Use LEFT and RIGHT arrow keys to navigate between flashcards;
Use UP and DOWN arrow keys to flip the card;
H to show hint;
A reads text to speech;
113 Cards in this Set
- Front
- Back
Kako dijelimo evoluciju? |
Na kemijsku i biološku |
|
Što sve prati kemijska evolucija? |
Postanak svemira, Sunčevog sustava, Zemlje i organskih spojeva |
|
Kad je i kako nastao svemir? |
Prije 13 do 15 eona big bangom |
|
Kad je nastao Sunčev sustav? |
Prije 5 milijardi godina |
|
Kad je nastala Zemlja? |
Prije 4,5 do 4,8 milijardi godina |
|
Opiši kako je izgledala Zemlja u početku i kakve su se promjene dogodile. |
Užarena masa s praatmosferom, praatmosferu su činili H2O, CH4, NH3 i H2. Kad su počele kiše nastala je hidrosfera, a hlađenjem litosfera. Formirali su se postupno slojevi propadanjem težih elemenata na dno. |
|
Kako su nastali organski spojevi? |
Reakcijama anorganskih |
|
Što je prajuha? |
Nastali otopljeni anorganski spojevi. |
|
Što je kemijski dokaz evolucije? |
Pokus S. Millera i H. Ureya 1953.g. |
|
Objasni Millerov pokus. |
Zagrijavana je voda. Vodena para se zatim miješa sa smjesom NH3, CH4 i H2 pod utjecajem električnog pražnjenja i UV zračenja. Kondenzacijom nastaje prajuha. |
|
Koja su dva znanstvenika i kad dokazala da živa stanica može nastati iz organskih spojeva? |
Oparin 1920., Fox 1957. |
|
Opiši Oparinov pokus. |
Zagrijavao je šećere, proteine i nukleinske kiseline uz sol. Dobio je mikroskopske mjehuriće s opnom koji su se mogli dijeliti i nazvao ih koacervatima. |
|
Što su koacervati? |
Mikroskopski mjehurići s opnom, mogu se dijeliti, prijelazni oblik prema živoj stanici |
|
Opiši Foxov pokus. |
Zagrijavao aminokiseline i dobio proteinoidne mikrosfere |
|
Što se razvilo iz koacervata i mikrosfera? |
Protobiont ili progenot |
|
Što je protobiont ili progenot? |
Prva živa stanica |
|
Kad je nastao progenot? |
Prije 3,5 eona |
|
Kad je započela biološka evolucija i čime? |
Prije 3.5 eona nastankom progenota |
|
Opiši osobine progenota. |
Jednostaničan, prokariot, heterotrof, anaerob, može se dijeliti |
|
Što su fosili? |
Paleontološki ostatci uginulih organizama pronađeni u Zemljinoj kori |
|
Kako se zove znanost koja proučava fosile? |
Paleontologija |
|
Na koja četiri načina mogu nastati fosili? |
Karbonizacijom, petrifikacijom, konzerviranjem i inkrustacijom |
|
Objasni karbonizaciju |
Organizam propada pod tlakom i bez kisika, npr. Papratnjače u paleozoiku |
|
Objasni petrifikaciju |
Anorganska tvar taloži se u pore kostura i on ostaje vidljiv |
|
Objasni inkrustaciju |
Anorganska tvar taloži se na površinu tijela organizma i ostaje vidljiv oblik tijela |
|
Navedi načine konzerviranja |
Mumifikacija, smrzavanje, uklapanje u jantar |
|
Što su stromatoliti? Kad su nastali, a kad su pronađeni? |
Najstariji fosilni osttaci cijanobakterija, nastali prije 3,5 eona, pronađeni 1965.g. |
|
Navedi tri biljna prijelazna oblika |
Psilofiti, pteridosperme, ginko |
|
Što su psilofiti? |
Prve kopnene biljke i prijelaz između steljašica i stablašica |
|
Navedi dva psilofita |
Rinija i Asteroksilon |
|
Što su pteridosperme? |
Papratnjače sa sjemenkama |
|
Navedi primjer pteridosperme |
Lepidodendron |
|
Koje su osobine ginka koje ga povezuju s papratnjačama? |
Pokretljivi spermatozoidi, viličasta nervatura, ovisnost oplodnje o vodi |
|
Što je kinesko drvo |
Ginko |
|
Nabroji četiri životinjska prijelazna oblika |
