Use LEFT and RIGHT arrow keys to navigate between flashcards;
Use UP and DOWN arrow keys to flip the card;
H to show hint;
A reads text to speech;
65 Cards in this Set
- Front
- Back
- 3rd side (hint)
|
Problem |
Situacija kada živi organizam ima cilj ali ne zna kako ga postići (duncker) Neravnoteža u okolnim strukturama, odnosno između situacije i cilja kojemu se teži (nikad) |
|
|
|
Ciklus od 7 koraka rješavanja problema |
-gotoco u svakom sustavom rješavanju problema -uocavanje olakšala analizu i uocavanje greška -ne mora se nužno sjediti svih 7 po redu : povremena nesigurnost, preskakanje, vraćanje na prijašnji korak |
|
|
|
1. Korak |
Identifikacija problema -odredenu situaciju prepoznajemo kao problem -ima cilj drugačiji od zadane - postoje zapreke koje treba prevladati Rešenje na koji smo prvo računali i ne funkcionira |
|
|
|
Drugi korak u rješavanju problema |
Definicija i reprezentacija problema - točno određivanje elemenata polazne i ciljne situacije - njihovo predstavljanje u terminima postojećih mentalnih reprezentacija - ključni korak u rješavanju problema |
|
|
|
Treći korak u rješavanju problema |
Oblikovanje strategije Određivanje općeg pristupa kojim državama jasno definirani i predstavljeni problem -Analiza, sinteza, divergentno i konvergentno mišljenje
|
|
|
|
Organiziranje podataka |
Iz problemske situacije podaci se izdvajaju i stavljaju u međusobne odnose, kako je prethodno strategiju moguće provesti |
|
|
|
Peti korak u rješavanju problema |
Raspodjela resursa - riješavac postojeće vrijeme i energiju za rješavanje problema raspoređuje po određenim koracima da bi postigao optimalan put rjesavanja - bolje rješavati više resursa u globalnom planiranju i u početnim fazama rješavanja problema |
|
|
|
Šesti korak rješavanja problema |
Praćenje - nadgledavanje tijeka problema i pojedinih ishoda tog tijeka stalno provjeravanje smjera kretanja odnosno udaljenost od cilja |
|
|
|
7. Korak |
Vrednovanje - procjena primjerenosti konačnog rješenja valjanost odgovora na postavljeni problem je li optimalno s obzirom na utrošene resursa |
|
|
|
Dobro strukturirani problemi |
Jasan put do rješenja glavni vidovi problema su jasno određeni raspon mogućih poteza i strategija rješavanja i očito je kad je cilj postignut |
|
|
|
Dobro strukturirani problemi računalni modeli |
Računalo promatra početno i ciljno stanje unutar problemskog prostora - temeljna strategija je razbijanje problemskog zadatka u niz koraka koji potencijalno dovode do rješenja+njihova primjena + evaluacija primjene -svaki korak je niz operacija i propadnih pravila - pravila i operacije su hijerarhijski organizirani u programe i potprogrami različitih razina |
|
|
|
Algoritmi |
Sljedovi operacija koje se mogu opetovano koristiti i time teorijski dovesti do rješenja on se uzastopno ponavlja dok se ne zadovolji uvjet određen programom = petlja s kriterijem |
|
|
|
Heuristike |
Neformalne, intuitivne, spekulativne strategije pri rješavanju problema koje ponekad dovode do učinkovitih rešenja a ponekad ne -rad unaprijed, rad unatrag, analiza sredstvo - cilj |
|
|
|
Izomorfni problemi |
Problemi više ili manje iste strukture koji se prvenstveno razlikuju po sadržaju - otežano prepoznavanje ako su dva problema strukturno slična ali ne identična Valjana mentalna reprezentacija ključni korak u prepoznavanju izomorfizma |
|
|
|
Loše strukturirani problemi |
Nema jasne puteve do rješenja i nedovoljno specificirani -moguća vrlo raznolike mentalne reprezentacije - teško osmišljavanje plana za sljedenje -zahtjevaju pojavu u uvida |
|
|
|
Uvid |
Specifično i ponekad naizgled iznenadno razumijevanje problema ili strategije koja pomaže njegovom rješavanju - kombiniranje relevantnih starih i novih podataka - obično rezultat dosta dugog prethodnog razmišljanja i teškog rada -često povezan s loše strukturiranim problemima |
|
|
|
Gestaltisticka shvaćanja uvida |
-problemi trebaju biti percipirao kao integrirana cjelina, a ne zbroj sastavnica -uvid- uključuje obradu podataka različito od normalne linearne obrade -prosireni nesvjesni skokovi i mišljenju -ubrzanje mentalnih procesa |
|
|
|
Model "ništa posebno", perkins l weisberg |
Uvid je samo proširenje uobičajene percepcije i kao poseban proces ne postoji Dokaz; nekad nema nikakvog iznenadnog mentalnih restrukturiranja problema |
