Socijalna Psihologija

Front 1

Šta je socijalna psihologija?

Back 1

Socijalna psihologija je znanstvena disciplina koja proučava kako stvarna ili zamišljena prisutnost drugih ljudi utječe na naše misli, osjećaje i ponašanje.

Front 2

Po čemu se socijalna psihologija prvenstveno razlikuje od antropologije ili sociologije, kada je u pitanju objašnjavanje utjecaja socijalne okoline na čovjeka?

Back 2

Socijalna psihologija je drugačija, prvenstveno, zato što je ne zanima toliko socijalna situacija u objektivnom smislu, nego u kojoj mjeri su ljudi pod utjecajem svojih tumačenja, ili konstrukcije socijalne okoline.

Front 3

Šta je konstrukcija?

Back 3

Konstrukcija je način na koji ljudi percipiraju, shvaćaju i tumače socijalni svijet.

Front 4

Navedi najmanje jednu teškoću u oslanjanju na izvore narodne mudrosti.

Back 4

Vrlo ćesto se ne slažu jedan s drugim i nema jednostavnog načina da se odredi koji od njih je u pravu. (Svaka ptica svom jatu leti, Suprotnosti se privlače)

Front 5

Koji su to alternativni pokušaji razumijevanja socijalnog utjecaja?

Back 5

Narodna mudrost, filozofija.

Front 6

Koji je cilj socijalne psihologije?

Back 6

Cilj socijalne psihologije je otkriti univerzalna svojstva ljudske prirode koja čine svakoga, bez obzira na socijalnu klasu ili kulturu, podložnim socijalnom utjecaju.

Front 7

Uporedite i objasnite razlike između sociologije, socijalna psihologije i psihologije ličnosti.

Back 7

Sociologija pruža opće zakonitosti i teorije o društvima, a ne o pojedincima.

Socijalna psihologija proučava psihološke procese koji su zajednički svim ljudima i čine ih podložnima socijalnu utjecaju.

Psihologija ličnosti proučava obilježja koja pojedinca čine jedinstvenima i drugačijima jednog od drugog.

Front 8

Šta su to individualne razlike?

Back 8

To su karakteristike ljudskih ličnosti koje ih čine različitim od drugih ljudi.

Front 9

Koje interese socijalna psihologija dijeli sa sociologijom i psihologijom ličnosti?

Back 9

Sa sociologijom dijeli zajednički interes za situacijske i društvene utjecaje na ponašanje, ali je u većoj mjeri usmjerena na psihološku prirodu pojedinaca koja ih čini podložnima socijalnom utjecaju.

S psihologijom ličnosti povezuje ju naglasak na psihologiji pojedinca, ali umjesto da se bavi proučavanjem onog što ljude čini različitima jedne od drugih, naglašava psihološke procese zajedničke većini ljudi koji ih čine podložnima socijalnom utjecaju.

Front 10

Šta je osnovna atribucijska pogreška?

Back 10

To je sklonost precjenjivanju stupnja u kojem je čovjekovo ponašanje pod utjecajem unutarnjih, dispozicijskih uzroka i podcjenjivanju uloge situacijskih uzroka.

Front 11

Kakvo istraživanje su napravili Lee Ross i Steven Samuels 1993. godine?

Back 11

Proveli su eksperiment na Standfordskom sveučilištu. Izabrali su skupinu studenata koju su savjetnici u dormitoriju smatrali ili naročito kooperativnim ili naročito kompetitivnim (ko bi u igri primijenio natjecateljsku, a ko suradničku strategiju). Zatim su studenti pozvani da zaigraju igru u okviru psihologijskom eksperimenta i dodana je 1 promjena -istraživači su varirali aspektom socijalne situacije - kako se igra zvala. Wall street ili Zajednica. Kada se igra zvala Wall street oko 2/3 ljudi je djelovalo natjecateljski, a kad se zvala Zajednica samo 1/3 je tako reagovala. Naslov igre je stvorio jake socijalne norme o tome kakva vrsta ponašanja je prikladna u toj situaciji. Ličnsot nije imala značajan utjecaj na njihovo ponašanje. :)

Front 12

Osnovna postavka biheviorizma.