Čudnovati kljunaš, praptica, dvodihalice, peripatus |
|
Što je peripatus? |
Prijelazni oblik između kolutićavaca i člankonožaca. |
|
Što su dvodihalice? |
Prijelazni oblik između riba i gmazova, ribe koje dišu škrgama i ribljim mjehurem preobraženim u pluća |
|
Navedi predstavnike dvodihalica |
Resoperke, najpoznatija je Latimeria |
|
Koje su osobine Latimerije? |
Ima zglobove u perajama za kretanje po dnu i škržne poklopce |
|
Navedi osobine praptice gmazova |
Kandže na krilima, zubi u kljunu, pune kosti, repni kralješci |
|
Navedi osobine ptica u praptica |
Kljun, perje, krila, veličina |
|
Čije sve osobine ima čudnovati kljunaš? Nabroji ih |
Gmazova, ptica i sisavaca. Gmazovi=niska tj. Temp., udovi, jaja Ptice=jaja, kljun, stalna tj. Tem. Sisavci=krzno, stalna tj. Tem. I mliječne žlijezde |
|
|
Rinija |
|
|
Asteroksilon |
|
|
Peripatus |
|
|
Latimeria |
|
Je li čudnovati kljunaš živi fosil? |
Je |
|
Objasni razvojni niz ogrca. Gdje je pronađen? |
Kućica mu je prešla iz glatke u kvrgavu, pronađen je kod Novske |
|
Objasni razvojni niz konja. |
Stariji konj bio je veličine psa, imao 5 prstiju, malo kopito i zubalo omnivora. Mlađi konj je veći, ima jedan prst i veliko kopito i zubalo herbivora. |
|
Što je biogeografija |
Znanost koja proučava rasprostranjenost biljnih i živorinjskih vrsta. |
|
Koji su dokazi iz biogeografije? |
Endemi i relikti |
|
Što su endemi? |
Vrste vrlo uskog areala zbog geografske izolacije |
|
Na kojim našim eruptivnim otocima nalazimo endemične gušterice? |
Jabuka i Brusnik |
|
Što je relikt? |
Vrsta koja je nekad imala širok areal a danas više nema |
|
Nabroji tri relikta |
Runolist, hrvatska sibireja, čagalj |
|
Što je glacijalni relikt, oprimjeri |
Vrsta koja je u ledenim dobima bila široko rasprostranjena a danas živi samo na visinskim i hladnim područjima, npr. Čagalj |
|
|
Runolist |
|
Nabroji dokaze iz poredbene evolucije. |
Analogni i homologni organi, usavršavanje organa, atavizmi i rudimentarni organi |
|
Što su homologni organi? Oprimjeri |
Organi jednaki po postanku a različiti po svrsi, npr. Prednji udovi, list i bodlja kaktusa, riblji mjehur i ljudska pluća |
|
Što su analogni organi? Oprimjeri |
Organi jednaki po funkciji a različiti po postanku. Npr. Krila ptice, šišmiša i kukca, škrge i pluća, oblik tijela dupina i morskog psa |
|
Objasni razvoj srca kod kralježnjaka |
Ribe imaju 1 1, vodozemci 2 1,gmazovi 2 1.5 a sisavci i ptice 2 2 |
|
Što su rudimentarni organi? Nabroji |
Zakržljali organi koji su kod predaka bili u funkciji, npr kod pitona i kita ostatci kukovlja, a kod čovjeka umnjaci, crvuljak, dlakavost, ostatak trećeg opnog kapka, mišići za pomicanje uške |
|
Što su atavizmi |
Organi koji nemaju funkciju ali su pokazatelj srodnosti s nižim vrstama |
|
Nabroji atavizme kod čovjeka |
Višak bradavica, lavlja dlakavost, rep |
|
Tko je i kad postavio zakon biogeneze? |
Haeckel 1866. |
|
Kako glasi zakon biogeneze i što znači? |
Ontogeneza je kratka rekapitulacija filogeneze. To znači da zametak u svom embrionalnom razvitku ponavlja evolucijski put svojih predaka |
|
Što je ontogeneza |
Embrionalni razvitak jedinke |
|
Što je filogeneza |
Evolucijski razvoj vrste |
|
Što su dokazi iz molekularne biologije? |
Stanična građa, genetički kod, proteini, sastav krvi,... |
|
Nabroji dokaze biološke evolucije. |
