anje zaustavlja ili inhibira ili se razvije izbegavajuÄi ponaÅ”anja Bas motivi ra vaÅ”oj pristupanju ponaÅ”anje dok bis ima inhibirajuci ponaÅ”anja zaustavi ono Å”to je upravo radila |
|
Gen ovo istraživanje |
Skala ekstraverzija introverzija sudjelovanje u eksperimentu utjecaj u buke na uÄenje zadatak uÄenja Parova rijeÄi i treba li pogoditi koju je rijeÄ odabrao na temelju nekog pravila nauÄiti tu pravila dok se to rjeÅ”ava li mjerenje im je rad srca i provodljivost kože SluÅ”alicu slusaju buku kroz sluÅ”alice jedni su mogli izabrati razine buke i trebali su podizati Buku Sve dok ne bude upravo kakva treba biti mada nije mogla biti savrÅ”ena tiÅ”ina Dvije kontrolne situacije dodijeljena ista situacija podvrgnuti razini buke koju su odabrali prijaÅ”nje introverti i ekstroverti Druga kontrolna situacija dodeljena razliÄita situacija podvrgnuti buci koji su odabrali ekstroverti odnosno introverti prethodni sudionik iz druge skupine i liÄnosti |
|
Rezultati |
Izbor intenziteta buke ekstrovertan i sudionici birali mnogo veÄe i razine buke od introverti radjeni rezultati srÄanog ritma i provodljivosti kožne dok su radili u uvjetima buke koje su odabrali sami ili ih je odabrao netko iz njihove skupine liÄnosti nije bilo razlike izmeÄu ekstrovert introvert Razlike u liÄnosti vide se kada pogledamo introverte koji radi u introvertima koji su odabrali ekstroverti i suprotno u ovim uvjetima introverti imaju viÅ”e i razine pobudjeenost i u istu usporedbe iz ekstrovert ima i ekstroverti su bili najmanje po obudeni bilo im je dosadna Ono Å”to je extrovert ima odgovarala introvertna je bilo previÅ”e pobeÄuju Äe |
|
Äiji uvjeti su bili najloÅ”iji s obzirom na izvedbu zadataka |
Introvertni koji su bili izloženi uvjetima ekstraverata to je posledica pretjerano stimulacije introverta visokim razinama buke ekstroverti su ovim uvjetima sasvim normalno radili au tisini su obavljali malo loÅ”iji rezultati pokazuju da su ekstroverti preferirali intenzivnije razine podržao od introverta Å”ta je njima odgovarajuÄe PreviÅ”e je podražaja za introverte |
|
Prema greju ljudi se meÄusobno razlikuju po |
Relativna osjetljivost i njihova bisa i basa sistema Osoba sa reaktivnim biso osobito je osjetljiv na znakove kažnjavanja frustracije ili novosti ona je osetljiva na neugodne emocije bis je odgovoran za dimenziju liÄnosti anksioznost Osoba sa reaktivnim basom osobito je osetljiva na nagrade ona je osetljiva na pozitivne emocije i sklona je prilaženje podražajima bas je odgovoran za dimenziju liÄnosti impulsivnost nemoguÄnost inhibicije odgovora |
|
Alternativa ajzenkov i dimenzija ekstraverzija neuroticizam |
To je model impulsivnosti anksioznosti U grejovom modelu ekstraverzija i neuroticizam rotirani su za oko 30 stepeni od anksioznosti i impulsivnosti oni koji su vrlo ekstravertirani i pomalo neurotiÄni najimpulsivni su N A drugom kraju dimenzije impulsivnosti nalaze se osobe koje su introvertirane i emocionalno stabilne osobe koje su pomalo introverti rane i vrlo neurotiÄne najsklonije su anksioznosti na drugom kraju dimenzija anksioznosti su osobe koje su ekstrovertirane i emocionalna stabilnost |
|
Gdje se može locirati bas i Bis sistem u konceptualnom prostoru koje je definirajo aizenk dimenzijama ekstroverti i introverzija |
