• Shuffle
    Toggle On
    Toggle Off
  • Alphabetize
    Toggle On
    Toggle Off
  • Front First
    Toggle On
    Toggle Off
  • Both Sides
    Toggle On
    Toggle Off
  • Read
    Toggle On
    Toggle Off
Reading...
Front

Card Range To Study

through

image

Play button

image

Play button

image

Progress

1/25

Click to flip

Use LEFT and RIGHT arrow keys to navigate between flashcards;

Use UP and DOWN arrow keys to flip the card;

H to show hint;

A reads text to speech;

25 Cards in this Set

  • Front
  • Back

Teorija socijalne razmjene

Sudjelovanje u interakciji će početi samo ako procijenimo da od nje imamo koristi.




Što pojedinci više nude → traženije su društvo




Nema recipročnosti → koliko dajemo, toliko primamo

Objasni primarnu i sekundarnu socijalizaciju

1. PRIMARNA - najranije djetinjstvo, prve 3 godine, govor, intelektualne i emocionalne sposobnosti...




Internalizacija normi → shvaćanje normi kao da su urođene, naše vlastite, a ne da su dane izvana




2. SEKUNDARNA - kasnije djetinjstvo, razvoj socijalnih vještina

Socijalna konstrukcija zbilje

Kako subjektivna značenja postaju objektivna stvarnost




JEZIK → najvažnije sredstvo učvršćivanja stvarnosti

Kako veličina grupe utječe na dinamiku

DIJADA - 2 člana




TRIJADA - 3 člana (stabilnija)




Idealna veličina grupe je 5 članova

Konfliktna perspektiva

Postoje suprotstavljeni interesi različitih skupina, moćnija skupina određuje što je ispravno, a što ne, te određuje sankcije, a ako sami krše pravila, sami sebi daju blaže sankcije.




Politički i ekonomski kriminal

Referentne grupe

One u kojima se procijenjujemo i uspoređujemo




Uzrokuju osjećaj relativne deprivacije

Društvo po stilu vođenja

Autoritarno - vođa samostalno donosi odluke



Demokratsko - svi su uključeni u odluke (osjećaj zadovoljstva), sporost



LAISSEZ - FAIRE - pusti neka grupa djeluje samostalno uz minimalni utjecaj vođe


-članovi sposobni i motivirani

Čimbenici socijalizacije

1. Obitelj - razvoj glavnih crta ličnosti, primarna socijalizacija


2. Škola (vrtić) - znanje i vještine, poslušnpst autoritetu i disciplina


3. Vršnjaci - jednakost, natjecateljski karakter, subkulture


4. Mediji - korisni ali treba kontrolirati sadržaje


5. Ostali - crkva, sportski klubovi, vojska...

Primarni i sekundarni identitet

1. PRIMARNI - spol/rod, određeno ime, igračke

Srodstvo - odnosi unutar obitelji, prezime


Etnicitet - jezik, religija, boja kože, nacionalnost




2. SEKUNDARNI - zanimanje, stil života

Teorija kulturne transmisije

S. Sutherland




Devijantno ponašanje se uči jednako kao 'normalno'


npr. Mafijaška obitelj/ maloljetnička delikvencija




'' S kim si, takav si ''

Biološki determinizam + predstavnici (1. dio)

Za razvoj identiteta je važno genetsko naslijeđe




SOCIOBIOLOGIJA (teorija)




Predstavnik: E. O. Wilson




Na udaru kritike jer omogućuje diskriminaciju po spolu, rasi, dobi...

Kulturni determinizam + predstavnici (2. dio)

Stavlja naglasak na kulturu za objašnjenje ponašanja




Predstavnica: Margaret Mead




- Papua N. Gvineja (plemena i stereotipi o muškim i ženskim ulogama)


-Samoa (seksualnost kod adolescenata, pubertet zapadnjačka izmišljotina)

Simbolički interakcionizam

Ljudi interpretiraju pojave u okolini putem simbola. Mi namećemo svoje simbole ili se pokoravamo tuđima.




Društveni život je rezultat stalnog pregovaranja i definiranja stvarnosti putem simbola

Etnometodologija

Proučavaju interakciju u svakodnevnom životu, naglašavaju važnost poznavanja konteksta i nepisanih pravila za primjerenu interakciju

Teorija etiketiranja

Becker, Lemert, Erikson


→ većina ljudi povremeno krši pravila




Primarna devijantnost - može i bez sankcija




Sekundarna devijantnost - društvo može označiti kao devijantnog pojedinca koji se s tom oznakom poistovjeti i nastavi ponašati




Ljudi mogu tražiti sebi slično društvo, te etiketiranje može uzrokovati devijantne subkulture.

Društvena uloga/ skup uloga




+ razlika između idealne i zbiljske

Skup uloga → jedan položaj podrazumijeva nekoliko uloga (učenica, sestra)




Postoji razlika između onog što činimo i što bismo trebali činiti


Idealna - ono što bismo trebali


Zbiljska - ono što činimo

Konflikt uloga i kako se rješava

Može doći do problema u izvođenju uloga jer one zahtijevaju različito ponašanje.




Rješenje: određivanjem prioriteta koji vrijede samo u tom trenutku

Primarne socijalne grupe (1. dio)

Manje članova


Dulje traju


Bliskost


Osobno orijentirane


Obitelj/ prijatelji

Sekundarne socijalne grupe (2. dio)

Više članova


Kraće traju


Slabije povezani


Ciljno orijentirane


Kolege, stranke

Društvena grupa, agregat i socijalna kategorija

Društvena grupa - više ljudi u interakciji



Agregat - skupina ljudi slučajno na istom mjestu, nisu u interakciji




Soc. kategorija - grupiranje ljudi po značajkama (svi umirovljenici su stariji od...)

Dramaturški pristup

E. Goffman


- dr. život sliči kazalištu u kojem smo glumci i publika


- tijekom reakcije možemo uočiti 2 aktivnosti


→predstavljanje sebe


→upravljanje dojmom o sebi




Prednji i stražnji plan (pozornica i backstage)


Pravo lice pokazujemo samo ljudima od povjerenja

Socijalna kontrola, objasni mehanizme (internalizacija, sankcije)

Soc. kontrola - skup sredstava kojima društvo osigurava postojanje normi




Internalizacija - najučinkovitija, držanje pravila




Sankcije - reakcija okoline na naše ponašanje (kažnjavanje i poticanje)


-pozitivna i negativna


-formalna i neformalna

Kako teorija strukturalnog pritiska objašnjava devijantnost?

Ponašanje koje iznad prihvatljive mjere odstupa od normi




Funkcije: potiče konformnost


osnažuje osjećaj ''mi''


određuje što je ispravno


katalizator promjene → učestalo kršenje normi signalizira da ih treba mijenjati

Tipovi socijalizacije prema društvenim ulogama

1. Anticipirana


2. Razvojna


3. Obrnuta


4. Resocijalizacija

Socijalna interakcija

Društveni život se sastoji od društvenih djelovanja > soc. interakcija uzajamni utjecaj više ljudi na međusobno ponašanje



Uključuje verbalnu i neverbalnu komunikaciju