|
|
|
Tro procesni model, sternberg |
3 vrste uvida: 1. Sel.kodiranje-razlikovanje bitnog od nebitnog 2.sel. usporedivanje-stari podaci se povezuju s novin 3. Sel. Kombiniranje-kombiniramo na novi prpduktivni nacin Mogu se rabiti i bez uvida |
|
|
|
Smith, viđenje uvida |
Iskustvo uvida uključuje naglo mentalno restrukturiranje i aha osjećaj Uvid kao proces razumijevanja ulljucuje bilo iskustvo umida ili normale kog. Procede koji se dogadaju posteremo i rezultiraju produktivnim misljenjem i rjesavanjem problema |
|
|
|
Čimbenici koji ometaju rješavanje problema |
-veća količina novosti -više apstraktnog sadržaja -veći broj pravila -veća složenost pravila - više pravila u problemu koji se protive zdravorazumskom zaključivanju - transfer analogija temeljen samo na sadržajne sličnosti problema ili prozirnost |
|
|
|
Mentalni set ili uvriježenost |
Kognitivni okvir koji uključuje već postojeće modele za reprezentaciju problema ,kontekst problema ili postupak rješavanja |
|
|
|
Funkcionalna fiksiranost |
Fiksira nos na određenu funkciju nekog predmeta u problemu i nemogućnost sagledavanja njegovih drugih uporaba |
|
|
|
Negativni transfer u rešavanju problema |
Prethodno rješavanje stvara mentalni set koji otežava rješavanje novog problema |
|
|
|
Pozitivni transfer |
Prethodno rješavanje problema stvara mentalni set koji olakšava rješavanje novog problema |
|
|
|
Namjerni transfer |
Traženje analogija ,sastavni dio mnogih testova inteligencije a je prema b, kao C prema __? |
|
|
|
Inkubacija u rješavanju problema |
Odlaganje problema koje umanjuje negativni transfer |
|
|
|
Odlučivanje |
Proces obrade podataka kojim pojedinci u nekoj izbornoj situaciji odabiru subjektivno najbolju opciju iz cijelog raspona ponuđenih opcija u cilju rješavanja te situacije i bolje prilagodbe svoje sredine sukladno određenim principima |
|
|
|
Podjela teorija odlučivanja |
|
|
|
|
Model ekonomskog muškarca i žene |
Objektivno racionalni model u klasičnoj teoriji odlučivanja pretpostavlja da su potpuno obaviješteni o svim opcijama vrijednostima i posljedicama odluke - osjetljivi na suptilne razlike među opcijama - racionalni u svom odabiru |
|
|
|
Teorija subjektivne očekivane koristi |
Subjektivizirani racionalni model u klasičnoj teoriji odlučivanja - traženje ugode i izbjegavanje boli - izračunavanje subjektivne vrijednosti svake sastavnice opcija -računa rezultantne prednosti i nedostatke -konačnu vrijednost računa za svaku opciju i uspoređuje više konačnih vrijednosti -podrazumijeva da razmatra sve sastavnice koristi najveću količinu dostupnih podataka, pažljivo procjenjuje prednosti i nedostatke |
|
|
|
Zadovoljenje -t.odlučivanja |
Simon Sukcesivno razmatranje opcija Minimalnost, ne optimalnost |
|
|
|
Eliminacija po obiljezjima |
Tversky Odbacujemo sukcesivno po kriterijima Ponavlja se proces do malog broja opcija, pa racionalna strategija |
|
|
|
Pogreške u odlučivanju |
Krivo poimanje vjerojatnosti Bayesov teorem |
|
|
|
Heuristici-odlucivanje |
Smanjuju kog. Opterećenje procesa donošenja odluka jer izbjegava analizu svoj mogućih opcija |
|
|
|
Heuristik reprezentativnosti |
Tversky i kahneman Ignoriranje vjerojatnosti Jedan opis određene stvari, bića ili pojave se smatra reprezentativnim za njegovu cijelu klasu. -lako za koristi i pogrešno vjerujemo u reprezentativnost malih uzoraka |
|
|
|
Heuristik dostupnosti |
Zbog lakoće prizivanja argumenata Vid logičke pogreške podudarnosti ( veća vjerojatnost podskupa nego skupa koji ga sadrži) -pogreška uključenja ( vjerojatnost za svaki član neke kategorije ima određeno obilježje je veće od vjerojatnosti da član potkategorija te ima isto obilježje) -moze utjecati i nedavnost, salijentnost, neuobicajenost... |
|
|
|
Odlučivanje između dobitak i gubitaka |
Averzija prema gubitku Izbjegavanje rizika Traženje rizika |
|
|
|
uokviravanje |
Pojava da irelevantni vidovi situacije utječu na donošenje odluka o toj situaciji |
|
|
|
Zaključivanje |
Kognitivni proces donošenja zaključaka na osnovi podataka prema određenim načelima polazeći od onoga što je poznato da bismo dobili novi podatak ili procijenile predloženi zaključak |
|
|
|
Deduktivno zaključivanje |