Bas je ekvivalentan ekstravezi a bis ekvivalentan neurotici smo mozgovi mozgovi mozgovi i ekstra vrata viÅ”e reagira ju na ugodne nagraÄuju Äe slike a mozgovi neuroticizam reagira li su na slike povezani sa negativnim emocijama SliÄni su po tome je da se oboja odnosi na dispozicije ski sklonosti povlaÄenju pred kaznom ili približava nju nagradi Bis mnogo bliže smijeÅ”na neuroticizam o bas bliže ekstraverzija |
|
Å ta razlikuje osjetljivost na nagradu i kaznu |
Uzrokuje stvaranje razliÄitih oblika ponaÅ”anja povezanih sa anksioznoÅ”Äu i impulsivnosti njihova osjetljivost je posledica pretjerano osjetljivo sistema inhibicije ponaÅ”anja oni su osjetljiv i na kaznu i drugi frustracije Ljudi skloni pozitivnim emocijama to je posledica njihova preosetljivog sistema aktivacije ponaÅ”anja |
|
Upitnik za mjerenja osjetljivost i sistema inhibicije ponaŔanja |
Grupa vrlo plaÅ”ljiv ih osoba i osoba koji nisu plaÅ”ljivi i Å”ta ih najbolje razlikuje Visoki bis pacijenti sa anksioznosti a niski bis rizik prostitutke Prostitutke su imale niži rezultate i to upuÄuje da upitnik ima odreÄenu valja anuska omjera tolerancije na riziÄne situacije opasnosti neustraÅ”ivost |
|
Skala koja mjeri individualne razlike u snazi Bisa i Bosa |
Individualni razlike u prilaženja ili pozitivnog motivacije i individualne razlike u povlaÄenju ili negativno motivaciji |
|
Principi uÄenja povezani sa anksioznoÅ”Äu i impulsivnosti |
Potkrepljenje i kazna i one su pod odvojenom neurinom kontrolom postoje ljudi sa razliÄitim stepenom osetljivosti na kaznu i nagradu |
|
Težak zadatak vremena reakcije |
Vrlo brzo i taÄno imenovati boju kojom su bili napisani rijeÄi na ekranu jedna grupa nagraÄivan A i 5 dolara a druga grupa kažnjavana to svaki netaÄan odgovor Rezultati na basu dimenziji bolje predviÄaju izvedbu u situacijama nagraÄivanja pri Äemu ljudi sa visokim rezultatima radi brže i toÄnije kada radi za nagradu A rezultati Bisa bolje predviÄaju izvedbe u situaciji kažnjavanja priÄaju osobe sa visokim rezultatima bolju izvedbu u situaciji kada su kažnjeni |
|
Impulsivna osoba |
Oni koji imaju snažnije sklonosti prilaženju nego izbegavanju i manje i su sposobne inhibirati pristupaju Äu i ponaÅ”anja osobito u prisutnosti poželjni ciljeva ili nagrada impuls i mi ljudi ne uÄi dobro na osnovu kazne jer imaju slab sistem inhibicije ponaÅ”anja tipiÄan Ana je da se takve osobe zaista smanjeni sposobnosti uÄenja putem kazne i bolje i preko nagrade |
|
Traženje uzbuÄenja |
Dimenzija liÄnosti za koju se smatra da ima fizioloÅ”ku osnovu to je sklonost traženju uzbudljivih aktivnosti preuzimanju rizika i izbjegavati dosadi Istraživanja o potrebi za osjetnik podražaj ima potekla su iz istraživanja o osjet noj deprivacija |
|
Istraživanje o sjedtni deprivacije |
Komora sa minimalnim taktilni osjetim u u njoj 12 h ste unutra na poÄetku bi ste se oseÄali opuÅ”teno zatim bi vam bilo dosadno pa bi ste postali anksiozni jer bi ste poÄeli halucinirati i imali bi ste deluzije studenti su u ovim situacijama presluÅ”avanje snimljena predavanja Å”estogodiÅ”njacima osobe u Osijetno depriviranom okruzenju motivi rani su da dobiju Bilo kakvu stimulaciju |
|
Hep Ova teorija optimalne razine obuÄenosti |
Razvio teoriju optimalne razine pobudjenosti Ljudi motiviranije za postizanje optimalne razine pobudenosti ako su u odnosu na ovu razinu nedovoljno pobuÄeni porast u pobudjenosti za njih je nagraÄuju uÄi i obratno ako su previÅ”e probudjeni za njih je nagraÄujucr pad*** u pobudjenost i motivi rani da tražimo uzbuÄenja i podražaj a a ne samo motivi ra ni da ih smanjimo |
