Uvod 6

Front 1

Frojdova koncepcija čovjeka

Back 1

Čovjek je nesvjesno biće, bez mogućnosti slobodnog odlučivanja, potpunoo determirnirano koje ne samo da ne može donositi racionalne ili svjesne odluke, nego ne može ni vladati samim sobom. Čovjek je za Frojda dio realnosti i prirode zbog toga za njega ne mogu vrijediti nikakvi izuzeci u obliku autonomije, slobodne volje i slično. Zakoni realnosti potpuno determiniraju i čovjeka.

Front 2

Način proučavanja čovjeka po Frojdu

Back 2

Čovjeka kao prirodno biće treba poručavati naučnim metodama i da se takvim metodama čovjek može jedino i proučiti ili shvatiti.

Front 3

Frojdovi pacijenti

Back 3

Realni ljudi iz svakodnevnog života, a njihovi problemi i njihova ličnost kao i unutrašnja dinamika, poteškoće i stanja polazili su od sasvim realnih životnih situacija situacija. Njih su pokretale nesvjesne snage i porivi, snage i porivi pred kojima su oni bili potpuno nemoćni i jadni.

Front 4

Sličnost Vuntovih i Tičenerovih ispitanika sa Frojdovim ispitanicima

Back 4

I jedni i drugi pokazivali su podjednaku nemoć i nemogućnost zahvaćanja i vladanja vlastitom ličnošću na osnovu introspekcije svojih svjesnih stanja. Ispitanici zajedno sa Vuntom i pacijenti zajedno sa Frojdom lutali su u mraku neznanja i prividne nedeterminisanosti pojava i događaja koje su trebali objasniti predvidjeti i kontrolisati.

Front 5

Put i karakter istraživanja ljudske prirode

Back 5

Put takvog istraživanja je analiza, a karakter idiografički, odnosno klinički, tj. orijentisan na svakog pojedinca posebno. Svaki pojedinac je poseban slučaj organizacije i međusobnog djelovanja snaga koje ga pokreću i tvore. Te snage su doduše univerzalne i zajedničke svim ljudima, ali njihov izraz i organizacija je kod svakog pojedinca drugačija.

Front 6

Psihoanaliza

Back 6

Psihoanaliza je po Frojdu put i ključ za postizanje razumjevanja pojedinca i za utvrđivanje opštih snaga koje determinišu ponašanje svih ljudi.

Front 7

Eksplikacija pojedinca

Back 7

Utvrđivanje specifične organizacije tih univerzalnih snaga u njegovom slučaju i specifičnu determiantnost ponasanja pojedinca tim snagama.

Front 8

Čovjek kao nesvjesno biće

Back 8

Na neki način čovjek je stranac samom sebi, ne poznaje samog sebe i ne može samog sebe nikad ni upoznati ako mu drugi u tome ne pomogne.

Front 9

Svjesno i nesvjesno kod čovjeka

Back 9

Frojd je ličnost uporedio sa santom leda koja pliva u vodi. Svjesno predstavlja 10% ili 11% ličnosti, dio sante leda koji se vidi van vode, ostatak je nesvjesno, ispod vode što se nalazi. Težina upoznavanja sa nesvjesnim dijelom ličnosti po Frojdu proizilazi iz toga što ličnost ima prijeteći karakter i predstavlja opasnost za sadašnju ličnost pojedinca.

Front 10

Dva značenja nesvjesnog

Back 10

1. oznaka za sve one ideje, misli, uspomene i pamćenja koja su potisnuta iz svijesti u podsvijest direktnim djelovanjem psihičkih procesa tj. mehanizama odbrane

2. nesvjesno znanje, one informacije koje imamo, koje nikada nisu prošle kroz svijest i koje nisu naučene kao i ona iskustva koja imamo ali ne možemo verbalizovati

Front 11

SItuacije i podaci pogodni za analizu nesvjesnog

Back 11

1. šale, pogreške i propusti

2. podaci o tome šta pojedinac kod drugih ljudi ne voli

3. podaci o životu pojedinca

4. otpor koji pojedinac pruža prema određenim temama

5. slobodne asocijacije

6. snovi

7. umjetnička djela i umjetničko stvaralaštvo

8. neurotički simptomi

Front 12

Predsvjesno, podsvjesno i svjesno

Back 12

Predsvjesno (dostupno pamćenje pojednica) je onaj dio ličnosti koji u određenom času nije dostupan pamćenju, ali koji to može postati u bilo kojem drugom času. Svjesno predstavlja ono čega smo u određenom času svjesni. Svjesno iskustvo je samo malen dio mentalnog
života koji je većinski nesvjestan.

Front 13

Geštalt

Back 13

Njemačka riječ koja označava oblik ili formu

Front 14

Predstavnici geštalt psihologije

Back 14

Max Wertheimer, Kurt Kofka i Wolfgang Kohler

Front 15

Razvoj Gestalt psihologije

Back 15

Razvija se iz perceptivnih teorija Ernesta Macha i eksperimenata Christiana von Ehrenfelsa

Front 16

Fi fenomen

Back 16

Psihološko iskustvo koje se ne može svesti na elemente

Front 17

Geštalt produkcija

Back 17

Vittorio Benussi je otkrio da kada se dvije tačke na koži podražuju u brzoj sukcesiji čini se kao da se podražaj pomiče u luku kroz prostor i dotiče kožu u dvije podražajne tačke. Prvo se osjeća dodirni podražaj, a onda se pojavljuje unutrašnji mentalni proces, koji dovodi do percepcije kretanja. Taj mentalni proces Benussi naziva Geštalt produkcijom.