Back 12

Biheviorizam je psihologijska škola koja je tvrdila da je za razumijevanje ljudskog ponašanja dovoljno samo razmotriti potkrepljujuće faktore okoline - tj. kako su pozitivni i negativni događaji u okolini povezani s određenim ponašanjem.

Front 13

Zašto se biheviorizam nije pokazao dovoljno korisnom za razumijevanje socijalnog svijeta?

Back 13

Socijalno ponašanje ne možemo u potpunosti razumjeti ako ograničimo naša opažanja samo na fizičke karakeristike situacije.

Front 14

U čemu se ogleda doprinos geštalt psihologije u socijalnoj psihologiji?

Back 14

Kurt Lewin je prvi primijenio geštaltističke principe percepcije objekata na socijalnu percepciju - kako ljudi percipiraju druge ljude i njihove motive, namjere i ponašanje. Shvatao je važnost zauzimanja stajališta koje imaju ljudi u svakoj socijalnoj situaciji da bi se uvidjelo kako oni konstruišu socijalnu okolinu.

Front 15

Koja su dva motiva od primarne važnosti?

Back 15

1. Potreba da budemo tačni koliko god je moguće

2. Potreba da o sebi imamo dobro mišljenje (što djelimično opravdava svoje prošlo ponašanje)

Front 16

Šta je socijalna spoznaja?

Back 16

Socijalna spoznaja je način na koji ljudi misle o sebi i socijalnom svijetu, tačnije, kako ljudi odabiru, tumače, pamte i koriste socijalnu informaciju.

Front 17

Koja su dva glavna izvora konstrukcija?

Back 17

1. potreba sa sačuvamo pozitivnu sliku o sebi (pristup koji polazi od samopoštovanja)

2. potreba da se svijet vidi tačno (socijalno-kognitivni pristup)

Front 18

Nabroj neke od ostalih socijalnih motiva.

Back 18

Biološki nagoni, strah, ljubav, usluge, KONTROLA (istraživanja su pokazala da ljudima treba osjećaj da imaju određenu kontrolu nad svojom okolinom).

Front 19

Koja su to dva osnovna koncepta u socijalnoj psihologiji?

Back 19

1. Socijalni utjecaj ima snažno djelovanje na ljude;

2. Kako bismo razumjeli snagu socijalnog utjecaja, moramo proučavati motive koji određuju kako ljudi konstruišu socijalnu okolinu.

Front 20

Koje to metode odgovaraju na pitanja o socijalnom ponašanju?

Back 20

Metoda opažanja

Korelacijski pristup

Eksperimentalni pristup

Front 21

Istraživači često primijete pojavu u svakodnevnom životu koja im se učini neobičnom i zanimljivom tada postavljaju hipioteze koje se temelje na ______________?

Back 21

osobnim opažanjima.

Front 22

Koja istraživačka metoda odgovara na pitanje Poznavajući X, možemo predvidjeti Y?

Back 22

Korelacijska (naglasak na predviđanje)

Front 23

Koja istraživačka metoda odgovara na pitanje Kakva je priroda pojave?

Back 23

Opažanje (naglasak na opisivanje)

Front 24

Koja istraživačka metoda odgovara na pitanje Je i varijabla X uzrok varijabli Y?

Back 24

Eksperiment (naglasak na uzročnost)

Front 25

Šta je etnografija?

Back 25

Etnografija je metoda kojom istraživači pokušavaju razumjeti grupu ljudi ili kulturu opažajući je iznutra, ne namećući bilo kakve unaprijed stečene predodžbe koje bi mogli imati.

Front 26

Što je u etnografiji ključno izbjeći kako bi razumjeli stajalište ljudi koji se proučavaju?

Back 26

Ključno je izbjeći nametanje vlastitih prethodno stvorenih uvjerenja.

Front 27

Objasni metodu arhivske građe.

Back 27

To je oblik metode opažanja kojom istraživač proučava prikupljene dokumente, ili arhive, u nekoj kulturi (kao npr. dnevnike, romane, časopise, novine).