|
Zukerman ova istraživanja |
Neki ljudi su manje uznemireni iskustvomom osjetne deprivacije osobe koje imaju izraženu potrebu za uzbuÄenjem jer su najmanje otporne na depilaciju nazvao ih je tražiteljima uzbuÄenja jer oni traže potraživanje |
|
Supermenov upitnik |
Mjeri razinu u kojoj osoba Treba nova ili uzbudljiva iskustva i uživa u uzbuÄenje ima povezani s njima i ta je upitnik nazvao skalom traženja uzbuÄenja on je pretpostavio da neki ljudi trebaju mnogo stimulacije kako bi postigli svoju optimalnu razinu po obuÄenosti nadalje kod deprivacije stimulacije i osjetio potraživanja takve osobe smatraju da iskustvo osobito neugodni ma |
|
Koji ljudi deprivacija smatracaju osobito neugodno |
Oni koji imaju visoke rezultate na skali traženja uzbuÄenja |
|
Äestice iz skalej traženja uzbuÄenja |
Traženje uzbuÄenja i avanture traženje iskustva dezinhibicija osjetljivost na dosadu |
|
Ljudi koji imaju vrlo izraženu crtu traženja uzbuÄenja |
Imaju potrebu za poviÅ”enim razinama stimulaciju u svakodnevnom životu policajci dobrovoljni na dužnosti za vrijeme Merida padobranci studenti koji se javljaju na sudjelovanje u psiholoÅ”kim eksperimentima koja su neuobiÄajeno kockarsko u ponaÅ”anja veÄi broj seksualnih partnera sudjeluju u raznovrsnim seksualnim odnosima i ranije stupaju u seksualne odnose |
|
Za ponaÅ”anja traženja uzbuÄenja postoji fizioloÅ”ka osnova |
Hemijska ravnoteža u sinapsi mora biti savrÅ”ena za odgovarajuÄu koliÄinu dnevnog prijenos a odreÄeni enzimi monoaminooksidaza odgovorni sud za održavanje odgovarajuÄih razina neurotransmitera mao Dijeluje tako da razbija neurotransmitera nakon Å”to oni dopusti nervnom impulsu da priÄe ako postoji prevelika koliÄina razbija se previÅ”e neurotransmitera i nervni prijenos je smanjen Ako postoji premalo ostavljene bi bile prevelike koliÄine neurotransmitera i to je prevelik nervni prijenos Ljudi sa izraženom crtom traženja uzbuÄenja imaju niži razina m a o u svom krvotoku a to znaÄi viÅ”e dostupnih neurotransmitera u nervnom sistemu i traženja uzbuÄenja je uzrokovano visokim razinama neurotransmitera u nervnom sistemu Sa niskim razinama na ao tražite li uzbuÄenja imaju manje inhibicija u nervnom sistemu istoga manje kontroli na svojim ponaÅ”anjem mislima i emocijama PonaÅ”anje traženja uzbuÄenja nije posljedica traženja optimalne razini obuÄenosti nego pre male koliÄine biohemijskih koÄnica u sinapsi |
|
Neurotransmiteri kao moguÄi izvori individualnih razlika |
Dopamin je povezan sa ugodom serotonin ima ulogu u depresiji i drugim poremeÄajima raspoloženja poput anksioznosti nizak serotonin povezan je s razdražljivih ponaÅ”anju Norepinephrine ukljuÄen je u aktivaciju simpatiÄkog nervnog sistema za napad ili bijeg |
|
Trodimenzionalni model liÄnosti |
Tri osobine liÄnosti vezane uz razine tri neurotransmitera Traženje novosti izbegavanje Å”tete ovisnost o nagradi |
|
Traženje novosti |
Zasniva se na niskim razinama dopamina koje stvaraju nagon za stjecanje stvari ili iskustava koji poveÄavaju razina dopamina tako da novosti i uzbuÄenja mogu nadoknaditi niske razine dopamina |
|
Izbegavanje Ŕtete |
