• Shuffle
    Toggle On
    Toggle Off
  • Alphabetize
    Toggle On
    Toggle Off
  • Front First
    Toggle On
    Toggle Off
  • Both Sides
    Toggle On
    Toggle Off
  • Read
    Toggle On
    Toggle Off
Reading...
Front

Card Range To Study

through

image

Play button

image

Play button

image

Progress

1/24

Click to flip

Use LEFT and RIGHT arrow keys to navigate between flashcards;

Use UP and DOWN arrow keys to flip the card;

H to show hint;

A reads text to speech;

24 Cards in this Set

  • Front
  • Back

Gdje i kako žive smeđe alge?

Smeđe alge žive u hladnim morima, ali i u sjevernom Jadranu gdje prolaze hladne struje.

Kakva je građa smeđih algi?

Smeđe su alge građene višestanično pa mogu narasti i to 10 metara, a tijelo smeđe alge možemo usporediti s tijelom kopnene biljke:


rizoid kao korjenčić, kaluoid kao stabljika i filoid kao list, a sve se to zajedno zove steljka.

Koji su primjeri smeđih alga?

Odličan primjer smeđih alga jest naša endemična vrsta Jadranski bračić, a imamo i mikrorizu iz Pacifika koja je najveća smeđa alga. Još jedan primjer je obična bobičarka.

Kako se zove smeđi pigment alge i plastid smeđe alge?

Smeđi pigment je fukoksantin, a plastid je feoplast.

Što je kelp?

Kelp je šuma smeđih algi.

Kako se nazivaju ženski i muški rasplodni organi?

Oogoniji i anteridiji.

Gdje i kako žive crvene alge?

Crvene alge žive i u morima i u slatkovodnim područjima, no više u morskim, nego u slatkovodnim i to u toplim morima za razliku od smeđih algi.

Što je kromatska adaptacija?

Kromatska adaptacija je sposobnost koju su razvile crvene alge kako bi mogle živjeti na većim dubinama. Imaju crveni pigment fikoeritrin koji za fotosintezu osim žute, "osjeća" plavičastu svjetlost koja prodire u dubine za razliku od žute.

Koji pigment imaju?

Fikoeritrin.

Poznate su po kojem polisaharidu i za što on služi? Koji rod algi ima taj polisaharid?

Crvene alge iz roda gelidium imaju u sebi agar, šećer za želatiranje. To se želatiranje kasnije koristi i u biologiji kao hranjiva podloga bakterijama koje neće moći razgraditi tu podlogu.

Što su koraline?

Koraline su crvene alge koje u svoje stanične stijenke ulažu kalcijev karbonat (CaCO3) te kada odumru, od njih nastaje litotamijski, tj. šuplji vapnenac.

Gdje i kako žive zelene alge?

Zelene su alge više slatkovodne, nego morske.

Koja im je rezervna tvar i od čega se gradi stjenka?

Rezervna tvar im je škrob, a stjenka se gradi od celuloze.

Objasni izmjenu generaciju kod zelenih algi.

Izmjena generacija kod zelenih algi je izomorfna što znači da jedna generacija ne izgleda drugačije od druge.


Dvije su dominantne generacije: gametofiti i sporofiti. Gametofiti su spolna generacija s haploidnim brojem kromosoma, a sporfiti diploidna nespolna generacija.

Što znači da su zelene alge alohtone?

Zelene alge su alohtone, tj. suprotne od autohtonih. Npr. nalaze se u Jadranu, ali to im nije prvotno i pravo stanište, već su donesene tu. Neke su i invazivne, uništavaju domaće vrste.

Što su to parožine?

Parožine su zelene alge slatkovognih staništa iz kojih su se razvile kopnene biljke.

Objasni građu gljive!

Gljiva ima dva osnovna dijela: 1) micelij, 2) plodište. Micelij je podzemno tkivo građeno od hifa, duguljastih cjevastih stanica sa staničnom stjenkom od hitina, a plodište je nadzemno tkivo na koje se često referira kao plod.
Plodište ima i klobuk, a unutar klobuka nalazi se himenij (neki kurac sa sporanglijama).

Nabroji i objasni vrste gljiva prema načinu ishrane.

Gljive su simbioti, razlagivači ili paraziti. Simbioti dobivaju hranu od simbiotnog partnera, razlagivači odumrle tvari rastavljaju na jednostavne tvari pa ih koriste kao hranu, a paraziti žive od domaćina.

Koja je osnovna podjela gljiva, koje su razlike? Navedi primjere.

Gljive se dijele na algašice, mješinarke i stapčarke.


Algašice prema današnjoj taksonomiji nisu prave alge, dok ostale jesu. Pr.: siva plijesan i perospora vinove loze.




Mješinarke imaju mješinicu (unutar toga se nalaze sporangliji koji tvore askospore) i plodište (unutar se nalazi himenij). Pr.: kvaščeve gljivice, raževa gljivica (alkaloidna - halucinogena), gljivice roda kistac (povezane s penicilom).




Stapčarke su prave gljive i primjer su klobučarke.

Što je mikoriza? Koje su vrste mikorize?

Mikoriza je simbioza gljive i korijena stabla.


Postoji ektomikoriza i endomikoriza.


Kod ektomikorize gljiva tvori mrežu hifa oko korijena i preko nje izmijenjuje tvari.


Kod endomikorize hife stvaraju staničnu stijenku oko stanične membrane stanice korijena (bez bušenja stanične stijenke i probijanja stanice).

Što su lišajevi?

Lišajevi su simbioze gljiva i alga/cijanobakterija.

Lišajevi su bioindikatori. Objasni!

Lišajevi su bioindikatori jer ne mogu živjeti u zagađenom prostoru stoga tamo gdje rastu pokazuju nam (indiciraju) kako je okoliš čist.

Što je anhidrobioza?

Anhidrobioza je dehidrirano stanje još uvijek živog lišaja.

Objasni razmnožavanje gljiva.

Gljive se mogu razmnožavati spolno i nespolno. Spolnim putem spore gljive moraju biti veoma brzo nakon pupanja u dodiru s algama, a nespolno se razmnožavaju rasplodnim tjelešcima.