Front 18

Formalni početak Geštalt psihologije

Back 18

1912. Wertheimer objavljuje članak eksperimentalna istraživanja u kom je iznio rezultate svojih istraživanja u Frankfurtu.

Front 19

Geštalt načela percepcije

Back 19

1. sličnost: jednaki ili slični elementi čine grupe ili cjeline

2. blizina: elementi koji su blizu jedni drugima imaju tendenciju grupisanja

3. zatvorenost i dobra forma: zatvorenost se odnosi na našu sklonost da se zatvore ili dopune dijelovi konfiguracije koji nedostaju da bi percepcija bila cjelovita; slika koja nam to omogućava ima dobru formu

Front 20

Geštalt viđenje perceptivnog iskustva

Back 20

Dinamično, a ne statično; organizovana, a ne haotična; i predvidiva, a ne neočekivana.

Geštalt psiholozi su vjerovali da načela perceptivne organizacije mogu objasniti ne samo vidne percepcije nego i naše slušne i dodirne percepcije kao i više mentalne procese poput pamćenja.

Front 21

Zeigarničin efekat

Back 21

Zeigarnikova je smatrala da ispitanik kad dobije zadatak, osjeća potrebu da ga dovrši. Ako mu nije omogućeno da to odradi, ova kvazi-potreba traje stvarajući stanje napetosti koje potiče dosjećanje tog određenog zadatka. Nakon 24 sata ta kvazi-potreba se gubi.

Front 22

Iluzije i naš perceptivni svijet

Back 22

Kada reagujemo na okolinu, mi ne reagujemo nužno na fizičku stvarnost, već možda reagujemo na drugačiju psihološku stvarnost. Postoji razlika između geografske i opažajne okoline, Kofka je naglasio da mi možemo dijeliti istu geografsku okolinu, a da pritom naša ponašajna okolina može biti potpuno različita.

Front 23

Sjedište Geštalt psihologije

Back 23

Njemača, međutim do 1940. Verthajmer, Koler i Kofka su bili u SAD-u kao i Levin. Geštalt psihologija nastavlja svoju tradiciju tu.

Front 24

Torndajkovo naspram Kolerovom učenju

Back 24

Kolerovi eksperimenti učenja uviđanjem kod životinja. U to vrijeme preovladavalo je gledište Torndajka da je učenje proces pogrešaka i pokušaja, ovisan o selektivnom uticaju kazne i nagrade. Koler je smatrao da Torndajkove životinje su možda bile sposobne da misle ali nisu to bile u stanju pokazati zbog tipa problema i načina na koji je postavljen zadatak. Koler smišlja zadatke koje su omogućavali životinjama da percipiraju elemente rješenja te da dođu do rješenja uvidom a ne putem pokušaja i pogrešaka.

Front 25

Umwege

Back 25

Kolerov problem zaobilaznog puta, u kojem je izravni pristup cilju spriječen pa je ispitanik prisiljen napraviti zaobilazak.

Front 26

Odlike Kolerovih eksperimenata

Back 26

1. provođeni su u obitavilištu ili kavezu u kojem su životinje živjele, jer je smatrao da će životinje pokazati najiteligentnije ponašanje kad se osjećaju najugodnije

2. testirao je svoje životinje u prisutnosti drugih životinja, jer je vjerovao da su takve situacije najprirodnije i tim putem je mogao da ispituje i učenje opažanjem i imitacijom

3. Koler je svoje rezultate iznosio dekriptivno, s vrlo malo brojeva i statističkih interpretacija

Front 27

Kriterij uvida

Back 27

Pojavljivanje potpunog rješenja u odnosu na cjelinu situacije u polju

Front 28

Svojstva učenja uviđanjem

Back 28

1. rješenja učenja uviđanjem zasnovana su na perceptivnom restruktuiranju problema; životinja vidi ili percepira rješenje koje je karakterizovano "aha" doživljajem

2. učenje uviđanjem nije ovisno o nagradama

3. za rješenja uviđanjem svojstvena je generalizacija ili velika količina pozitivnog transfera s jednog na drugi problem

Front 29

Načini mišljenja čovjekolikih majmuna

Back 29

Kolerova knjiga koja jasno pokazuje snagu geštaltističkih načela u vođenju i organizaciji programa istraživanja. Uz opis učenja uviđanjem, knjiga sadrži mnogo zanimljivih opažanja o diskriminativnom učenju, pamćenju i emocijama kod životinja.

Front 30

Učenje u diskriminacijskim eksperimentima

Back 30

Prema odražaj-odgovor teoretičarima životinja uči odgovoriti na određeni podražaj specifičnim odgovorom. Prema Geštalt teroiji, životinja uči odgovoriti na podražajnu situaciju kao Geštalt ili cjelinu, posebno đto se tiče odnosa među podražajima. Kolerov igeniozni test ovih različitih koncepcija ukljućivao je transpoziciju podražaja. Na transpozicijskim eksperimentima ispitanici su uvijek birali novi podražaj, što ukazuje na to da su odgovarali na odnos između podražaja i polja kao cjeline a ne na izolovani i određeni položaj.

Front 31

Pamćenje i emocije kod životinja

Back 31

Koler je bio ubijeđen da je pamćenje čovjekolikih majmuna ograničeno i odbaciovao je empirijska shvaćanja po koe se emocionalne reakcije stiču iskustvom.