Polazi od jedne ili više općenitih tvrdnji onom se poznato da bi se došlo do logički sigurnog zaključka o onom što nije |
|
|
|
induktivno zaključivanje |
Zaključivanje od specifičnih činjenica prema donošenju vjerojatnog zaključka -neppstojanje sigurnog zaključka |
|
|
|
Vrste deduktivnog zaključivanja |
Uvjetno i silogističko |
|
|
|
Uvjetno zaključivanje |
Konkluzija mora se donese na osnovu sudova :ako onda 2 sastavnice : antecedens i konsekvens Deduktivna valjanosts- stupanj log. Proizlazenja konkluzije iz premisa na kojima se osniva; modus pollens i modus tollens -vecina dobro koristi pollens |
|
|
|
Uređaj za stjecanje shema |
Cosmides -pospješuje čovjekovu sposobnost da iz vlastitog iskustva brzo izvući važne podatke i organiziraju u smislene okvire to jest shema zaključivanje iz podataka |
|
|
|
Silogizam |
Oblik deduktivnog zaključka koji uključuje donošenje konkluzije na osnovi dviju premisa -veće i manje- svaka od njih opisuje određen odnos među pojmovima |
|
|
|
Vrste silogizma |
Linearni i kategorički |
|
|
|
Linearan silogizam |
Odnos među pojmovima je linearan i uključuje kvalitativnu i kvantitativnu usporedbu po atributu |
|
|
|
Stručnost |
Osobina nekog pojedinca koja se očituje u nadmoćnom postignuću u nekom području a temelji se na razvijenoj organiziranoj bazi znanja i vještina stečenih stručnim uvježbavanjem i iskustvom -sternberg: uključuje superiorne vještine ili postignuća koje održavaju dobro razvijenu i organiziranju osnovu znanja |
|
|
|
Odrednice stručnosti |
Znanje, definiranje problema i odabir strategije i automatizacija |
|
|
|
Znanje kao odrednica stručnosti |
Velike, vrlo integrirane jedinice znanja organizirane po principu strukturalne sličnosti -velika količina deklarativnog znanja relevantnog za područje puno proceduralnog znanja vezanog za strategije relevantne za područje |
|
|
|
Definiranje problema i odabir strategije kao odrednica stručnosti |
-Više vremena troše na valjanu reprezentaciju problema -mogu koristiti heuristika rad prema napred ,a početnici češće koriste rad unatrag i analiza sredstvo cilj -točnije predviđaju težinu rješavanja problema -pažljivije prate i vrednuju svoje strategije |
|
|
|
Automatizacija kao odrednica stručnosti |
Automatizacija prethodno razvijenih bogatih i visoko organiziranih shema koje uključuju konsolidaciju nizova koraka u rutine izvođene uz minimalnu kontrolu -teret riješavanja prebacivanje iz radnog pamćenja u dugoročno pamćenje pohranjivanjem procedura čime su znatno učinkovitiji i točniji u povezivanju i usporedbi sastavnica problema -kapaciet WM je oslobođen za bolje praćenje i rješavanje -moze i ometati, ako je problem strukturalno drugačiji od onog čime se bave |
|
|
|
U čemu se ne razlikuju stručnjaci od početnika |
-općem kognitivnom kapacitet ( inteligenciji ,brzini obrade podataka i radnom pamćenju) -nizu drugih kognitivnih i manje kognitivnih osobina koje su opće svim ljudima( emocionalna stabilnost motivacija, ird) |
|
|
|
Adaptive control of thought Anderson |
Integrativni model deklarativnog i proceduralnog znanja - jedan od najopsežnijih modela ljudskog znanja -tri sustava: deklarativno pamćenje, produkcijsko pamćenje, i radno pamćenje |
|
|
|
Proceduralizacija i kompozicija |
-ACT -P= stvaranje specifičnih procedura pravila da bi se uklonila potreba za pretraživanje dugoročnog pamćenja -K=svođenje više ponovljenih sekvenci djelovanja na jednu efikasniju sekvencu |
|
|
|
Kognitivni razvoj |
Promjena čovjekova kognitivna sustava- struktura i funkcija -uzrokovana genetski uvjetovane biološkim sazrijevanjem i pojedincevom interakcijom s okolinom |
|
|
|
U čemu se očituje kognitivni razvoj |
|
|
|
Rqzine istrazivanja kognitivnog razvoja |
Blavla |
|
|
|
Metodološki i teorijski nedostaci Piagetove teorije |
|
|
|
|
Empirijska opovrgavanja Piageta |
|
|
|
|
Tri razine teorije razvijajućeg uma |
Andreas Demetriou Najvažnija postpiagetova t. Razina sustava obrade podataka, razina okolini usmjerenih sustava i razina hiper kognitivnih sustava |
|
|
|
Razina sustava obrade podataka (demeteiou) |
|
|
|
|
Razina okolinski usmjerenih sustava (Demetriou) |
|
|
|
|
Razina hiperkognitivnih sustava |
-po ovoj razini se um razlikuje od drugih sustava -sposobnost samo-preslikavanja=biljezenje vlastitih kog. Iskustva |
|