Front 28

Ograničenja metode opažanja. (2)

Back 28

1. određene vrste ponašanja je teško opažati jer se javljaju rijetko ili u privatnosti

2. ograničena je na određenu grupu ljudi, sredinu ili oblik aktivnosti (problem ako je cilj rezultate generalizirati)

Front 29

Prednosti korelacijske metode. (2)

Back 29

1. možemo mjeriti ponašanja koja nisu vidljiva

2. reprezentativan slučajan uzorak ljudi iz populacije

Front 30

Prednosti korištenja anketa (2).

Back 30

1. istraživačima omogućuje prosudbe o odnosu među varijablama koje je teško opažati

2. mogućnost zahvatanja reprezentativnih dijelova populacije

Front 31

Nedostaci korištenja anketa.

Back 31

1. nemoguće utvrditi uzročnost

2. odabir nereprezentativnog uzorka

3. neiskrenost prilikom odgovaranja

Front 32

Šta je unutarnja valjanost?

Back 32

To je stepen sigurnosti da ništa osim nezavisne varijable nije moglo utjecati na zavisnu varijablu.

To je stepen u kojem promjene u zavisnoj varijabli mogu sa sigurnošću biti pripisane promjenama u nezavisnoj varijabli, nasuprot efekata neke druge (nekontrolisane varijable). Dakle, stepen sigurno da ništa osim NV nije moglo utjecati na ZV.

Front 33

Vanjska valjanost?

Back 33

Vanjska valjanost je stepen u kojem se rezultati istraživanja mogu generalizirati na druge situacije i ljude.

Front 34

Dvije su vrste generalizacije. Koje?

Back 34

1. generalizacija na druge ljude

2. generalizacija na druge situacije

Front 35

Šta je psihološki realizam, a šta životni?

Back 35

Psihološki realizam je stupanj u kojem su psihološki procesi izazvani u eksperimentu slični psihološkim procesima koji se događaju u svakodnevnom životu.

(često se koristo lažno objašnjenje)

Životni realizam je stepen u kojem je neki eksperiment sličan situacijama u stvarnom životu.

Front 36

Koji je najbolji način da se poveća vanjska valjanost eksperimenta?

Back 36

Provođenje terenskog eksperimenta.

Front 37

Šta predstavlja konačnu provjeru vanjske valjanosti nekog eksperimenta. Definiši.

Back 37

Replikacija - ponovno provođenje istraživanja sa sudionicima iz drugih populacija ili u drugačijem okruženju.

Front 38

Kada se provodi više ispitivanja istog problema, često se dogodi da su rezultati donekle različiti. Npr. utjecaj broja posmatrača na pomaganje. Koja metoda pomaže u otkrivanju smislu pouzdanosti NV?

(malo je Ž postavljeno pitanje)

Back 38

Metaanaliza- statistički postupak koji uzima u obzir prosjek rezultata dvaju ili više istraživanja kako bi se ustanovilo je li učinak nezavisne varijable pouzdan.

Front 39

Koja su dva osnovna cilja međukulturalnih istraživanja?

Back 39

1. pokušaj demonstriranja da li je određeni psihološki proces ili zakon univerzalan, da na isti način djeluje kod svih ljudskih bića

2. otkrivanje razlika među nama proučavanjem kako kultura utječe na osnovne psihološke procese

Front 40

Koja je osnovna dilema socijalnog psihologa i kako se rješava?

Back 40

Odlučivanje između unutrašnje i vanjske valjanosti nazvano je osnovnom dilemom socijalnih psihologa. Ona se može razriješiti tako da se ne pokušava sve učini u jednom eksperimentu. Većina socijalnih psihologa se odlučuje prvo za unutarnju valjanost (provodeći sve lab. eksperimente da se otkloni nedoumica oko uzroka). Te onda putem replikacija zadovoljiti vanjsku valjanost.

Front 41

Etika načela psihologa u provedbi istraživanja.