Vezano s odstupanjima u metabolizmu serotonina Da nije preporuÄljivo pretpostaviti linearnu vezu vrlo NiÅ”ka razina serotonina pove,ana s razvijanja teÅ”kih depresije ali razine serotonina takoÄe mogu biti povezani u stanjima anksioznosti Selektivni inhibitori ponovnog unosa serotonina utjeÄu na poveÄanje razini serotonina u sinapse Ma Å”to može poveÄati anksioznost u poÄetku ali zatim vodi smanjenom osjetljivost i na stress vjerovatno smanjenjem osjetljivost i na serotonin koji se ispuÅ”ta kao odgovor na stresa |
|
Akutna uloga serotonina |
PoviÅ”en je u stanjima akutnog stresa a imamo i ulogu smanjenja serotonina Å”to je povezana sa nižim razinama izbegavanje Å”teti ljudi s kim se niÅ”ki izbegavanjem Å”teti otpisuju se kao energicni otvoreni i optimistiÄni dok se ljudi sa visokim izbegavanjem Å”teti opisuju kao pažljivi inhibirani stidljivi i osjetljiv |
|
Ovisnost o nagradi |
Povezano sa niskim razinama norepinephrine oni su uporni ponaÅ”aju se na naÄin koji im donosi nagradu radi puno unosim mnogo truda u svoj posao i Äesto nastavljaju težiti neÄemu i nakon Å”to drugi odustanu |
|
Geni djeluju na liÄnost kroz neurotransmiter ski sistem |
Ako su niske razine dopamina povezane sa traženjem novosti tada bi možda geni koji su ukljuÄeni u prijenos dopamina mogli biti dobro polaziÅ”te za istraživanje genetskih osnova ove osobine liÄnosti tip 4G za dopaminski receptori povezan sa genskim razlikama u traženju Novosti u stvaranje bilo Koje osobine liÄnosti ukljuÄeni su mnogi geni |
|
Utjecaj na psihijatriju |
ObjaÅ”njenje razliÄite vrste ovisnosti neki alkoholiÄari poÄinju piti zbog traženja novosti kako bi nadoknadi li niske razine dopamina i time izazvali u vodu koju pruža porastu razini dopamina druge alkoholiÄari poÄinju piti zato Å”to imaju izraženu osobinu izbegavanja Å”tete pa pijenjem smanjuju stress i onda si odnos koju hroniÄno osjeÄaju razumijevanje motivacije ljudi za zloupotrebljavanje razliÄitih stvari može igrati veliku ulogu kada im pomažemo da savladaju svoje ovisnosti |
|
SliÄnosti modela |
Traženje novosti vrlo je sliÄno osjetljivost i na nagradu povezanoj s funkcioniranjen basa Sve ove teorije imaju razliÄite osnove objaÅ”njavanja osobine Grey smatra da su za oblikovanje ovih osobina važni sistemi mozga koji su ukljuÄeni u uÄenje putem nagrade i kazne aizen TakoÄer podrazumijeva funkciju mozga i nervnog sistema zukerman se usmerava na sinapse i neurohemijske spojeve u njima Cloningen jer specificirati konkretne neurotransmitere |
|
Razlika Jutarnjost VeÄernjost tipova |
Razlika u bioloŔkim ritmovima koji su u njihovoj osnovi cirka cirkadijalni ritmovi tjelesni temperaturi i razini endokrini sekrecija |
|
Kako istražuju cirkadijalni ritam |
Nacrt sa vremenskom izolacijom sudionici pristaju živjeti u okolina Ma ko je potpuno kontrolira eksperimentator nema ni prozora nema redovno rasporeÄenih obroka hrana im se daje kad god zatraži nemaju televizije ali imaju na raspolaganju veliku zbirku video i audio kaseta za zabavu žive nekoliko sedmica ili duži |
|
Slobodno tekuÄi vrijeme |
Nema vremenskih znakova koji bi utjecaj na vaŔe ponaŔanje ili biologija |
|
Kakvi mogu biti bioloŔki ciklusi |
Kratki i dugi i jedni i drugi se dobro uklapaju u 24:00 i ciklus ali ipak postoji razlika meÄu ljudima s obzirom na vrijeme kada se dogaÄaju vernici ili padovi u njihovim bioloÅ”kim ritmom ima |
|
Pojedinci sa kratkim bioloŔkim ritmovima |
Postižu vrhunac svoje tjelesni temperature i budnosti ranije tokom dana da im se s toga ranije poÄni spavati nego osobama sa dužim cirkadijalni ritmovima |
