Use LEFT and RIGHT arrow keys to navigate between flashcards;
Use UP and DOWN arrow keys to flip the card;
H to show hint;
A reads text to speech;
40 Cards in this Set
- Front
- Back
|
Sta jw retikularna formacija |
Slozen sistem neurona i njihovih peoduzetaka smjesteno duz citavog mozdanog stabla |
|
|
Odakle se pruza |
Do propriospinalnih neuroka kicmene mozdine pa do telecefalona |
|
|
Sta je gradi |
Nukleus i ganglijski dendriti i aksoni. Tako sto kroz sivu masu tj nukleuse prolaze putevi bijele mase |
|
|
Funkcionalni znacaj retikularne formacije |
Refleksni centri za disanje, gutanje, povracanje, kihanje, kasalj, sisanje |
|
|
Gdje lezi u produzenoj mozdini |
Lezi iznad oliva i piramida |
|
|
Nuclei reticulares |
Ganglije koje se grupisu i formiraju jedna |
|
|
Nucleusi reticularne formacije medulle oblongate |
Nucleus arcuati Nucleus centralis sea motorius Nucle reticulares laterales Nucle raphe Nucle paramediani Nucleus intercalatus |
|
|
Respiratorni centri |
Smjestena u fossa rhomboidea Inspiratorsni i ekspiratorni dio Inspiratorsni dio povezan sa nucleus tractus solitarii Ekspiratorni dio povezan sa nucleus ambiguus i rf tog podrucja |
|
|
Respiratorni centri sa cim su povezani |
Pneumotaksickim centrom isthum rhombencefali, regulise frekvenciju disanja |
|
|
Vazomotorni sistem |
Vezan je za regulaciju srca i krvnih sudova Nucleus centralis sea motorius Depresorno i presorno djelovanje |
|
|
Odakle podrazaji stizu, sta on inervira vazomotorni centar |
Podrazaji stizu iz sinus caroticum i baroreceptora aortickog luka Preko nucleusa ambiguusa moze usporavati rad srca, ili preko simpatickih neurona k. M. Kontroliran tonus i hipotalamusa i izlucenja |
|
|
Funcija rektikularne formacije |
Neuroendokrinu funkciju, emocije i ponasanje, odrzavanje budnosti i spavanja, vitalni centri, a takodjer centri za disanje, gutanje, povracanje, kihanje, kasljanje, i sisanje kod djece |
|
|
Veze retikularne formacije |
Aferentne veze dolaze u RF sa svim strana od velikog mozga do kic mozdine. Na te impulse RF djeluje efernim vezama ARA sistemom, ascendentni retikularni aktivirajuci sistem. Aksoni aras sistema zavrsavaju u nuclei intralaminares thalami i onda se aktivnost prenosi u sve dijelove mozda |
|
|
Kuda odlaze eferentna vlakna RF MO |
Tr reticulospinalis nucleus centralis Tr reticocerebelaris nuclei reticulares laterales |
|
|
Od cega se sastoji sinapticki dio |
Predsinapticki terminalni buton Sinapticki Postsinaptickih |
|
|
Sinapticke veze |
Akso-somaticke Akso-dendriticka Akso-spino-dendriticna Akso-aksonska Dendro-dendritska Somato-somaticna Dendro-somaticka |
|
|
Anterogradni trasport |
Soma- sinapticki buton Obrnut retrogradni Brzi anterogradni 50 do 500mm Brzi Retrogradni 200 do 300mm 0,2 do 5mm |
|
|
Potporne celije |
Asteociti Oligodendrociti Mikroglije |
|
|
Dvije forme astrociti |
Protoplazmaticni Fibrozni |
|
|
Okruzuju zidove kapilara Pia mater |
Membrana gliosa perivaskularis Membrana gliosa superficialis |
|
|
Zadaca |
Cvrstocu, razdvoje, rezervar jona kalija, glijalni oziljak, rast, razvoj, regeneraciju, ph vrijednost ekstracelularnog prostora, metabolizam nekih neurona |
|
|
Oligodendrocit |
Mijelinizira, jedan segment, ali moze da mijelinizira vise celija, Izmedju dva ta segmenta ranvijerov cvor |
|
|
Mikroglije |
Rani razvoj do hemato-encefalicma Makrofag |
|
|
Schwano celije |
Mijenilizacija Fagocitoza Pseudounipolarna |
|
|
Sljedeci dijelovi neurona |
Receptivni segment Pocetni ili inicijani segment Konduktivni segment Transmisivni |
|
|
Potencijal neurona u mirovanju |
Sadrzi elektricni potencijal, ali ne prenosi nervni impuls. Za to odgovoran elektricni naboji izvan i unutar membrane. To su vazni joni natrija, kalija, hlora. Vazan gradijant koncentracije, kalij. Kondukcija Sistem pumpi natrijum kalij, 3 natrija 2 kalija Razlika potencija izmedju vanjske i unutrasnje -70 |
|
|
Podrazljivost neurona |
Sposobnost odgovora i prenosa informacija u obliku elektricnih signala |
|
|
Sta je električni signal |
Receptorski, sinapticki ili akcioni |
|
|
Glavna uloga jonskih kanala |
Da propuste jone Otvaraju se pod hemijskih, voltaznim ili modularni kanali |
|
|
Energija za otvaranje kanala |
Receptori neurotransmiteri Promjena napora Mehanicka sila |
|
|
Dva tipa odgovoran |
Hiperpolarizacija i depolarizacija |
|
|
Razlike izmedju generatora i akcionog potencijala |
Gradijent odgovora-zakon sve ili nista Zadrzavanje odgovora-prolaznost odgovora Prag odgovora Sumacija odgovora refraktarni odgovor Lokalno sirenje odgovora propagacija odgovora konstantan |
|
|
Retikularna jedra mesencephalona |
Nucleus tegmenti ventralis dorsalis Nucleus interpeduncularis N ruber Nucleus tractus longtudinalis medialis Nucleus interstitialis |
|
|
Zasto je vazan nucleus ruber |
Povezuje mozdanu koru i cerebellum sa prednjin rogovrima kicmene mozdine Tonus misica polozaj tijela i hoda |
|
|
Rf mesencephalona |
Opticla orijentacija Centar svijesti Stanje budnosti aktivacija citavog mozga |
|
|
Relejna jedra |
Substancia nigra Nucleus colliculi inferioris Pretektalno jedro Stratum griseum colliculi superiores |
|
|
Reznjevi malog mozga |
Lobus flocculonodularis Lobus anterior Lobus poterior |
|
|
Aferente veze malog mozga |
Tr spinocerebelaris ventralis et dorsalis Cuneocerebelaris polozaj ekstremtata i prostora Tr vestibulocerebelaria donja ped mahovina Tr olivocerebelaris koordinator i tacnos motorickih radnji Pontocerebelaris veliki mozak mali mozak |
|
|
Funkcije malog mozga |
Odrzavanje ravnoteze, tonusa misica, koordinacija pokreta. Kontrola svjesne motorne aktivnosti, Programiranje pokreta i motornog ucenja |
|
|
Odakle stizu podrazaji, a gdje idu aksoni inspiratornog centra |
Podrazaji stizu iz hemoreceptora Glumus catoricum glomus aorticum luka aorte A aksoni odlaze preko n. Phrenicus i neurona torakalnog segmenta k. M. Da inerviraju dijafragmu i misice oko nje. Ekspiratorno centar samo pri forsiranom disanju |