Back 41

1. Psiholozi moraju poduzeti potrebne korake kako bi u svojim istraživanjima izbjegli nanošenje štete sudionicima.
2. Dok planiraju istraživaje, psiholozi moraju procijeniti njihovu etičku prihvatljivost. S obzirom da pojedini istraživači ne mogu biti objektivni procjenjivači etičke prihvatljivosti svojih istraživanja, trebaju potražiti etički savjet od drugih, uključujući i Etička povjerenstva institucije.
3. Koliko je god moguće, istraživač treba objasniti postupak sudionicima prije nego se uključe u istraživanje, i dobiti pristanak obaviještenih sudionika koji dokazuje njihovo slaganje da sudjeluju u istraživanju na način na koji im je objašnjeno.
4. Obmana se može koristiti samo ako ne postoje drugi načini za provjeru hipoteza i samo ako Etičko povjerenstvo institucije presudi da se sudionici izlažu nepotrebnom riziku. Nakon istraživanja, u posteksperimentalnom razgovoru koji se naziva objašnjenje s razuvjeravanjem, sudionicima se mora pružiti cjeloviti opis i objašnjenje svih postupaka.
5. Svi sudionici moraju biti upoznati s time da su slobodni odustati od istraživanja u bilo kojem trenutku.
6. Svi podaci dobijeni od pojedinog sudionika moraju biti strogo povjerljivi, osim ako nije dobijena suglasnost sudionika da se iznesu u javnost.

Front 42

Cilj temeljnih i cilj primijenjenih istraživanja.

Back 42

Primijenjena istraživanja su istraživanja koja za cilj imaju rješenje nekog socijalnog problema. (osmišljena za taj cilj)

Temeljna istraživanja su istraživanja koja za cilj nemaju neposrednu primjenu dobijenih rezultati. Provode se često zbog intelektualne radoznalosti.

Front 43

Koje dvije stvari karakteriziraju ideju da djeca prolaze niz razvojnih stupnjeva?

Back 43

1. Svaki stupanj je kvalitativno različit od sljedećeg.

2. Kroz svaki stupanj se redovno prolazi.

Front 44

Zašto se smatra da rana iskustva određuju način pristupanja svim budućim društvenim situacijama?

Back 44

Mnogi socijalni psiholozi smatraju prvu vezu prototipom za buduće veze, tako što ta prva veza određuje način kako osoba pristupa, ponaša se i kontaktira s drugim ljudima.

Stoga je u središtu pažnje socijalnih psihologa bila veza između majke (ili skrbnika) i djeteta.

Front 45

Kojim faktorima je Maccoby (1980) pripisala praksu odgoja djece?

Back 45

a) utjecaju puritanaca (koji su vjerovali da se djetetova volja treba slomiti kako bi se iskorijenio grijeh
b) visokom stupnju mortaliteta (prije 1750. samo 25% djece bi doživjelo dob od 5 godina – što je moralo odbijati roditelje od stvaranja jake emocionalne privrženosti prema djeci)
c) neinformiranosti (uvjerenja glede djece i o tome kako ih odgajati bila su uglavnom proizvod praznovjerja, pučkih uvjerenja i vjerske dogme. Djetinjstvo je tada bilo grubo i nesretno doba za pojedinca.

Front 46

Lockeova i Rousseauova pristupanja odgoju.

Back 46

John Locke je podupirao blaži, racionalni i više odgojno pristup. Smatrao je da je život tabula rasa na kojoj iskustvo treba da ispisuje sadržaj.
Rousseau je smatrao da bi djeca trebala rasti onako kako je to priroda odredila: mislio je da se od djece ne bi trebalo očekivati da razmišljaju logički sve dok nisu spremna razviti takvu sposobnost.

Front 47

Suvremeni pogled na ljudski društveni razvoj uzima u obzir tri komponente:

Back 47

a) biološke sile

b) kulturalne/subkulturalne utjecaje c) c) iskustva pojedinca

Front 48

Thomas, Chess i Birch su utvrdili koje tri opće vrste temperamenta?

Back 48

1. LAK – zaspe do 6.30 svakog dana u 6 mjeseci, s 10 godina spava uobičajeno dugo
2. „POLAKO SE ZAGRIJAVA"
3. TEŠKA DJECA – trajanje djece varira u dobi do 6 mjeseci i zaspu u različito vrijeme navečer u dobi od 10 godina. Ona plaču kad im se približi stranac u dobi od 2 mjeseca i pate od teške nostalgije za domom u dobi od 10 godina za vrijeme boravka u ljetnom kampu.