|
KraÄi i duži bioloÅ”ki ritmovi i osobine |
Ovi sa kraÄim bioloÅ”kim ritmovima Äesto su jutarnji a oni tužim veÄernji tipovi |
|
Istraživanje tjelesne temperature i tip liÄnosti |
IstraživaÄi su otkrili da su bodovi na upitniku korelira li 0,50 jedan savremenom u danu Kada je postignut vrhunac tjelesni temperature postojala i negativna korelacija izmeÄu preferencije aktivnosti jutro i vremena postizanja najviÅ”e i temperaturi |
|
U skladu sa idejom |
Å ta su preferencije jutarnjih ili VeÄernjih aktivnosti i vrijeme dana kada su ljudi u najboljoj formi stabilna dispozicija se bioloÅ”kom osnovu postoji pozitivna korelacija Å”to upuÄuje da je osobina jutarnjeg VeÄernjih tipa priliÄno stabilna tokom vremena ali postoje opÄe i pomak prema jutarnja ti |
|
Provjera valjanosti konstrukta |
Upitnik u kojem su se doba dana osjeÄa li najbolje kada su ustali i kada su iÅ”li spavati jutarnji tip ovi su u prosjeku ustajali ranije iÅ”li spavati ranije i ranije su tokom dana bili u najboljoj formi |
|
Å ta bi se dogodilo kada bi osobe koji moraju živjeti zajedno bili na uskladjeni po jutro jutarnja Å”ti i veÄernja osti |
Å to je bila veÄa razlika izmeÄu rezultata cimera to su bile niže ocjene kvalitete i njihovog odnosa cimeri koji su bili vrlo razliÄiti po ovom kriteriji tvrdili su da se meÄusobno ne slažu dobro da ne uživaju u odnosu koji imaju i da nisu dobri prijatelji tada vjerovatno nije Äe i nastaviti živjeti zajedno i ova dimenzija je povezana sa interpersonalnih problemima kompatibilnosti |
|
Kognitivne sposobnosti u razliÄitim dijelovima dana |
Radili serijal ne zadatke pretraživanja i zadatke logiÄkog rezoni rana u razliÄitim dijelovima dana jutarnji su tipovi imali najveÄu uspjeÅ”nost izmeÄu osam i 11 ujutru a znaÄi oni su tipovi najuspeÅ”niji bili IzmeÄu pet i 11:00 naveÄer |
|
Kako saznati koji ste tip liÄnosti |
Odnosi se na preferencije dobi dana koje bi mogli imati bioloŔke osnove a nekada idemo protiv tih preferencija |
|
Ko se lakÅ”e i prilagoÄava drugom ciklusu |
VeÄernji tipovi sa lakÅ”e prilagoÄavaju poremecenim ciklusima spavanja i budnosti nego jutarnji tipovi |
|
Å ta je temelj ovih razlika |
Dužina inherentno bioloŔkog cirkadijalnog ritma tjelesni temperature neke osobe |
|
Asimetrija vrsta |
Relativna koliÄina aktivnosti u frontalnim dijelovima lijeve i desne moždane hemisfere mozak proizvodi male koliÄine elektriÄne aktivnosti i to možemo vidjeti pomoÄu elektroencefalogram a da aktivnost je ritmiÄna i pokazuje valove koji su brzo ili sporo ovisno o neutralnoj aktivnosti na primer Alfa valovi i on je obrnut indikator moždani aktivnosti oni se pojavljuju Kada je osoba opuÅ”tena i smirena osjeÄa se pospano Å to je manje ovih valova prisutno aktivnije dio mozga |
|
Koja je hemisfera aktivnija |
Lijeva hemisfera relativno aktivnija od desni onda kada osoba doživljava ugodno emocije a Äeoni režanj desni hemisfere aktivni od lijevog a kada osoba osjeÄa neugodne emocije |
|
Eksperiment izazivanja anksioznosti |
Ona djeca koja su plakala imala su viŔu aktivaciju u desnoj hemisferi usporedbe s onom koja nisu sklonost uznemiravanja stabilna k************* i vrlo mali djeci |
|
Vremenska stabilnost u frontalnoj moždanoj asimetrija |
Testirali dijecu od sedam mjeseci onda od 12:00 i mjere hemisferi asimetrije visoko povezane tako da individualne razlike u frontalnoj moždanu je asimetrije dovoljno su stabilne i konzistentne da bi se smatrali indikativni za postojanje bioloŔkih predispozicija u njihovoj osnove |