Fosili, razvojni niz, dokazi iz biogeografije, dokazi iz poredbene anatomije, dokazi iz poredbene embriologije, dokazi iz molekularne biologije, prijelazni oblici |
|
Nabroji pet temeljnih sila evolucije |
Izolacija, genski drift, mutacija, selekcija i divergencija. |
|
Što osiguravaju mutacije |
Varijabilnost |
|
Kakva može biti selekcija |
Priordna, umjetna i spolna |
|
Kakva može biti izolacija |
Geografska, ekološka i spolna |
|
Što je genski drift |
Neočekivana učestalost alela u populaciji |
|
Što je specijacija? |
Nastanak nove vrste |
|
Kakva je sukcesivna evolucija i što je uzrokuje |
Postupna, spora, uzrokuje je pet temeljnih snaga evolucije |
|
Kakva može bitui evolucija? |
Divergentna, konvergentna i sukcesivna |
|
Koji je drugi naziv za divergentnu evoluciju? |
Kladogeneza |
|
Što je divergentna evolucija? |
Razvoj iz jednog oblika u više smjerova |
|
Što je konvergentna evolucija? |
Organizmi različitih vrsta razbijaju slične osobine u sličnim uvjetima |
|
Koja su prema Darwinu tri temeljna čimbenika evolucije? |
Varijabilnost, borba za opstanak i prirodna selekcija |
|
Kako se zove znanstvenik koji je rekao da se žirafama vrat produljuje jer moraju dosegnuti hranu? |
Lamarck |
|
Što je megaevolucija? |
Velike promjene u građi zbog novih uvjeta života |
|
Što je makroevolucija |
Nastanak viših sistematskih kategorija, npr. Porodice |
|
Što je mikroevolucija |
Nastanak npve vrste |
|
Što su pongidi? Navedi ih. |
Čovjekoliki majmuni, gorila, čimpanza i orangutan |
|
Što su uskonosci? |
Zajednički pretci ljudi i pongida |
|
Navedi obilježja australopiteka. |
Niski, upotrebljavali oruđe ali ga nisu izrađivali |
|
Na području koje je države pronađen Homo habilis? |
Tanzanije |
|
Koji je Homo prvi izrađivao oruđe i govorio? |
Homo habilis |
|
Koji je Homo poznavao vatru |
Homo erectus |
|
Nabroji sličnosti pongida i hominida. |
Broj kromosoma, osam kostiju šake, sinusi, mišići lica, sve iste kosti, 98% ista DNA, fiziološke sličnosti (npr. krvna slika) |
|
Po čemu se pongidi razlikuju od čovjeka? |
Četveronožno se kreću, imaju zubalo biljojeda s očnjacima, izduženi kostur njuške |
|
Po čemu se hominidi razlikuju od pongida? |
Dvonožno se kreću, imaju razvijeniji mozak i ruku, bolji vid, zubalo svejeda i razvijeniji neurokranium |
|
Što je omogućio hominidima razvoj neurokraniuma? |
Govor |
|
Koji Homo napušta Afriku? |
Erectus |
|
Nabroji tri tipa Homo erectusa |
Javanski čovjek ili pitekantrop, pekinški čovjek ili sinantrop i europski ili hajdelberški čovjek |
|
Koji je Homo prvi izrađivao nastambe? |
Erectus |
|
Gdje je u Hrvatskoj pronađen Homo sapiens neanderthalsis? |
Brdo Hušnjakovo kod Krapine, Vindija kod Varaždina, Veternica u Zagrebačkoj gori |
|
Ostatci kojeg Homo su pronađeni u Vindiji? |
Homo sapiensa |
|
|
Australopitek |
|
|
Homo habilis |
|
|
Homo erectus |
|
|
Homo sapiens neanderthalsis |
|
|
Homo sapiens sapiens |
|
Nabroji eone. |
U pretkambrij spadaju hadij, arheozoik i proterozoik, a četvrti je fanerozoik. |
|
Objasni podjelu fanerozoika na ere. |
Paleozoik, mezozoik i kenozoik |
|
Objasni podjelu paleozoika na periode |
Kambrij, ordovicij, silur, devon, karbon, perm |
|
Objasni podjelu mezozoika na periode |
Trijas, jura i kreda |
|
Objasni podjelu kenozoika na periode |
Tercijar i kvartar |
|
Objasni podjelu tercijara na epohe |
Paleocen, eocen, oligocen, miocen, pliocen |
|
Objasni pidjelu kvartara na epohe |
Pleistocen i holocen |