Front 49

Dokazi o tome kako faktori utječu na razvoj općenito i socijalizaciju posebno mogu dobiti usporedbom:

Back 49

a) različitih društava
b) različitih subkultura unutar nekog društva

Front 50

Definiši pojmove: utiskivanje, kritično razdoblje, osjetljivo razdoblje.

Back 50

Utiskivanje – urođena težnja za vezivanjem za prvi bučni pokretni objekt kojeg se sretne. Kritično razdoblje – utiskivanje se može dogoditi samo tijekom ovog razdoblja. Ako je izvan kritičnog utiskivanje se neće nikad desiti. Osjetljivo razdoblje – vremensko razdoblje u kojem je životinja najpodložnija utiskivanju. Najosjetljivije razdoblje kraće je od kritičnog razdoblja.

Front 51

Na osnovu kojih mjera privrženosti su psiholozi ispitali vezu majka-dijete i koje tri faze su utvrdili pomoću njih?

Back 51

1. strah od stranaca (odgovor dojenčeta na dolazak strane osobe kad je majka prisutna i kada nije)
2. anksioznost od odvajanja (dužina uznemirenosti koju dijete pokazuje kad je odvojeno od majke i stupanj ugode i sreće koju pokazuje kad se majka ponovo pojavi)

Tri faze:

1. FAZA NEKRITIČKA PRIVRŽENOSTI (0-6 mjeseci) - U ovom periodu nije važno ko drži dijete – smije se svakome – buni se kad ga onaj ko ga drži spusti.
2. SPECIFIČNA PRIVRŽENOST (7-12 mjeseci) - Karakteriše je strah od stranaca i anksioznost od odvajanja. Intenzivna do tri do četiri mjeseca.
3. VIŠESTRUKA PRIVRŽENOST (od 12 mjeseci pa nadalje) - Karakterizirana je time da djeca pokazuju anksioznost zbog odvajanja od većeg broja ljudi i traže njihovu blizinu.

Front 52

Koja vrsta interakcije je dovela do predlaganja komunikacijske teorije?

Objasni komunikacijsku teoriju.

Back 52

Recipročna priroda interakcije između majke i djeteta.

Komunikacijska teorija privrženosti tiče se načina na koji se neverbalna ponašanja, kao što su osmjehivanje i kontakt očima, razvijaju u određeni komunikacijski sistem između majke i djeteta.Stern je pronašao da majka i dijete uspostavljaju složene obrasce gledanja i kontakta očima – majka nudi kontakt očima, kad ga uspostavi ona i nadalje motri, sve vrijeme prateći kamo dijete gleda. Djeca već krajem druge godine života mogu koristiti gledanje i kontakt očima da bi inicirala strukturirala interakciju kao i dobila povratnu informaciju o tome. Ovi složeni obrasci neverbalnog ponašanja dovode tijekom vremena do toga da majka i dijete razvijaju i održavaju vlastiti (egocentričan) i jedinstven (za dijete) stil komunikaacije.

Front 53

Različite vrste privrženosti koje dijete pokazuje kad je odvojeno od majke i nakon ponovnog sastanjanja. Nabroj i objasni.

Back 53

Izbjegavajuća Prije odvajanja – istražuje i igra se, na njega ne utječe položaj majke.
Sastajanje – dijete ignoriše majku.
Sigurna Prije odvajanja – lagodno se igra, pozitivno prema strancima, nije tjelesno blisko. Sastajanje – ide k majci, zatim se igra.
Otporna Prije odvajanja – teškoće pri korištenju majke kao osnove. Nemirno i zabrinuto.
Sastajanje – traži kontakt, ali je i otporno na njega.

Front 54

Tvrdilo se da uskraćivanje majke ima za posljedicu četiri sindroma. Koja?

Back 54

jaku uznemirenost, poremećaje ponašanja, intelektualnu retardaciju i bezosjećajnu psihopatiju