|
Osjetljivost na ugodna ili neugodna afektivna stanja |
Ispitivali su odnos izmeÄu individualnih razlika u frontalnoj asimetrija i reakcija na afektivne filmove kod normalnih sudionika simetrija je mjere na dok su sudionici mirov ali i onda su im pokazali ili zabavni ili zastraÅ”ujuÄi film a od sudionika se tražila da oceni Kako su se zbog tih filmova osjeÄa li i poteza je bila da Äe ispitanici sa visokom aktivacijom desnoj strani prilikom mirovanja izveÅ”tava ti o negativnim efektivnim reakcijama nakon zastraÅ”ujuÄeg firma usporedbe iz ispitanici ma sa jacom aktivacijom lijeve strane A Suprotno je bilo predviÄanje sa ispita nije kesu veÄom aktivacijom lijeve strane oni Äe izjaÅ”njava tio snažnim pozitivnim emocijama nakon veselih filmova |
|
Rezultati |
Ispitanici sa dominantnom aktivacijom desni hemisferi izveÅ”tava li su u BeÄu uznemirenosti nakon neugodnih filmova a oni se dominantnom aktivacijom lijevi hemisferi jesi joÅ” davali suviÅ”e ubodnih reakcija na filmova |
|
Mjere kortizola i majmuni kako bi procenili emocionalnu reaktivnost |
Majmuni sa veÄom aktivnoÅ”Äu desni hemisfere imaju viÅ”e razine kortizola i mala djeca od Å”est mjeseci i stranac |
|
Dispozicije ski pozitivne osobe |
Imaju relativno uveÄe aktivaciju lijevog frontalnog režnja u stanju mirovanja u odsutnosti emocionalnih podražaj a i oni se Pozivaju na greje ovu teoriju kako bi sintetici ra li literaturu a a tek divnim dispozicija ma i funkcijama mozga pokazujuÄi korisnost je ovih koncepata Bisa i pasa te njihove razliÄite aktivacije |
|
Važnost istraživanja asimetrije mozga |
RazliÄiti dijelovi mozga mogu odgovarati ugodni ili neugodnih emocijama kada se pojavi odgovarajuÄi afektivni podražaj osoba koja ima obrazac veÄe aktivacije desni hemisferi mogla bi imati niži Prag odgovaranja kada se dogodi neÅ”to neugodno može biti potreban manje efektivan dogaÄa da bi se izazvali neugodni osjeÄaj kod osobe sa dominantnom aktivacijom desni hemisferi kod osobe koja ima obrazac dominantni aktivaciji lijevi hemisferi smanjen je prag doživljavanja uvodnih emocija kao odgovora na pozitivne dogaÄaje |
|
Koncept praga podrazumijeva |
Osobe sa obrascem dominantni aktivaciji lijeve ili desne hemisfere biti potrebna manja razina afektivnog podražaj a kako bi izazvala odgovarajuÄu emociju afektivni životni stil osobe može imati podlogu ili se bar može predvideti na osnovi njezina obrasca asimetrije u frontalnoj moždanoj aktivacija |
|
Moždani valovi starijeg tibetanskog sveÄenika |
On ima na izraženih ikad izmerena asimetriju sa veÄom aktivacijom lijevi hemisferi |
|
Å ta on radi |
Koristi oblik meditacije koje muÄi ljude kako smanjiti stress prije treninga meditacije ispitanici su imali blago asimetriju u smjeru reaktivacije desni strani nakon treninga ovi su ispitanici imali znaÄajan pomak prema lijevo asimetrije u usporedi sa kontrolnom grupom izveÅ”tava li su manje stresa osjeÄa li su viÅ”e energije da su manje anksiozni meditacija je poboljÅ”ala funkcionira nje imunoloÅ”kog sistema |
|
Procenjivanje indeksa asimetrije u aktivaciji mozga |
Iggy može se procijeniti na osnovi smjera u kojemu odluta pogled dok se koncentrat za odgovor na teŔko pitanje Da li su viŔi osetljivi na pozitivne ili negativne emocije |